Industrijske tvrtke

Ina isplaćuje najveću dividendu, a Saponia se još 'čisti' od Agrokora

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.5.2019. u 14:54

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.5.2019. u 14:54

Solin, 100914.
Reportaza iz tvornice AD plastik u kojoj se rade dijelovi za auto industriju.
Na fotografiji: Detalj iz proizvodnje.
Foto: Vojko Basic / CROPIX
Vojko Bašić / Hanza Media

AD Plastik tvornica

Do kraja travnja kompanije čije su dionice listane na Zagrebačkoj burzi (ZSE) morale su regulatoru Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA-i) i samoj Burzi dostaviti financijska izvješća za prošlu poslovnu godinu koja su revidirali neovisni revizori, kao i nerevidirane financijske rezultate za tromjesečno razdoblje završeno 31. ožujka 2019. godine.

U četiri nastavka, strukturirano prema sektorima u koje spadaju, donosimo pregled poslovanja nekih od važnijih kompanija čijim se dionicama trguje na Zagrebačkoj burzi, a počinjemo s pregledom industrijskog sektora. J

AD PLASTIK

Iza solinskog AD Plastika rekordna je poslovna godina: poslovni prihodi AD Plastik Grupe u 2018. iznosili su 1,3 milijarde kuna, što predstavlja porast od 21,4 posto u odnosu na 2017. Ostvarena je i rekordna neto dobit u iznosu od 89,3 milijuna kuna ili 27,2 posto više nego u 2017. godini.

Lani u srpnju AD Plastik postao je stopostotni vlasnik mađarskog Tisza Automotive, vodećeg dobavljača Suzukijeve tvornice u Mađarskoj (ostali važniji kupci su im Volkswagen i Bentley pa uz 400 zaposlenika kompanija ostvaruje godišnje prihode od oko 20 milijuna eura). AD Plastik Grupa time je proširila svoje pogone na osam lokacija u pet zemalja, ukupno ima gotovo tri tisuće zaposlenika, a proizvode isporučuje u 24 zemlje.

U 2018. uloženo je 115 milijuna kuna u materijalnu i nematerijalnu imovinu, a ugovoreno je ukupno 136 milijuna eura novih poslova.

Početak 2019. donio je veće prihode i manju dobit: u prvom tromjesečju ostvareno je 345 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je 8,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine (navedeni porast je najvećim dijelom utjecaj prihoda novopridruženog društva Tisza Automotive), dok su EBITDA i neto dobit niže oko 12 posto. Uprava naglašava kako kretanje ovogodišnje EBITDA-e i neto dobiti nije usporedivo s prošlom godinom zbog drugačijih etapa proizvodnih ciklusa te kako očekuju da će početak proizvodnje za nove modele rezultirati rastom pokazatelja profitabilnosti do kraja godine.

KONČAR ELEKTROINDUSTRIJA

Za Grupu Končar, koju osim matice čini i 15 ovisnih društava u kojima je ukupno zaposleno oko 3500 ljudi, 2018. bila je relativno stabilna. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga iznosili su 2,7 milijardi kuna i bili su manji za 4,3 posto. Uprava navodi kako su manji prihodi prouzročeni zastojem i/ili pomakom u realizaciji nekoliko većih projekata u BiH, Iranu, Keniji itd. Neto dobit pripisana imateljima kapitala matice porasla je za 23 posto te je iznosila 102,8 milijuna kuna.

U 2018. ugovoreno je tri milijarde kuna novih poslova (od čega 1,8 milijardi kuna za izvoz), odnosno 18 posto više nego u 2017. godini. Stanje ugovorenih poslova na kraju godine iznosilo je 3,4 milijarde kuna odnosno 11 posto više nego što je bilo krajem 2017. godine.

U prvom tromjesečju ove godine prihodi od prodaje porasli su na 607 milijuna kuna, tj. viši su za 13,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, poraslo je i stanje ugovorenih poslova za pet posto u odnosu na stanje na početku godine, no neto dobit pripisana imateljima kapitala matice značajno je pala te je bila tek malo iznad nule.

