Cijevi razdora

Jedna od najvećih domaćih infrastrukturnih investicija izazvala gnjev domaćih proizvođača

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

14.2.2020. u 11:04

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

14.2.2020. u 11:04

Kukuljanovo, 120220.
Tvrtka Vargon se bavim proizvodnjom cijevi, razlicitih vrsta i dimenzija.
Na fotografiji: cijevi postavljene u Kresimirovoj ulici.
Foto: Matija Djanjesic
Matija Djanjesic / CROPIX

Ilustracija, postavljanje cijevi u Rijeci i Damir Čuška u krugu

Riječki poduzetnik Goran Brašnić iznio je na prošlotjednom sastanku vrha Hrvatske gospodarske komore s ministrom poduzetništva, gospodarstva i obrta Darkom Horvatom teške optužbe na račun riječkog komunalnog poduzeća Vodoprivreda i kanalizacija (KDVIK) zbog načina na koji upravlja projektom aglomeracije Rijeka.

- Na projektu aglomeracije Rijeka kupuju se četiri puta skuplje turske cijevi umjesto naših domaćih. To je sramota i time se treba ozbiljno pozabaviti - upozorio je predsjednik Uprave Vargona Goran Brašnić na sastanku ministra Horvata s vodstvom HGK.

Aglomeracija Rijeka s investicijskim budžetom od 1,76 milijardi kuna za cjelovitu obnovu vodovoda, odvodnje i prateće infrastrukture na trasi od oko 300 kilometara predstavlja jedan od najjačih natječaja u javnoj nabavi, stoga ne čudi interes domaće industrije da si osigura što više poslova u tom projektu.

- Mi u Vargonu, kao i ostali proizvođači cijevi u Hrvatskoj, ne tražimo u slučaju natječaja za riječku aglomeraciju nikakav privilegirani, nego ravnopravan položaj u mogućnosti nuđenja svojih proizvoda. Projektirana su rješenja koja svojom postavkom ne idu u prilog hrvatskom gospodarstvu. Ovdje je bila prilika da se supstitucijom uvoza pokrene kotač proizvodnje koji bi otvrio nova radna mjesta za kojima svi vapimo - rekao nam je komercijalni direktor Vargona Davor Ćuška, dodajući kako se cijevi proizvedene u Hrvatskoj proizvode širom Europe pa EU, ističe, ne bi imao nijednu primjedbu na takav odabir cijevi. Ovdje je, napominje naš sugovornik, sporna ugradnja otprilike 80 kilometara poliesterskih cijevi za odvodnju i oko 100 kilometara ductilnih cijevi za razvod vode koje se uopće ne proizvode u Hrvatskoj.

U Vargonu skreću pozornost i na tehno-ekonomsku analizu naručitelja radova u riječkoj aglomeraciji, odnosno na dio te analize koja definira upotrebu spornih cijevi.

- Tehno-ekonomska analiza u svojim postavkama u tehničkom i ekonomskom smislu ničim nije dokazala da cijevi koje se proizvode u Hrvatskoj nisu dobre i kvalitetne za ugradnju u 95 posto projektiranih dionica. Ovdje moramo napomenuti da smo izrađenu tehnoekonomsku analizu prokomentirali s više eminentnih projektanata koji su nam skrenuli pozornost na mnoge nelogičnosti u izradi te analize. Iz kuta naručitelja, ispada da su projektanti nametnuli izradom tehnoekonomske analite cijevni materijal te sa sebe skidaju bilo kakvo sudjelovanje u izboru materijala. Hrvatski proizvođači smatraju da je ovo diskriminacija hrvatske proizvodnje  - kaže komercijalni direktor Vargona.

Kukuljanovo, 120220.
Tvrtka Vargon se bavim proizvodnjom cijevi, razlicitih vrsta i dimenzija.
Na fotografiji: Damir Cuska, izvrsni direktor.
Foto: Matija Djanjesic
Matija Djanjesic / CROPIX

Davor Ćuška, komercijalni direktor tvrtke Vargon

 

Ako sagledamo financijsku stranu ove priče, takav pristup naručitelja, prema tvrdnjama Vargona, povećava troškove investicije za 25 milijuna kuna, za koliko bi jeftinije prošao da je i za tih 80 kilometara naručio cijevi kakve je naručio za ostalih 220 kilometara.

Sve u skladu s propisima

U komunalnom društvu Vodovod i kanalizacija odbacuju optužbe iz Vargona o diskriminaciji domaćih proizvođača cijevi u provedbi javnog natječaja za riječku aglomeraciju, ističući da se natječaj provodi u skladu s projektom ovlaštenih projektanata te domaćim i propisima Europske unije.

