Dokazalo istraživanje

Maslinova ulja iz Hrvatske, s obzirom na visoki udio fenola, najzdravija su u Europi

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

15.12.2019. u 9:20

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

15.12.2019. u 9:20

Komiza,otok Vis, 050711.
Konoba Bako.
Priprema komiske pogace.Kuharica Nada Ivcevic.Na fotografiji:sastojci za komisku pogacu-slane srdele,persin,maslinovo ulje,kuhane rajcice(salsa) i tijesto.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / HANZA MEDIA

Maslinova ulja iz Hrvatske, s obzirom na visoki udio fenola, najzdravija su u Europi. Tvrdnja nije isprazna, pokazali su to rezultati međunarodnog projekta Aristoil, predstavljeni u Kući istarskog maslinovog ulja u Puli, pred brojnim istarskim maslinarima i uljarima. U projektu, koji bi trebao doprinijeti jačanju konkurentnosti maslinovih ulja s Mediterana s obzirom na njihovu ljekovitost, sudjelovale su Španjolska, Italija, Grčka, Cipar i Hrvatska.

- Primarna je ideja projekta bila je da se analiziraju ulja iz tih zemalja po pitanju udjela fenola i sastava fenola jer se fenoli smatraju glavnim komponentama maslinovog ulja koje pridonose zdravstvenom aspektu. Europska je unija još 2012. godine, na temelju niza znanstvena istraživanja, taj zdravstveni aspekt prepoznala i priznala po pitanju prevencije bolesti krvožilnog sustava. Tada je odredila minimalnu koncentraciju fenola od 250 miligrama po kilogramu ulja. Rezultati ovog projekta pokazali su pak da hrvatska ulja imaju izuzetno visoki potencijal po tom pitanju, čak smo i među svim zemljama partnerima imali najveći postotak ulja koja su zadovoljavala tu legislativu, rekla je Glasu Istre koordinatorica projekta prof. dr. sc. Tea Bilušić s Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Čak 97 posto hrvatskih ulja ima povećani udio fenola s prosječnim udjelom od 655 miligrama po kilogramu, od minimalnih 250 koliko propisuje EU. Španjolska ima 95 posto ulja koja zadovoljavaju taj uvjet, a manji im je i prosječan udio fenola - 521 mg/kg. Grčka ulja su na 70-ak posto, ciparska na 60 posto, a talijanska na 55 posto, pritom im je i prosječni udio fenola bitno niži.

Tijekom tri godine, od 2016. do 2018., ispitano je 4.000 uzoraka da bi se vidio udio fenola i njihovi sastavi. Bilušić pojašnjava da su fenoli velika skupina spojeva, neki od njih karakteristični samo za masline. Jedna od najzanimljivijih je oleokantal, zaslužan za pikantnost ulja, a riječ je o protuupalnom spoju koji se smatra izrazito vrijednim za kronične bolesti. Da, EU je priznala maslinovom ulju blagotvornost po pitanju krvožilnog sustava, ali poznato je, rekla je Bilušić, da fenoli utječu i na dijabetes, reumatoidne i neurodegerativne bolesti, karcinome, procese starenja, bolesti jetre, epigenetske promjene i slično.

- Maslinovo ulje je funkcionalna hrana i mi smo željeli vidjeti da li je došlo vrijeme da takav proizvod i označimo, ne samo kao prehrambeni već i zdravstveno vrijedan proizvod. To bi mogao biti put maslinarima, između farmaceutske i prehrambene industrije, da i na taj način plasiraju proizvod koji će imati veću tržišnu vrijednost, rekla je Bilušić.

Prednost naših ulja je što se ulje u pravilu prerađuje isti dan, a što je teško postići, rekla je, ako se radi o intenzivnoj proizvodnji.