Mladen Šarlija: 'Hrvatska je zapela negdje između druge i treće industrijske revolucije'

Mladen Šarlija suvlasnik je, suosnivač i već pune dvije godine predsjednik Uprave tvrtke HSTec. Tvrtku je osnovao s dugogodišnjim partnerima Željkom Gojom i Franom Marasovićem. Željko Goja bio je dugogodišnji direktor tvrtke te se prije dvije godine povukao na mjesto predsjednika Nadzornog odbora. High Speed Technique inovativna je razvojno-proizvodna tvrtka s dugogodišnjim iskustvom na području visokobrzinskih motorvretena, industrijske automatizacije i robotike te u posljednjih nekoliko godina servisa čiji udjel raste iz godine u godinu.

S Mladenom Šarlijom razgovarali smo o poslovanju tvrtke, stanju na tržištu i planovima. Šarlija je pojasnio stanje u automobilskoj industriji te općenito u industriji. Pojasnio je i način na koji tvrtka koju vodi ima odgovor na krizu. Govorio je i o industrijskoj revoluciji te trendovima u industriji.

Kakva je bila prošla godina koju ste nazvali godinom stabilizacije tvrtke nakon velikog godišnjeg rasta?

- Bila je točno onakva kakvu smo planirali. Zabilježili smo četiri posto rast prihoda, dobiti i zaposlenosti. Dakle, radilo se o jednoj stabilnoj godini u kojoj smo stabilizirali poslovanje nakon godišnjeg rasta od 16 posto koliko smo imali godinu prije.

Kakvi su trendovi ove godine?

- Ove su se godine nastavili trendovi od prošlih godina. Naša ciljana tržišta su stabilna. Ono što je možda zanimljivo za ovu godinu su projekcije i predviđanja njemačkih strukovnih gospodarskih udruženja o usporenom ulazu narudžbi kod proizvođača alatnih strojeva. To će se vjerojatno kod nas odraziti početkom iduće godine.

Što je razlog tog pada?

- Razlog je kriza u automobilskoj industriji, a posljedično i u proizvodnji alatnih strojeva koji poslužuju tu industriju. Vjerojatno ima nešto odgovora i u makroekonomskim i političkim razlozima. Ima možda i stručnih razloga zbog rasprava o tome u kojem će smjeru ići razvoj motora s unutarnjim izgaranjem. Industrija se traži u tome hoće li to biti hibridni ili električni pogon... Sada je mali zastoj koji bismo mi trebali osjetiti 2020. godine. Na zastoj utječu i trgovinski ratovi, što je vidljivo iz burzovnih izvještaja.

Hoće li taj prelazak biti brz?

- Mislim da neće. To će očito biti postupan proces, pogotovo u svijetu. U razdoblju od oko pet godina sigurno se neće moći prijeći na nove pogone. Razlog je to što još uvijek nije sagrađena potrebna infrastruktura, nema dostupne energije i nije sve spremno za prelazak na potpuno električni pogon. Sve se više čuje da glavni proizvođači zaustavljaju razvoj nove generacije dizelskih motora, a prelaze na benzinske i električne automobile. To je očiti smjer kojim se ide.

Jeste li zabrinuti zbog tog zastoja?

- Nismo. Preraspodijelili smo resurse i prilagodili se tim izazovima. Pojačali smo segment automatizacije i segment servisa kako bismo nadomjestili eventualni pad ulaznih narudžbi s tržišta alatnih strojeva.

Može li taj poremećaj u autoindustriji rezultirati padom kakav je bio prije deset godina?

- Ne, to nije ni približno slična situacija. Pad 2009. godine u industriji se prelio kao posljedica velike financijske krize.

Kažete da se vide ti novi očiti trendovi u automobilskoj industriji?

- Ti trendovi se vide kod velikih svjetskih proizvođača, ali i kod nas. Vidi se što se događa u tvrtki Rimac. Svi naši kupci, odnosno tvrtke s kojima surađujemo, idu u tom smjeru. Svi naši veliki partneri imaju odjele razvoja koji razvijaju e-automobile. Sigurno će se ići u tom smjeru, ali će motor s unutarnjim izgaranjem još neko vrijeme ostati. Ono što je važno naglasiti jest činjenica da motor s unutarnjim izgaranjem ima oko 1800 dijelova, a elektromotor ima oko 300 dijelova s manjom potrebom za strojnom obradom. To znači da bi nagli prijelaz prouzročio golem pad za njemačko gospodarstvo, pogotovo za proizvođače strojeva i dobavljače u autoindustriji.

