Kada idu u akcije, vojnici sa sobom ne nose mobitele. Pametni telefoni se, koliko god su u svim ostalim sferama života postali nezamjenjivo komunikacijsko sredstvo, ipak nisu uspjeli nametnuti i kao dio vojne tehnike. Za to ima više razloga – od toga što svijetle do činjenice da se telefonirati može samo na mjestima koja su pokrivena signalom. Stoga se u svim modernim vojskama na svijetu za internu komunikaciju i dan-danas koriste radiouređaji koji su međusobno povezani.
Da bi komunicirala, dva korisnika radiouređaja ne trebaju mobilnu mrežu, odnosno komunikacija nije ovisna o infrastrukturi koja u slučaju oružanog sukoba ili prirodne katastrofe poput potresa može biti uništena. Drugim riječima, kad se sruši odašiljač, na mobitelu nema signala, što se primjerice dogodilo u Japanu tijekom zadnjih velikih cunamija kad su popucali i optički kabeli za internet i od svih je komunikacijskih sredstava u funkciji ostao samo i jedino – radio.
Ni satelitske veze nisu toliko pouzdane. Osim toga, razgovore koji se vode preko vojne radioveze praktički je nemoguće prisluškivati, odnosno učiniti dostupnima ikome osim osobama koje su uključene u internu komunikaciju. Kada je obrana u pitanju, to je presudno važno. Sve su to razlozi zašto se i u kriznim stožerima širom svijeta i danas, unatoč mobitelima, koristi radioveza. Dovoljno je imati dva uređaja koja odašilju radiovalove da bi se moglo razgovarati. No, radiouređaj danas može biti i puno više od toga.
Od Prvog svjetskog rata radio se koristi u vojne svrhe, a tehnologija se konstantno unapređuje. Posljednji tehnološki krik nastao je u Zagrebu. Riječ je o uređaju Takrad, koji je po svojim karakteristikama jedan od najboljih vojnotaktičkih radija na svijetu. Temeljen je na softverskoj obradi signala, što znači da su mu mogućnosti neograničene jer se softver može iznova nadograđivati ovisno o potrebama i željama klijenata.
Od ideje do realizacije Takrad je hrvatski proizvod nastao suradnjom dviju tvrtki - RIZ Profesionalna elektronika i Impel Group.
Direktor tvrtke Impel Group Robert Tomljanović ističe kako je ovaj uređaj, koji svojim izgledom jako podsjeća na walkie-talkie, trenutno na testiranju u hrvatskim oružanim snagama. Vojnicima osigurava glasovnu, ali i podatkovnu komunikaciju poput razmjena informacija, slika, karata… Takrad može komunicirati i s računalom ili tabletom. U skladu s vojnim zahtjevima Takrad nema ekran ili bilo koji drugi element koji bi mogao svijetliti. Ima dvije antene – jednu za veći domet koja omogućava komunikaciju na daljinu do pet kilometara i manju antenu za manji domet. Može se spojiti sa smart watchem koji vojnik ima na ruci ili nekim drugim uređajem s ekranom. Unutar mreže uređaj šalje svoju lokaciju pa nadređeni znaju gdje se vojnik nalazi.
Taktički radio tvrtke RIZ
“Vojnik modernog doba prima i šalje informacije. Takrad je jedan od najsofisticiranijih vojnih uređaja koji danas postoji na svijetu, a razvili su ga hrvatski stručnjaci za potrebe Hrvatske vojske i u potpunosti se proizvodi u zagrebačkim pogonima tvrtke RIZ Profesionalna elektronika. Do sada su vojnici uglavnom imali uređaje za glasovnu komunikaciju, a ovaj uz to omogućava i podatkovnu digitalnu komunikaciju. Američka vojska već se koristi sličnim uređajima”, govori Tomljanović. Prema njegovim riječima, zahvaljujući integriranim i vanjskim senzorima – kao što su GPS, akcelerometar, dozimetar i pulsmetar – uređaj pruža detaljne informacije o položaju i fizičkom stanju vojnika te automatski prepoznaje opasne situacije. Senzor pokreta može prepoznati da je vojnik ranjen i alarmirati zapovjedništvo, što je osobito važno kad se vojnik nađe u po život opasnoj situaciji na terenu. Na Takrad se može spojiti i senzor za mjerenje rada srca, temperature tijela… Također osigurava zaštićenu komunikaciju.