Kompanija je izrazito nisko zadužena, a od 2011. redovno isplaćuje dividendu. U 2019. bit će isplaćeno 15 kuna po dionici, što na trenutačnu cijenu dionice daje prinos od oko 2,3 posto.

Zagreb, 161214.
Tvornica vlakova Koncar - Elektricna vozila.
Predsjednik Vlade Zoran Milanovic posjetio je tvrtku Koncar - Elektricna vozila d.d., gdje se sastao s predstavnicima uprava Koncara d.d., Koncar - Elektricna vozila te HZ Putnicki prijevoz, a potom je obisao proizvodne pogone.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / Hanza Media

Pogon Grupe Končar

 

ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA

U financijskom smislu iza Grupe Đuro Đaković još je jedna u nizu neuspješnih godina. Unatoč obećavajućem početku godine, poslovni prihodi u 2018. iznosili su 452 milijuna kuna, što je pad za 13,7 posto u odnosu na ostvareno u 2017. godini. Ostvarena je pozitivna EBITDA, no neto gubitak pripisan imateljima kapitala matice iznosio je 33 milijuna kuna.

Poslovanje društva ĐĐ Specijalna vozila primarni je uzrok negativnog rezultata, a kao glavni razlog Uprava navodi probleme i zastoj u proizvodnji vagona zbog dodatnih tehničkih zahtjeva kupaca te niske ugovorene cijene. Iako je ugovoren velik broj vagona, očito je zarada na njima u najmanju ruku slaba.

Izvoz je ostao glavni izvor poslovnih prihoda Grupe (64,5 posto poslovnih prihoda), a u odnosu na prethodnu godinu bio je manji za 2,4 posto. U listopadu je potpisan ugovor o kreditu s HBOR-om u visini od 95 milijuna kuna - za koji je Vlada dala državno jamstvo - stoga je neto radni kapital Grupe poboljšan i pozitivan za razliku od razdoblja prije realizacije kredita. Unatoč tome, Đuro Đaković Grupi i dalje je potreban svježi kapital.

Početak godine donio je nove gubitke: prihod od prodaje pao je za više od 22 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, a neto gubitak pripisan imateljima kapitala matice iznosio je 4,8 milijuna kuna. Takav razvoj događaja očito ne ulijeva dovoljno povjerenja ulagačima pa se cijena dionice ovih dana kreće oko najnižih razina.

Danijel Soldo / CROPIX

Radnik u pogonu Đuro Đaković

 

INA

Prihodi od prodaje INA Grupe u 2018. iznosili su 22,3 milijarde kuna i porasli su za 20 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a rast prihoda rezultat je veće prodaje i viših cijena naftnih derivata. EBITDA je porasla za tri posto, na 3,5 milijardi kuna, a EBITDA bez jednokratnih stavki za dva posto, na 3,3 milijarde kuna.

Dobit osnovne djelatnosti veća je za 19 posto (bez jednokratnih stavki viša je za osam posto) nego u 2017., no zbog viših financijskih troškova neto dobit je niža za četiri posto i iznosi 1,2 milijarde kuna.

U drugoj polovici godine kapitalna ulaganja značajno su se ubrzala: ukupno su se povećala za 30 posto u 2018. te su dosegnula 1,8 milijardi kuna. No, kompanija je i dalje nisko zadužena, a ove će godine isplatiti najveću dividendu otkad je 2006. uvrštena na ZSE. Dioničarima će se isplatiti 1,25 milijardi kuna, odnosno 125 kuna po dionici, što na trenutačnu cijenu dionice daje dividendni prinos od oko 3,9%.

Početak godine donio je novi rast financijskih pokazatelja: u prvom tromjesečju 2019. prihodi od prodaje porasli su na 4,25 milijardi kuna, odnosno viši su za 15 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem lani, EBITDA bez jednokratnih stavki zabilježila je rast od 12 posto, na 539 milijuna kuna, dok je neto dobit iznosila 58 milijuna kuna (samo milijun kuna u 1Q2018). Kapitalna ulaganja su se gotovo utrostručila u odnosu na isto razdoblje lani te su dosegla 618 milijuna kuna, a Uprava navodi kako se uglavnom radi o ulaganju u Rafineriju nafte Rijeka.

