U novom Globusu

Hrvatski solarni potencijal 30 puta veći od slovenskog, a oni proizvode 5 puta više struje

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

16.9.2018. u 7:55

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

16.9.2018. u 7:55

HANZA MEDIA

Boris Tudor, direktor Solara, i Kristijan Čović, Solarov glavni projektant

Tvrtka Solar projekt iz Splita osnovana je 2008. godine. Svoje usluge nudi na tržištu od 2009. Radi se o tvrtki koja je svojevrsni svjedok razvoja i svih drugih oblika vezanih uz projekte korištenja energije sunca. Bavi se projektiranjem, prodajom, instaliranjem i održavanja fotonaponskih solarnih sustava. Uspjela je opstati za razliku od mnogih sličnih tvrtki, zato što nije išla samo za poticajima i nije se vezala isključivo za mrežne fotonaponske sustave te što je odmah u početku diversificirala djelatnost.

“Instaliramo mrežne fotonaponske sustave koji električnu energiju isporučuju u mrežu i autonomne elektrane koje zbog dislociranosti objekta od mreže, nemaju pristup mreži. To su najčešće dislocirani turistički objekti, beach barovi, restorani, na dijelovima otoka koji nemaju pristup mreži. Solar projekt je, dakle, tvrtka koja je svjedok vremena u ovoj djelatnosti. Počeli smo raditi vrlo brzo nakon što je donesena regulativa. Godinu prije našeg osnivanja, dakle 2007. godine, prvi put je omogućeno da se solarni sustavi mogu instalirati na objekte”, ističe Boris Tudor, direktor tvrtke Solar projekt iz Splita.

HANZA MEDIA

Boris Tudor, direktor Solar projekta

 

Borba s vjetrenjačama

Međutim, prema riječima Tudora, ta regulativa nije bila dorečena, a procedure su bile vrlo komplicirane. “Do 2012. godine poslovanje u ovoj djelatnosti bila je borba s vjetrenjačama. Te 2012. godine je regulativa pojednostavljena i uvedene su kategorije povlaštene proizvodnje električne energije. Država je izlazila s godišnjom kvotom koliko se može instalirati energije iz obnovljivih izvora odnosno iz povlaštene proizvodnje. U praksi se dogodilo da je interes veći nego je stvarna mogućnost. Višestruko su premašene te kvote. Tako da se onda dogodila jedna nama u Hrvatskoj svojstvena stvar. U vrijeme investiranja promijenili su se uvjeti. To je bilo dosta nezgodno za investitore jer su tada počeli interesi o zakupu krovnih površina i počeo je interes investitora iz inozemstva. Investitori bi proučili uvjete i napravili studiju isplativosti osigurali investiranje i počeli s realizacijom, a onda bi se sve promijenilo. Samim porastom potražnje, istina, pojavilo se i niz samozvanih stručnjaka koji nisu imali kvalitetan know how. Neki od njih su unazadili poticajno i obećavajuće ozračje. Nažalost, bilo je i slučajeva da su klijenti platili dio investicije, ali mu nije realiziran projekt”, opisuje Boris Tudor probleme tog razdoblja.

Solar projekt raste od početka, a posljednje tri godine ima kontinuitet rasta po stopi od oko 20 posto godišnje. Ovu godinu tvrtka bi trebala završiti s prihodom od oko 5,5 milijuna kuna. “Mi smo u trenutku kada je sve počelo i kada su mnogi krenuli naglo bili čvrsto na zemlji. Imali smo, osim uobičajene pozicije na tržištu u kojoj su bili i svi ostali, i jednu drugu nišu koju smo samo stvorili. Diversificirali smo poslovanje tako da smo projektirali, imali maloprodaju, veleprodaju... Kada se preko noći promijenila regulativa, mi smo se uspjeli prilagoditi. Nismo, poput dijela tvrtki, prestali poslovati. Neke tvrtke su nestale s tržišta isključivo zato što su bile vezane uz mrežni sustav. Odgovarajući na zahtjeve tržišta, svoje smo usluge proširili i na područja automatike, elektroinženjeringa i LED rasvjete, te možemo ponuditi kompletnu uslugu sukladno s važećom zakonskom regulativom, normama, te pravilima struke”, napominje direktor tvrtke Solar projekt.

U tvrtki imaju svoje instalatere, projektante, poznaju tržište i njegove trendove.

Solari u nautici

Tudor kaže da im sada najviše raste niša vezana uz nautiku. Nautički sektor u velikom je porastu što se tiče ugradnje solara. Pogotovo su brodari iz Krila Jesenice zainteresirani jer su svjesni da imaju raznih vidova ušteda. Taj segment jako raste, a raste interes i ostatka sudionika u nautičkom turizmu. Puno se, kaže, ulaže u tom dijelu. “Neka rješenja koja smo do sada usavršili prilagođavamo nautičkom sektoru. Pogotovo nam ide na ruku to što smo ovlašteni distributer tvrtke Victron Energy dobavljača elektronike za takve projekte. Postoji niz mogućnosti gdje se fotonaponske elektrane mogu primijeniti i instalirati. Osim nautike, zanimljive su telekomunikacijske tvrtke, promet, a napravili smo i neke projekte za tvrtku Split parking”, kaže Tudor, koji ističe još jedan pozitivan trend koji je vezan uz inozemne građane što su se počeli doseljavati u Hrvatsku i kupuju kuće. Oni, u pravilu, hoće imati na kući solarne panele. Čak kaže i da ne pitaju za poticaje. “Na to su oni naviknuli u svojoj zemlji i donijeli sa sobom kod nas te navike. Subvencije su donekle poticaj našim građanima i oni se polako počinju navikavati i počinju se osvještavati o prednostima obnovljivih izvora energije. Istina, pozitivan trend je i pojačan interes i zbog rasta svijesti ljudi o potrebi korištenja obnovljivih izvora energije. Nažalost, Zakon o mikrosolarima koji bi takve trendove još više pokrenuo nije prošao, ali je najnovijom Uredbom pojednostavljena procedura. Doduše, još uvijek je model otkupa viškova energije kompliciran i nije poticajan, ali će i on, nadam se, biti kvalitetno reguliran. Raste i taj sustav izvanmrežnih objekata, pogotovo na otocima, odnosno nekim njihovim dijelovima, gdje je dovođenje mreže skupo. Sektor fotonapona posljednjih je godina u porastu. A da ne govorimo o tome da je u SAD-u sektor građevine već razradio da se na pročelja ugrađuju pločice koje proizvode energiju. Zamislite neboder obložen staklima koje proizvode energiju”, ističe Boris Tudor.

Solar projekt raste i zapošljava nove radnike. Trenutačno traži tehničkog komercijalista, a na stručno osposobljavanje namjerava dovesti i jednog pripravnika. Nastavna je baza za Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Njihovi studenti dolaze u ovu tvrtku na praktičnu nastavu.

HANZA MEDIA

Solarni paneli na Čiovu

 

Solarni potencijal i iskorištenost

Potencijal je, kažu nam u Solar projektu, veliki, a pogotovo je velik u Dalmaciji gdje je, usporedbe radi, iskoristivost veća za 30 posto nego u Sloveniji. Međutim, dodaju, u Sloveniji je udio solara tri puta veći kad je riječ o solarnim energanama, a pet puta veći što se tiče snage proizvedene iz solarnih elektrana nego u Hrvatskoj. Naši susjedi, dodaju, puno su se više okrenuli proizvodnji iz solarnih elektrana nego, recimo, korištenju energije vjetra, kada govorimo o obnovljivim izvorima. Broj postrojenja povlaštenih proizvođača s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu električne energije, a čija su postrojenja u sustavu poticanja, prije koji mjesec iznosio je 1227 ukupne snage nešto veće od 52 MW. Pet ih je tada čekalo na priključenje.