Voditelj proizvodnje tvrtke RIZ Profesionalna elektronika Slobodan Doderović otkriva kako se u razvoj uređaja krenulo u proljeće prošle godine u dogovoru s Hrvatskom vojskom, za koju ta tvrtka već godinama održava i servisira radiokomunikacijske uređaje i tehniku. RIZ-ovim inženjerima pridružili su se kolege iz tvrtke Impel Group – koja se bavi razvojem inovativnih elektroničkih sustava - i za godinu dana predstavili su prvi Takrad. Proizvedeno je 20-ak testnih primjeraka od kojih je dio predan HV-u koji će ga kroz nekoliko mjeseci korištenja evaluirati nakon čega će uređaj po potrebi biti dorađen i spreman za serijsku proizvodnju. Na primjer, u modernim oklopnim vozilima Patria HV ima instalirane radiouređaje, a uz pomoć Takrada će vojnici na terenu moći komunicirati sa svojim kolegama u Patriji.
Direktor tvrtke RIZ Profesionalna elektronika Boris Smiljanić otkriva kako Takrad u tehnološkom smislu spada među pet najboljih takvih vojnih komunikacijskih uređaja u svijetu te je stoga konkurentan i na svjetskom tržištu, pa je plan da se ponudi i vojskama drugih država.
“Takrad je osmišljen u skladu sa željama i potrebama naše vojske koja je ujedno i vojska NATO saveza. Svaka moderna vojska treba takav uređaj i stoga očekujemo da će za Takrad biti interesa i izvan Hrvatske. A vjerujemo da ćemo i cijenom biti konkurentni”, kaže Smiljanić i dodaje kako oni ne proizvode aluminijska kućišta za uređaj, nego ih nabavljaju od vanjskog dobavljača, također hrvatske tvrtke Metal Product. Testni primjerci Takrada imaju zelena kućišta, što je standardna boja NATO-a.
“Ako projekt zaživi, s nama i našim dobavljačima će tu biti posla za sigurno 50-ak ljudi, pretežno inženjera koji će zbog toga ostati u Hrvatskoj umjesto da za poslom odlaze u inozemstvo. Riječ je o vrhunskom inženjerskom poslu. Sve moderne države potpomažu vlastitu proizvodnju, donekle iz patriotskih, ali više iz ekonomskih razloga jer se time razvija domaća ekonomija. Stoga je razumljivo da je sva oprema koju koriste hrvatski vojnici – od puške do donjeg rublja - proizvedena u Hrvatskoj i jedino im još nedostaje komunikacijski radiouređaj domaće proizvodnje”, ističe Smiljanić, čijoj je tvrtki ovo iskorak iz serviserskog posla u proizvodnju.
RIZ Profesionalna elektronika je tvrtka s 50 godina tradicije, jedna od nekoliko proizašlih iz negdašnjeg velikog socijalističkog giganta RIZ-a koji se bavio i proizvodnjom vojne opreme, a najpoznatiji je bio po televizorima. Danas ima 12 zaposlenih i posluju profitabilno, a glavni klijent im je Hrvatska vojska.
Takrad se, naglašava direktor, osim u vojne može koristiti i u neke civilne svrhe uz, dakako, neke promjene, primjerice kućišta koje za vojsku mora biti jako robusno jer Takrad mora bez poteškoća raditi i na ekstremnim temperaturama od minus 25 do plus 55 Celzijevih stupnjeva. Ništa mu se neće dogoditi i ako se potopi u vodi, a otporan je i na padove. Prilikom tvorničkog testiranja bacali su ga s visine od jednog metra na najtvrđu betonsku podlogu i ostao je neoštećen, a zasigurno mu ništa ne bi bilo ni da padne s veće visine. Malo koji mobitel bi tako nešto preživio.
“Za civilne potrebe se za komunikaciju koriste mobiteli. Međutim, naš bi uređaj mogao biti koristan na mjestima koja nisu pokrivena signalom mobilnih telefonskih mreža, recima na Velebitu gdje bi, primjerice, potraga za izgubljenim planinarima bila daleko lakša kada bi oni u svojoj planinarskoj opremi imali radiouređaje”, kaže Boris Smiljanić ističući kako se razvojem sličnih uređaja do sada nikada nitko u Hrvatskoj nije ozbiljno bavio. U RIZ-ovim prostorijama na zagrebačkom Maksimiru postoji sva oprema potrebna za proizvodnju Takrada, a tajna takvog proizvoda vrhunske kvalitete, otkrivaju nam trojica iskusnih inženjera, leži i u mnogo preciznog i strpljivog ručnoga rada.
Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
Naslovnica Globusa