Što misle ekonomisti?

Marić se previše oslanja na potrošnju i nema rješenje za budžet kad ona posustane

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

3.8.2019. u 16:43

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

3.8.2019. u 16:43

Zagreb, 091118. Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica Vlade.
Na fotografiji: Zdravko Maric ministar financija.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
CROPIX

Sudeći prema ekonomskim i fiskalnim smjernicama koje je predstavio, ministar financija Zdravko Marić nastavlja sa svojim konzervativnim pristupom kako po pitanju proračuna tako i ekonomskog rasta.

Iako to ima svoje dobre strane, ostaje činjenica da Vladinim planovima za iduće tri godine i dalje nedostaje tako potreban iskorak, bilo u strukturi proračuna ili iskazivanju ambicije da ekonomija ne raste samo na temelju osobne potrošnje.

U ovoj godini Vlada planira rast BDP-a od 2,8 posto, potom očekuje usporavanje na 2,5 posto, a onda će dvije godine rasti po stopi od 2,4 posto. Glavni pokretači rasta, rekao je Marić, bit će i dalje osobna potrošnja.

To što je rast oslonjen na potrošnju, kaže Zrinka Živković Matijević, ujedno govori da se u Ministarstvu financija nadaju većim prihodima od PDV-a, bez obzira na smanjenje stope. Kao važne stavke u fiskalnim smjernicama vidi još veća očekivanja od investicija te kontrolu rashoda. I sve je to u redu dok ekonomija raste, ali ostaje pitanje što će biti kada se dogodi silazni trend.

Konzervativno

- Naša fiskalna konsolidacija oslanja se na obuzdavanje rashoda i veći priljev poreza zbog oporezivanja potrošnje, odnosno rast prihoda od PDV-a. Dok god BDP raste tako da se oslanja na potrošnju, koja ovisi o tržištu rada, ali i turizmu, takva je situacija održiva. Međutim, ostaje pitanje što će se dogoditi u trenutku kada potrošnja počne usporavati - kaže Živković Matijević.

Sklonost ministra financija skromnijim, pa i pesimističnijim prognozama može se objasniti njegovim nastojanjem da se ne razuzdaju apetiti proračunskih korisnika. No, za razliku od Raiffeisen banke koja ove godine također očekuje rast BDP-a od 2,8 posto, u Ekonomskom institutu procjenjuju da bi on trebao doseći oko četiri posto.

Stoga Marina Tkalec s Ekonomskog instituta primjećuje kako samo tri tjedna nakon što je Europska komisija Hrvatskoj prognozirala rast BDP-a od 3,1 posto u ovoj godini, “Vlada izlazi sa skromnih 2,8 posto”.

- Kada se uzmu u obzir visokih 3,9 posto rasta u prvom tromjesečju i povoljni pokazatelji za drugo tromjesečje, teško je zamisliti ovako konzervativan scenarij - kaže Tkalec. Vladin oprez za iduće dvije godine pripisuje mogućoj bojazni od recesije u Njemačkoj te povećanju neizvjesnosti u Europi i svijetu.

Kada su u pitanju fiskalne projekcije, nakon ovogodišnjeg blagog manjka, proračun će početi opet poslovati sa suficitom. Istodobno, javni dug trebao bi pasti sa 71,3 na 61,9 posto BDP-a. Taj tempo pada, rekao je ministar Marić, “četiri je puta brži od onoga koji se traži u Paktu o stabilnosti i rastu, što je bitno i za proces uvođenja eura”. Sav višak prihoda bit će iskorišten za smanjenje javnog duga kako bi se dosegnulo ciljanih 60 posto javnog duga u BDP-u. No, Marina Tkalec smatra da bi moglo biti i još bolje.

Udio duga

- Šteta je što se udio duga ne smanjuje i većim stopama rasta BDP-a jer s ovako niskim projekcijama rasta preostaje jedino blagim suficitima krpati javni dug. Pritom se zaboravlja da će Hrvatska možda zaista uspjeti ispuniti uvjete za ulazak u područje eura, ali će s ovako niskim stopama rasta biti daleko od ciljane realne konvergencije, što znači da neće moći optimalno koristiti prednosti zajedničke valute - ističe Tkalec.

Na sličan problem ukazuje i Živković Matijević, ističući kako se u svim dokumentima već godinama provlače reforme kao što su poboljšanje rada javne uprave, pravosuđa. No, iskustvo ne ohrabruje da će se one i napraviti, pogotovo u predizbornoj 2020., što nameće dvojbe po pitanju potencijala i održivosti rasta ekonomije, a to znači i sustizanja ostalih članica EU.

- Postavlja se pitanje je li moguće postići realnu konvergenciju ekonomije s njezinom trenutačnom strukturom - rezignirano zaključuje Živković Matijević.

Ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott pohvalila je poželjni smjer smanjenja deficita i javnog duga, ali je istaknula da je teško primijetiti neku značajniju razliku u odnosu na ranije fiskalne projekcije. Unatoč svemu, struktura prihoda i rashoda ostaje zadana.

No, ona je pohvalila činjenicu da su smjernice donesene na vrijeme. Bilo je i godina kada su se donosile istodobno s prijedlogom proračuna. Prema mišljenju Ott, smjernice, kao i sam prijedlog proračuna, Vlada bi trebala “obavezno upućivati u savjetovanje sa javnošću”. Na taj način mogla bi otkriti stavove, prijedloge i interese javnosti u vezi sa svojim željama da, primjerice, “nabavlja borbene zrakoplove, ili povećava izdvajanja za zaposlene u državnim službama”.