Što vi proizvodite za automobilsku industriju?

- Ovdje govorimo o proizvodnji motorvretena za alatne strojeve koji potom završe u automobilskoj industriji.

Što je s vašim segmentom servisa koji razvijate posljednjih godina?

- To je segment koji bilježi rast. Prije dvije godine uselili smo se u novu halu i u njoj razvijamo i odjel servisa. Zadovoljni smo jer već dostiže 20 posto našeg prihoda. To su sada značajne brojke.

A treći i najatraktivniji segment vašeg poslovanja?

- To je segment automatizacije i robotizacije koji nam također bilježi rast. Robotizacija, automatizacija i digitalizacija su termini koji se danas često upotrebljavaju u medijima. Mi to doista i provodimo. Svi su naši proizvodi, počevši od motorvretena, takvi da su to već takozvana pametna motorvretena. To znači da su već opremljena najmodernijim senzorskim sustavima, da su potpuno digitalizirana i spremna za ugradnju u takozvane pametne tvornice kod naših krajnjih kupaca. To je ta Industrija 4.0 o kojoj se govori.

Gdje se nalazi Hrvatska?

- Hrvatska je zapela negdje između druge i treće industrijske revolucije. Kod nas su tek naznake automatizacije proizvodnje. Iskorak prema digitalizaciji u nekim sektorima kao što su uprava i financijski sektor se upravo provodi jer ih je tu lakše provesti, a bojim se da u industriji to ide sporije. Industrija 4. 0. podrazumijeva digitalizaciju i umrežavanje proizvodnih procesa. To ugrubo znači da umreženi sustavi pomoću umjetne inteligencije komuniciraju i proizvode proizvode za tržište. U Hrvatskoj postoji niz tvrtki koje su visokotehnološke i napredne. I mi smo jedna od takvih tvrtki. Surađujemo s fakultetima i njemačkim institutom PTW, sve u cilju da se priključimo trendovima Industrije 4.0. Prigode za razvoj su velike, kroz fondove EU i njihove natječaje vezane uz razvoj i istraživanje. Na takvim projektima često surađujemo i s fakultetima kako bi unaprijedili vlastito poslovanje.

Luka Gerlanc / CROPIX

Proizvodna hala tvrtke HSTEC u Zadru

Ima li HSTec konkurenciju u Hrvatskoj?

- Naravno da imamo konkurenciju i u našoj blizini i u Europi. Naša je prednost to što nudimo kompletnu uslugu od razvoja, elektro i mehaničke konstrukcije, preko razvoja softvera... U našoj tvrtki 25 djelatnika, od kojih su dvoje doktori znanosti, radi na razvoju i konstrukciji bilo u strojarskom, bilo u elektrotehničkom odjelu. Ukupno 40 posto zaposlenika nam je visokoobrazovano. Imamo 90 zaposlenih, a do kraja godine zaposlit ćemo još četiri radnika. Ostali radnici su visokokvalificirani i prošli su bilo interne, bilo eksterne edukacije. Motiviramo sve zaposlenike za stručni razvoj.

Čime privlačite i osiguravate opstanak zaposlenika?

- Prije svega, kod nas je vrlo poticajno radno okruženje. Otvoreni smo za nove ideje te zaposlenike jednostavno i brzo uključujemo u posao. S druge strane, nudimo vrhunske radne uvjete na najmodernijim strojevima, uz pomoć naprednih softvera, omogućavamo stručne edukacije, zanimljiva službena putovanja, posjete raznim sajmovima. Svakodnevni rad se odvija u okružju visokih tehnologija, a sve radne prostorije su moderno opremljene i klimatizirane.

Kako pronalazite nove radnike?

- Puno surađujemo sa srednjim školama, a pogotovo sa srednjom Tehničkom školom Zadar. Učenici kod nas odrađuju praktičnu nastavu, pozivamo ih na razgovore i pratimo. Surađujemo na razini ravnateljstva i profesora.

Gdje završavaju robotski sustavi proizvedeni u HSTecu?

