HUP Skor

Hrvatska po pitanju reformi lošija od Rumunjske, na dno nas guraju porezna opterećenja

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

6.6.2019. u 10:48

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

6.6.2019. u 10:48

Davor Pongračić / Paun Paunović / Hanza Media, Profimedia, Alamy

Ilustracija

Fiskalna konsolidacija, investicijske i poslovne barijere te opterećenje gospodarstva u najvećoj mjeri otežavaju poslovanje i život u Hrvatskoj, pokazali su rezultati HUP Skora za 2018. koje je predstavila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Riječ je o alatu kojim se mjeri napredak reformi u 12 kritičnih područja nužnih upravo za bolje poslovanje i život u Hrvatskoj u usporedbi sa zemljama EU 10.

Kako je pojasnila Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, “HUP Skor objektivno mjeri koliko smo po pitanju reformi zaista napredovali”.

Budući da su zemlje u srednjoj i istočnoj Europi lani brže napredovale od Hrvatske, HUP Skor za 2018. iznosi 36 od mogućih 100 bodova, a ono što, kako su priopćili iz HUP-a, Hrvatsku najviše drži pritisnutu uz dno su porezna i slična opterećenja. Omjer poreza i socijalnih doprinosa opće države u postotku BDP-a u Lijepoj našoj ponovno raste te sada čak i premašuje maksimum dosegnut prije početka reformi u poreznom sustavu. Stoga ne čudi da bilježimo najveće prihode opće države u postotku BDP-a u srednjoj i istočnoj Europi.

- Strukturni problemi i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju prilagodbi nekoj sljedećoj krizi te trajno ograničavaju brzinu gospodarskog rasta. Iako smo zadovoljni da je BDP u prvom ovogodišnjem kvartalu rastao 3,9 posto, činjenica je da je to još uvijek premalo i da bismo morali u dužem razdoblju imati barem iznad četiri posto – kazala je Deranja.

"Hrvatsko gospodarstvo je najopterećenije i to se reflektira na produktivnost. