Intervju: Predsjednik ESMA-e

Maijoor: Trajno niske kamatne stope potiču aktere tržišta kapitala da ulaze u veće rizike

AUTOR:

OBJAVLJENO:

21.10.2019. u 16:43

AUTOR:

OBJAVLJENO:

21.10.2019. u 16:43

Zagreb, 151019.
Mihanoviceva ulica.
Steven Maijoor, predsjednik Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i trziste kapitala (ESMA).
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Steven Maijoor, predsjednik Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA)

Steven Maijoor, predsjednik Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), bio je glavni govornik na prošlotjednoj konferenciji “Kvaliteta korporativnog upravljanja” u organizaciji izdanja Hanza Medije, Jutarnjeg lista i Novac.hr, i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a tu smo priliku iskoristili za intervju o izazovima pred kojima se nalaze financijska tržišta i njihovi regulatori.

Prije deset godina financijska kriza je snažno pogodila tržište kapitala u EU. Jesu li se ulagatelji vratili i je li se promijenila struktura ulaganja?

- Financijska kriza pokazala je d a se poboljšanom ravnotežom između bankarskog sustava i financijskih tržišta kao izvora financiranja za gospodarstvo može doći do znatnih koristi. To prepoznaje i potiče Europska komisija u svojem projektu Unija tržišta kapitala. Koristi za financijski sustav Europske unije uključuju raznolikije izvore financiranja, veće razine vlasničkog financiranja i jaču konkurentnost. Uočili smo da je od financijske krize porastao sektor upravljanja ulaganjima. Na primjer, veličina fondova UCITS (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom) u EU porasla je s oko 6 trilijuna eura krajem 2010. godine na oko 10 trilijuna eura sredinom 2019., s rastom kako za male, tako i za institucijske ulagatelje. Unatoč tome, u većini Europe, uključujući Hrvatsku, privatna kućanstva i dalje pretežno ulažu svoju financijsku imovinu u bankovne depozite.

Većina analitičara očekuje usporavanje gospodarskog rasta u EU. Kako regulatornim okvirom ESMA-a može dodatno istovremeno osnažiti i zaštititi, koliko je moguće, ulagatelje u EU?

- ESMA i nacionalna nadležna tijela mogu igrati snažnu ulogu u podršci ostvarenju tržišta kapitala koja dobro funkcioniraju, posebno u stvaranju okruženja u kojem se posrednicima dobro upravlja, a oni djeluju pošteno i profesionalno kako bi se ulagatelji mogli osjećati sigurno prilikom ulaganja.

U tom je pogledu MiFID II (direktiva EU kojom se reguliraju financijska tržišta) jedan od regulatornih stupova na financijskim tržištima EU i ima za cilj, između ostalog, uravnotežiti postojeće asimetrije između ulagatelja i posrednika. Jedan od naših prioriteta za sljedeću godinu bit će otkrivanje i rješavanje problema koji se javljaju u primjeni okvira MiFID II za sekundarna tržišta i zaštitu ulagatelja, zajedno s razvijanjem zajedničkog razumijevanja nastalih izazova u nadzoru. Uvjeren sam da će ti napori pridonijeti oživljavanju povjerenja ulagatelja i čvrstom rastu tržišta kapitala u EU.

Kako rast FinTech industrije utječe na mala tržišta kapitala u EU i koji su glavni izazovi pred ESMA-om u tom kontekstu?

- ESMA potiče razvoj FinTecha radeći na osiguravanju visoke razine zaštite potrošača i ulagatelja, uz otpornost i integritet financijskog sustava. Postizanje odgovarajuće ravnoteže između potpornog i restriktivnog pristupa jedan je od ključnih izazova za ESMA-u. FinTech poslovni modeli brzo se povećavaju i ESMA mora razumjeti njihovu prirodu, preslikati i procijeniti mogućnosti i rizike, promicati ujednačenost među državama članicama u odobravanju i nadzoru tih aktivnosti i, prema potrebi, prilagoditi postojeću regulativu za nove prakse.

Kakva je, ne samo u tom pogledu, uloga nacionalnih regulatora u nadzoru i razvoju tržišta, posebno u Hrvatskoj?

- Tržišta vrijednosnih papira od presudne su važnosti za rast, razvoj i snagu tržišnih gospodarstava. Podržavaju korporativne inicijative, pružaju proizvođačima roba i usluga kao i subjektima koji razvijaju infrastrukturu pristup dugoročnom financiranju. Pored toga, kako mali ulagatelji sve veći dio svojeg novca ulažu u zajednička ulaganja, tržišta vrijednosnih papira postaju središnja mjesta individualnog bogatstva i planiranja za mirovinu.

Uloga je regulatora vrijednosnih papira zaštititi ulagatelje i promicati integritet tržišta kako bi ih učinili atraktivnim mjestima trgovanja. Regulatori vrijednosnih papira obavljaju svoju nadzornu aktivnost kako bi se osiguralo da mjesta trgovanja propisno funkcioniraju, da investicijska društva i kreditne institucije poštuju pravila ponašanja te da se zaštiti integritet tržišta.Kada je riječ o razvoju tržišta, u EU-u MiFID II određuje regulatorni okvir za tržišta vrijednosnih papira. Cilj mu je povećati učinkovitost, otpornost i integritet financijskih tržišta, a sveobuhvatni je cilj osigurati jednake uvjete za sve sudionike i omogućiti tržištima da rade u korist gospodarstva.ESMA u tom kontekstu pridonosi ujednačavanju nadzornih praksi što je ključno za postizanje ravnopravnih uvjeta i želim izahvaliti Hanfi na dragocjenoj podršci radu ESMA-e u ovom području.

Fenomen negativnih kamatnih stopa u EU postao je, čini se, “nova normalnost”. Kako to utječu na razvoj tržišta kapitala?

- Niske kamatne stope u pravilu potiču ulaganje u vrijednosne papire i na tržištu kapitala te nude više prinose. Međutim, to može predstavljati značajan rizik za financijska tržišta te potencijalno za financijsku stabilnost u EU. Iako je odgovor monetarne politike na slabiji rast i kretanje inflacije kratkoročno pomogao vratiti povjerenje u financijska tržišta, trajno niske kamatne stope srednjoročno potiču sudionike tržišta kapitala na preuzimanje rizika u takozvanoj potrazi za prinosima te povećavaju rizik procjene vrijednosti.

Strategije ‘potrage za prinosima’ mogu se primijetiti kod investicijskih fondova te neki od njih imaju teškoća s likvidnošću zbog velikih odljeva i ulaganja u nelikvidnu imovinu.

U kojem će smjeru ići regulacija kriptovaluta i edukacija tržišta u EU?

- U siječnju 2019. ESMA je objavila dokument Savjet institucijama EU u pogledu inicijalnih ponuda povezanih s kriptovalutama i kriptoimovinom. Izrađen je na temelju mišljenja nacionalnih regulatora, koji su istaknuli da se neka kriptoimovina može svrstati u kategoriju financijskih instrumenata, što bi značilo primjenu pravila EU koja se odnose na financijske usluge. Međutim, ona nisu definirana s navedenim instrumentima na umu, pa nacionalni regulatori ne znaju kako tumačiti postojeće zahtjeve.  Događa se to da određena kriptoimovina nije obuhvaćena trenutačnim regulatornim okvirom. To je značajan rizik za ulagatelje u takvu imovinu jer nemaju zaštitu. Kako bi se osigurali jednaki tržišni uvjeti i adekvatna zaštita svih potrošača, uočene nedostatke treba raspraviti na europskoj razini.