Tomislav Krišto / Hanza Media

Zgrada INA-e u Novom Zagrebu

 

PETROKEMIJA

Kutinska Petrokemija nastavlja isporučivati “rekordne” rezultate: kao posljedica manje količinske proizvodnje i prodaje mineralnih gnojiva prihodi od prodaje iznosili su 1,8 milijardi kuna te su za šest posto niži nego u 2017., a generirano je novih 473 milijuna kuna neto gubitaka. EBITDA je bila negativna u iznosu od gotovo 213 milijuna kuna.

To je sedma godina zaredom kako Petrokemija ostvaruje velike gubitke: od 2012. akumulirani neto gubici dosegli su 1,9 milijardi kuna!

Lani je država na sebe de facto preuzela 450 milijuna kuna duga Petrokemije (provedena je dokapitalizacija pretvaranjem potraživanja pa odmah pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala), a potom su kompaniju dokapitalizirali u novcu INA, PPD, JANAF, Plinacro i Fond NEK (Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnoga goriva Nuklearne elektrane Krško) s novih 450 milijuna kuna.

Vlasnička struktura se time u određenoj mjeri promijenila, zbog dokapitalizacija bilanca Petrokemije izgleda bolje nego što je to bilo do prije pola godine, no kapitalna osnova još je relativno niska u odnosu na ukupne dugove.

Početak 2019. počeo je ipak puno bolje: u prva tri mjeseca 2019. Petrokemija Grupa povećala je prihode od prodaje za 42 posto, na 648 milijuna kuna. EBITDA bez jednokratnih stavki povećala se na 88 milijuna kuna (14 milijuna kuna minusa u 1Q2018) zahvaljujući većem volumenu prodaje na profitabilnijim tržištima te nešto nižim cijenama sirovina i potrošnog materijala. Tako je ostvarena neto dobit od 20 milijuna kuna.

ina petrokemija - kutina panorama
foto j.bistrovic
Josip Bistrović / CROPIX

Petrokemija u Kutini

 

SAPONIA

Osječka Saponia za prošlu godinu još nije dostavila revidirana izvješća, a investicijsku javnost obavijestila je da će konsolidirane godišnje izvještaje dostaviti najkasnije do 14. lipnja. Iz nerevidiranih izvješća, pak, vidimo kako je 2018. bila relativno stabilna poslovna godina za Grupu Saponia (koju, osim same Saponije d.d. Osijek, čine Kandit d.o.o. Osijek, Maraska d.d. Zadar, Mercos d.o.o. Osijek i Saponia Commerce d.o.o. Beograd) te su prihodi od prodaje ostvareni u iznosu od 1,1 milijardu kuna, što je realizacija na razini posljednje tri godine.

Dobit pripisana imateljima kapitala matice završila je u negativnom teritoriju (-14,8 milijuna kuna), no iz Uprave naglašavaju kako je to prvenstveno rezultat vrijednosnog usklađivanja dijela potraživanja od koncerna Agrokor. Na kraju 2018. procijenjena je nadoknadivost prijavljenih potraživanja prema Agrokoru te je vrijednost imovine Grupe umanjena u iznosu od 54,3 milijuna kuna.

Na normaliziranoj osnovi Grupa je ostvarila EBITDA od 111 milijuna kuna, operativnu dobit od 59,8 milijuna kuna te neto dobit od 47,8 milijuna kuna (što je porast od 53 posto u odnosu na 2017.).

Početak godine donio je blag pad prihoda: prihodi od prodaje u prvom su tromjesečju iznosili 241 milijun kuna, što je 3,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. EBITDA je iznosila 20,5 milijuna kuna (uz maržu od 8,5 posto), dok je neto dobit iznosila 6,4 milijuna kuna, što je - izuzme li se utjecaj lanjskih jednokratnih prihoda od 13 milijuna kuna - na razini ostvarenog u prvom tromjesečju 2018.