- Robotske ćelije proizvodimo za sve industrije. Naša je namjera da umanjimo rizike i disperziramo se kroz razne industrije tako da smo manje izloženi i osjetljivi na krize. Dakle, plasiramo ih od staklarske industrije, preko prehrambene i elektroindustrije do, naravno, autoindustrije. U ovom trenutku imamo pet robotskih ćelija u pripremi za isporuku. Jedna je za njemačkog proizvođača autodijelova, druga je za naše partnere iz staklarske industrije u Turskoj, treća za proizvođača dijelova u Mađarskoj... Plasiramo ih i u našoj regiji. Hrvatska nam je u ovom segmentu također vrlo značajno tržište, kao i Slovenija, BiH i Srbija. Većina značajnijih industrijskih tvrtki u regiji su naši kupci. Drago nam je što su se i male obiteljske tvrtke opredijelile prema automatizaciji tako da imamo već dvije, tri implementacije robotskih ćelija u manje pogone u Hrvatskoj. Naš tim inženjera nakon snimanja stanja u malim pogonima savjetuje kupcu gdje i kako može ugraditi robotsku ćeliju i samim time značajno olakšati posao. Sve radno intenzivne, a jednostavne radnje može zamijeniti robot.

Prije dvije godine dovršili ste još jedan investicijski ciklus. Što je na redu vezano uz ulaganje?

- Nakon dovršetka investicijskog ciklusa u nove prostore i novu opremu, vrijednog 14 milijuna kuna, uselili smo se 2017. u nove prostore površine 1000 četvornih metara. Lani smo investirali gotovo milijun eura u kupnju pet novih alatnih strojeva, uključujući peteroosne i četveroosne obradne centre. Time smo značajno podignuli razinu naše tehnološke opremljenosti i produktivnost.

Je li Hrvatska industrijski devastirana?

- Nažalost, u dobroj je mjeri devastirana i taj trend se nastavlja. Svjedočimo tome što se događa s brodogradnjom, koja očito ima negativan trend. Smanjili su se kapaciteti, ostalo je premalo kooperanata, premalo radnih mjesta u brodogradnji. Nešto će od svega toga ostati sačuvano, ali to nije ohrabrujuća situacija. Ključni hrvatski problem je to što nema bazni proizvod prema kojemu može biti prepoznatljiva, poput automobila ili zrakoplova, a sada je upitan i brod. Nekako smo ostali samo na prerađivačkoj industriji i uslužnim djelatnostima. Imamo previsok udio turizma u BDP-u. Za to, naravno, nije kriv turizam jer se on prirodno razvija, ali trebalo bi stimulirati razvoj industrije. To je nužno raditi na učinkovitiji način, s jasnom strategijom.

Nedavno je premijer Andrej Plenković bio u posjetu Rimčevim pogonima gdje je dobio upute kako može privući autoindustriju. Koliko je to realno?

- Sjajna je vijest za Hrvatsku da nam se događa Rimac, da se Hyundai, Porsche i slični automobilski giganti posredno nalaze u Hrvatskoj. A hoće li se ili neće ostvariti gradnja pogona, ovisi o puno faktora. Ono što mi moramo napraviti neovisno o svemu ovome jest činjenica da moramo ulagati u razvoj i znanje. Pravne i porezne okvire moramo posložiti tako da postanemo interesantni investitorima. Potpuno je jasno da im sada nismo interesantni. Nadam se da ćemo razviti nekakvu jezgru koja će biti vezana uz autoindustriju.

Zašto to Hrvatska ne uspijeva?

- Mi smo jedina zemlja u našem okruženju ili u našoj regiji koja nema baznu autoindustriju. Naši susjedi to imaju, što je za njih dobro. Mi imamo samo dobavljače komponenti.

Mi smo se isticali brodogradnjom... Brod je naš proizvod.

- Da, isticali smo se. Vidljivo je što smo od brodogradnje napravili u posljednje vrijeme. Očito je u tom dijelu nešto otišlo krivim putem. Proizvod se ne može stvoriti dekretom ili nekim zakonom. Nužno je mukotrpno raditi i dugo ulagati u obrazovanje. Ozračje mora biti poticajno. Moramo se mijenjati, a očito je da trebaju proći godine kako bi se rodile visokotehnološke tvrtke. HSTec je primjer takve tvrtke. Svi naši proizvodi su posljedica vlastitog razvoja i plasiramo ih na najzahtjevnija, prije svega europska, ali i svjetska tržišta.

Koja su daljnja ulaganja?

- Još nismo dovršili obnovu proizvodnih kapaciteta i opreme. Već smo se prijavili na novi natječaj iz fondova EU kako bismo obnovili softversku i hardversku infrastrukturu. Riječ je o umrežavanju strojeva, dogradnji našeg ERP sustava na novu verziju i potpunoj digitalizaciji tvrtke. Prijave su predane. Uvodimo i Lean poslovni sustav kojim optimiramo proizvodne procese, radna mjesta i organizaciju tvrtke. Ulaganja su vrijedna oko 300.000 eura, i to će biti realizirano u razdoblju od pola godine. Nakon toga kreću daljnja ulaganja u modernizaciju. Iz godine u godinu zamjenjujemo zastarjele strojeve modernijima i obnavljamo ključne kapacitete.