“Slovenija je prije nekoliko mjeseci imala 257 MW, a Hrvatska 52 MW proizvedene solarne energije. Slovenija je uvela Net Metering, što znači da se na kraju mjeseca ili godine plaća razlika između energije koju ste predali u mrežu i energije koju ste potrošili. Kod nas se sve plaća posebno, s tim da je cijena energije koju ste predali u mrežu manja od one koju ste uzeli iz mreže. S druge strane, kod njih su aktivni veliki operateri. Oni su razradili modele pomoću kojih mogu građanima ponuditi prihvatljivu cijenu za instalaciju solarnih energana. I kod nas određeni operateri rade i razrađuju modele, ali očito čekaju da se uvede Net Metering. Vjerujemo da će takvo poticajno ozračje doći i kod nas”, kaže Kristijan Čović, voditelj projektnog ureda tvrtke Solar projekt.

U Hrvatskoj je, objašnjava Čović, za razliku od, recimo, Slovenije, tarifni sustav bio više usmjeren prema velikim ulagačima u vjetroparkove nego ulagačima u male elektrane. “To je, nažalost, bilo tako unatoč tome što male solarne elektrane imaju prednosti, jer je instalacija malih solarnih energana dosta jednostavnija, a jednostavnije je planiranje proizvodnje električne energije. Kod nas se događa da vjetroparkovi kao proizvođači imaju prednost čak i u odnosu na hidroelektrane. Recimo, to se vidi onda kada vjetroparkovi kao povlašteni proizvođači proizvedu više energije pa se događa da se hidroelektrane isključuju. Sve to, naravno, pridonosi nestabilnosti sustava. S jedne strane gasimo hidroelektranu koja je jeftiniji proizvođač, a s druge strane vjetroelektrane same po sebi znaju donijeti određenu nestabilnost u elektroenergetski sustav na onom području gdje rade”, objašnjava Čović.

Isplativost investicija

Solar projekt ima 12 zaposlenih radnika. Osim mrežnih elektrana dio poslovanja otpada na izdvojene objekte koji nemaju pristup mreži. “Radi se o objektima koji nemaju alternativu, nego putem fotonaponskih elektrana sami sebi snabdijevaju objekte električnom energijom. To su apartmani, restorani, nautička pristaništa...”, opisuje ih Tudor.

Trenutačno na Kornatima završavaju 30 KW energanu za restoran koji je smješten u samostojećem objektu i koja ima samoopskrbu preko fotonapona. “Radi se o konceptu gdje imamo efikasnost od 95 posto. Svaki takav objekt, pogotovo ako obavlja komercijalnu djelatnost, mora imati generator zbog sigurnosti iako je moguće osigurati autonomiju rada i desetak dana”, objašnjava Boris Tudor.

Teško je, kaže nam Tudor, napamet reći koliko je koja investicija, ali paušalno može reći da se jedan apartman koji se sastoji od rasvjete, televizora, hladnjaka, pumpe za vodu, punjača za mobitel... može opremiti za oko 1000 eura. “Teško je izračunati povrat investicije jer je danas puno lakše dobiti poticaj na opremu nego na proizvedenu energiju. Uglavnom, investicije se isplate i ovise od slučaja do slučaja. Poticaja ima i treba se stalno interesirati. Za solarne energane postoji širok spektar poticaja na svim razinama. Također je širok spektar djelatnosti koje mogu naći sebe u tim natječajima što se tiče ugradnje solarnih panela. Projekti mogu dobiti između 60 do 80 posto sredstava za realizaciju investicije. U tijeku su i neki veći natječaji. Vrlo zanimljiv natječaj otvara se 21. rujna i mogu ga koristiti trgovačke kuće, hotelske kuće... Bilo je nedavno projekata i za industrijske pogone koji su dobivali poticaje. Natječaje raspisuju razna ministarstva, Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti... Potiču se zgrade u javnom sektoru. Ima ih i za građanstvo i za OPG-ove i za velike tvrtke. Subvencija ima za puno korisnika i različitih su veličina. Zato treba pratiti natječaje. Ove godine je Vlada donijela uredbu koja je pojednostavila priključenje u elektroenergetski sustav. Pogotovo za građanstvo. Uglavnom, ponovno je pojačana aktivnost i zašto ne priznati da su tome pridonijeli poticaji”, kaže Boris Tudor.

Preuzeto iz novog izdanja Globusa

Naslovnica Globusa