Konferencija HPB-a

Mate Rimac: Automobilska industrija će se u iduća dva desetljeća okrenuti naglavačke

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.6.2018. u 9:43

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.6.2018. u 9:43

Sveta Nedjelja, 151014.
Rimac Automobili.
Hrvatska tvrtka za proizvodnju elektricnih vozila Rimac Automobili.
Na fotografiji: vlasnik tvrtke Mate Rimac.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / Hanza Media

Vlasnik tvrtke Mate Rimac

Glavna lekcija starim i etabliranim kompanijama vezana uz nadiruću četvrtu industrijsku revoluciju je: reorganizirajte se dok vam je osnovni biznis jak i zdrav jer kad zbog novih tehnologija i tržišnih izazivača-disruptora jednom počne vaš pad, odgovor postaje eksponencijalno teži, poručio je hrvatskim gospodarstvenicima Kamal Ahmed Munir sa Sveučilišta Cambridge koji proučava socijalne promjene, tehnološke inovacije i konkurentnost zemalja.

Analizirajući primjere i tržišne udare koje su proizveli Google, Amazon, Apple, Airbnb, Netflix i Uber, britanski je stručnjak govorio na konferenciji “Strategije u vremenu disrupcije - nova pravila konkurentnosti" koju je u srijedu organizirala Hrvatska poštanska banka.

Vrijeme disrupcija, velikih tehnoloških i poslovnih promjena, tek je pred nama, može se pak zaključiti iz rasprave u kojoj su sudjelovali Damir Vanđelić (Croatia osiguranje), Mate Rimac (Rimac automobili) i Antonio Šeparović (Oradian),Tomislav Vuić (HPB) te Andrijana Mušura Gabor (ZŠEM).

Konsenzus u industriji

“Automobilska industrija će se u iduća dva desetljeća okrenuti naglavačke”, rekao je Mate Rimac, vlasnik tehnološkog startupa iz Svete Nedelje koji je dosad privukao 60 milijuna eura investicija i ima 400 zaposlenika. “Sljedeća revolucija u našoj svakodnevici će biti posljedica promjena u toj industriji, u našoj mobilnosti, baš kao što su nam svakodnevicu posve promijenili mobilni telefoni. Nećemo više biti vlasnici automobila i nećemo ih voziti. To nije samo moje mišljenje nego konsenzus u industriji”, rekao je Rimac, “a sadašnji će proizvođači automobile proizvoditi samo za tvrtke poput Ubera”. U toj budućnosti slijedi, dodaje, i prava adaptacija električnih automobila koja će biti temeljena na podacima.

Što su glavne poteškoće za mlade tehnološke kompanije poput njegove u Hrvatskoj?

“Najveći su problem talenti koje bismo željeli zaposliti, a da pritom imaju i iskustvo. Nema ih. Moramo ih privući izvana, kod nas već rade ljudi iz 26 zemalja, a to će onda početi otvarati nove prilike i poslove za druge u Hrvatskoj. No takve, vrhunske stručnjake ne možete privući ni u tvrtke ni u državu s plaćom od 10.000 - 15.000 kuna, a hajde vi recite u Hrvatskoj da je to mala plaća, razapet će vas”, požalio se Rimac. Kao i Antonio Šeparović iz financijsko-tehnološkog startupa Oradian – njegov je poslovni model zamišljen kao disrupcija velikih igrača u bankarskom sektoru - smatra kako u Hrvatskoj za razvoj mladih kompanija nedostaje eko-sustav, a dio toga je i rizični kapital. Zaključio je kako se “u Hrvatskoj uspješne tvrtke dogode unatoč svemu, a ne zahvaljujući nečemu”.

Pravi rodoljubi

Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a, je inače Rimca i Šeparovića predstavio publici kao “prave rodoljube” jer nisu izmjestili biznise iako su to mogli. Govoreći pak o HPB-u i novim tehnologijama rekao je kako su dosad učinili neke iskorake, ali je to još uvijek sve površno te da se istodobno “bori za dizanje kapitala banke i trči za budućnošću”.

U osiguravateljskom biznisu, naglasio je pak predsjednik Uprave Croatia osiguranja iz sastava Adris grupe, disrupcije su se počele događati i sada se ubrzavaju, a oni razvijaju razne alate da se s time nose. Ključno je pritom i, kaže, da je sama kompanija sposobna za brze i prilagodljive procese. “Kad smo je preuzeli prije četiri godine, zatekli smo u njoj 360 direktora, sada ih je 120, a i to je puno”, rekao je Vanđelić. Muči ga što će se događati u automobilskoj industriji jer će, vjerojatno, proizvođači u svoje proizvode početi “ugrađivati” i osiguranje, što za male osiguravajuće kuće poput CO-a znači da će za sebe morati pronaći niše kako bi preživjeli.