Je li onda tvrtka HSTec ušla u razdoblje Industrije 4.0?

- Ne mogu reći da smo ušli u potpunosti, ali smo vrlo snažno zakoračili. Najvažnije je to da su naši proizvodi spremni za to razdoblje, a nakon ovih ulaganja pripremit ćemo tvrtku u organizacijskom smislu za tu razinu.

Znači, već zamjenjujete strojeve koje ste instalirali 2009. godine kada ste imali velika ulaganja?

- Ne baš sve, ali činjenica je da ih u dobrom dijelu zamjenjujemo. Dolaze novi i moderniji strojevi, moraju se pratiti trendovi razvoja. Oprema koja ne može zadovoljiti standarde, bilo kapacitetom ili kvalitetom obrade, zamjenjuje se. Istina, 2009. godina bila je prekretnica za našu tvrtku. Unatoč tome što je bila snažna kriza i što je i nama tada promet pao za 40 posto, mi smo napravili tehnološku i organizacijsku prekretnicu. U vrijeme najveće krize krenuli smo putem automatizacije i robotizacije. Ušli smo u investiciju koja je rezultirala ponudom novih visokotehnoloških proizvoda. Napravili smo novi snažan zamah i što se tiče edukacije, obnove, ali i novih zapošljavanja.

Nakon tog pada imate stalan rast?

- Da imamo trend stalnog rasta. Ove godine ostvarit ćemo prihode od oko deset milijuna eura. Prošle godine premašili smo 9,5 milijuna eura. S našom sestrinskom tvrtkom Kontakt ciljamo ove godine na 11,5 milijuna eura prihoda.

Čime se bavi Kontakt?

- Kontakt je naša tvrtka za elektro projektiranje i razvoj softvera. Oko 30 posto posla ostvare za HSTec, a ostatak prihoda ostvaruju na svjetskom tržištu. U Kontaktu radi 14 stručnjaka. Svi su elektrotehničke struke i visokoobrazovani.

Otvarate li mogućnost ulaska značajnijeg kapitala u tvrtku uz pomoć nekih fondova?

- Kratkoročno nam to nije u planu, niti o tome razgovaramo. Što će biti u nekom dugoročnom razdoblju, ne mogu još reći. Sve ove godine rastemo organski i razvijamo se vlastitim snagama. Želimo ostati fleksibilna tvrtka koja kontrolira svoj razvoj. Ne želimo doseći masovnu serijsku proizvodnju jer smatramo da za to nema prostora na tržištu. Fleksibilnost, razvoj, napredna rješenja i proizvodi visoke dodane vrijednosti su ono što nas zanima i motivira.

Suočavate li se vi s problemom radne snage?

- Da, to je značajan hrvatski problem s kojim se i mi suočavamo. Problem je već vidljiv u strukovnim zanimanjima. U te škole se upisuje sve manje učenika, a nakon završetka obrazovanja vrlo malo ih se javlja na naše natječaje za posao. Mi imamo stalno otvorene natječaje, ali je odaziv slab. Još uvijek uspijevamo u Zadarskoj županiji pronaći radnike, ali ne mogu reći da je situacija dobra. Trend je da se mladim ljudima turizam i IT industrija čine puno atraktivnijima. HSTec potpomaže tehničke škole, podupiremo STEM udruge, surađujemo s raznim katedrama na fakultetima, uvijek smo prisutni na Danima karijera, kao tvrtka smo blizu fakulteta i podupiremo razvoj te pokušavamo popularizirati i učiniti zanimljivim posao koji radimo.

Ima li industrija budućnost u Dalmaciji?

- Naravno da ima. Neke stvari nam ne idu na ruku, poput demografskih procesa i sklonosti ljudi uslužnim djelatnostima, ali ima budućnosti u industriji. Da se ona može vratiti na nekadašnje pokazatelje, to sigurno neće, ali malo i srednje poduzetništvo ima perspektivu i budućnost. To je okosnica razvoja i jedne razvijene Njemačke, stoga ne vidim zapreku da tako bude i kod nas. Na malom i srednjem poduzetništvu počiva svaka zdrava ekonomija, tako da na njemu treba počivati i naša.

Tekst je u potpunosti preuzet iz novog broja Globusa