- Riječ je o projektu za čiju realizaciju iz fondova EU stiže čak 1,3 milijarde kuna, pa tako sam projekt i realizacija podliježu strogim kontrolama Unije. Kad su u pitanju tvrdnje Vargona da je u ovom projektu potrebno ugraditi najviše 10 posto cijevi iz uvoza, to, naravno, može biti Vargonova procjena, ali ne znamo čemu ona služi. Odabir cijevnog materijala ne temelji se, niti se može temeljiti, na činjenici da su nešto uvozni, a nešto domaći proizvodi - poručuju iz KDVIK-a, uz dodatak da Goran Brašnić i Davor Ćuška iz Vargona već godinama, kako navode u riječkom komunalnom poduzeću, kontinuirano iznose neistine te ocrnjuju i projektante, i komunalce, i Hrvatske vode.

U svakom slučaju, Vargon je sporne odredbe natječaja za riječku aglomeraciju pokušao srušiti žalbom Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, no ona je odbačena.

Vargon je u žalbi DKOM-u, među ostalim, dokazivao da propisivanje točno određene vrste cijevi u dijelu natječaja za aglomeraciju diskriminira domaće i druge proizvođače u EU koji takvu vrstu cijevi ne proizvode bez valjanih razloga i stručnih kriterija koji bi takve odredbe opravdali.

Komisija je, odbacujući žalbu Vargona, zauzela, među ostalim, stajalište da Zakon o javnoj nabavi naručitelju pruža slobodu odabira ponuditelja za kojeg procijeni da je sposoban isporučiti traženu robu. Ocijenila je da KDVIK opisom nabave nije pogodovao nijednom proizvođaču.

Pripreme počele 2010.

- Ovdje je riječ o tome da javni sektor u Hrvatskoj neće više imati tko plaćati ako se nastavi ovakav odnos prema vlastitoj proizvodnji. Kako to da su cijevi proizvedene u Hrvatskoj dovoljno dobre za brojne naručitelje u Austriji ili Njemačkoj, a nisu za KDVIK ili projektante koji su njega radili? Kako to da se u drugim projektima aglomeracije u Hrvatskoj poput Petrinje i Krka uredno projektiraju i naručuju cijevi domaćih proizvođača, ali ne i u Rijeci, pita Davor Ćuška.

Kukuljanovo, 120220.
Tvrtka Vargon se bavim proizvodnjom cijevi, razlicitih vrsta i dimenzija.
Na fotografiji: Proizvodni pogon.
Foto: Matija Djanjesic
Matija Djanjesic / CROPIX

Proizvodni pogon tvrtke Vargon

 

U Vargonu skreću pozornost i na činjenicu da su pripreme za projekt riječke aglomeracije počele još 2010. te da su prva projektiranja naručena i zaprimljena 2016., a da još nisu započeli nikakvi radovi.

- Što nam o kvaliteti raspisanog natječaja govori činjenica da su ponude koje su pristigle na natječaj KDVIK-a za 100 posto premašile procijenjeni iznos naručenih radova na aglomeraciji? Je li tu možda netko nešto krivo projektirao ili procijenio - komentiraju u Vargonu.

U KDVIK-u potvrđuju da je projekt riječke aglomeracije u fazi ocjenjivanja pristiglih ponuda izvođača radova, no odbacuju tvrdnje da na spomenutom projektu nema nikakvih radova.

- Prvi radovi na gradnji vodno-komunalne infrastrukture obavljeni su 2017. i 2018. na području naselja Škurinjska Draga, Martinkovac i Marinići, a u tijeku su od prošle godine i radovi u Krešimirovoj ulici te na županijskoj cesti Ž5055. Riječ je o investicijama koje su se provodile ili se provode na dionicama gdje se projekt riječke aglomeracije preklapao s planovima ostalih javnih izvršitelja, a sve kako bi se izbjegla nepotrebna višestruka kopanja, troškovi u okviru gradnje i neizbježni prometni zastoji i gužve - rekli su nam u riječkom komunalnom poduzeću.

Na javni natječaj KDVIK-a za izvođenje radova na riječkoj aglomeraciji javilo se 13 ponuđača ili zajednica ponuditelja. Među njima su samo GP Krk i Pomgrad Inženjering iz Hrvatske, a ostalo su tvrtke iz Slovenije, Italije i Austrije te njihove podružnice u Hrvatskoj. Sudeći po takvom sastavu ponuditelja na jednom od financijski najjačih natječaja posljednjih godina u građevinarstvu, na nedostatak “domaće komponente” u naručenim građevinskim radovima uskoro se neće imati tko ni žaliti.