Izvoz po županijama u 2018.

Kontinentalci izvoze u Njemačku, županije uz more u Italiju, a Karlovčani u - SAD i Irak!

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.4.2019. u 16:43

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.4.2019. u 16:43

Karlovac 191013.
Na fotografiji: Stari grad Dubovac i panorama Karlovca.
Foto: Robert Fajt / CROPIX
Hanza Media

Grad Karlovac

Najvažnije izvozno tržište za Karlovačku županiju prošle je godine bio SAD. Karlovačka je županija po značaju Amerikanaca u svom izvozu, može se reći, jedinstven slučaj među hrvatskim županijama, budući da ni jednoj drugoj američko tržište nije glavno izvozno tržište. Štoviše, samo još jednoj hrvatskoj županiji SAD predstavlja jedno od tri najznačajnija izvozna tržišta, a to je Dubrovačko-neretvanska županija.

No, osim pod dominaciji SAD-a u izvozu, Karlovačka županija od ostalih se hrvatskih regija razlikuje i po značaju Iraka među svojim vodećim vanjskotrgovinskim partnerima. Irak je, naime, treće po značaju izvozno tržište za Karlovačku županiju i ne pojavljuje se među najznačajnijim izvoznim tržištima ni jedne druge hrvatske regije.

Pokazuje to nova analiza HGK o robnoj razmjeni hrvatskih županija s inozemstvom u prošloj godini. U analizi se, doduše, ne iznose razlozi zbog kojih SAD i Irak spadaju među najvažnija izvozna tržišta za karlovačko gospodarstvo, no jasno je da je to prije svega posljedica izvoznog i poslovnog uspona HS Produkta, karlovačke obrambene industrije, koja svoje proizvode izvozi diljem svijeta.

Za razliku od Karlovačke županije, ostale hrvatske županije imaju znatno 'europskiju' strukturu izvoznih tržišta. Pojednostavljeno, može se reći da su glavna izvozna tržišta za županije Kontinentalne Hrvatske Njemačke, nakon čega dolaze Italija i Slovenija, dok je vodeće izvozno tržište za županije Jadranske Hrvatske Italija, za kojom slijede Slovenija i Njemačka. Drugim riječima, kontinentalni dio zemlje u izvozu je više usmjeren na Njemačku, dok je obalni dio više okrenut Italiji, pokazuju podaci iz analize HGK. Na popisu glavnih izvoznih tržišta, kako u kontinentalnom, tako i u obalnom dijelu zemlje, dobro 'kotira' i Bosna i Hercegovina, koja je u slučaju Grada Zagreba čak i vodeće izvozno tržište.

Hrvatski je robni izvoz od pristupanja EU znatno porastao, te je lani dosegao vrijednost od 28,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ocjenjuju stručnjaci HGK. Prije pristupanja Uniji udio izvoza u hrvatskom BDP-u nije prelazio 20 posto. Iako je udio robnog izvoza u hrvatskom BDP-u i dalje manji od prosjeka EU, koji doseže 44 posto, ohrabruje trend njegova rasta. Ukupan hrvatski robni izvoz u prošloj je godini, inače, iznosio nešto više od 107,7 milijardi kuna, dok je uvoz dosegao 175,5 milijardi kuna, pokazuju podaci HGK i državne statistike.

Promatrano po županijama, najveći izvoznik, ali i uvoznik, je Grad Zagreb. Udio metropole u ukupnom hrvatskom izvozu lani je iznosio preko 30 posto, dok je u ukupnom uvozu dosegao gotovo 49 posto. U usporedbi s izvozom Dubrovačko-neretvanske županije, vrijednost izvoza Grada Zagreba je 154 puta veća, dok je u usporedbi s Ličko-senjskom županijom izvoz Grada Zagreba veća čak 596 puta, primjećuju u Komori.

Ovdje, međutim, valja voditi računa o tome da statistika cjelokupan izvoz ili uvoz tvrtke čije je sjedište na području Grada Zagreba definira kao izvoz i uvoz u Grad Zagreb. Unatoč tome, objavljeni podaci daju dobru sliku izvozne i uvozne snage pojedinih županija. Kada je riječ o izvozu, pet županija s najvećim izvozom lani su, osim Grada Zagreba, bile Varaždinska, Zagrebačka, Istarska i Međimurska županija. S druge strane, najmanji izvoznici bile su Šibensko-kninska, Ličko-senjska i Dubrovačko-neretvanska županija, pokazuje analiza Komore.

Analiza pokazuje i da je najveći dio županija do 2018. godine dosegao pretkriznu razinu robnog izvoza. Tako je izvozu Ličko-senjske županije, iako mali u apsolutnim brojkama, lani bio čak devet puta veći nego u 2008. godini, dok se u istom razdoblju izvoz Zagrebačke županije povećao 3,4 puta, pokazuje analiza. S druge strane, među najvećim gubitnicima je Sisačko-moslavačka županija, koja se još nije vratila na pretkriznu razinu izvoza, što se dijelom može pripisati smanjenom izvozu kutinske Petrokemije i sisačke Željezare, zaključuje se u analizi.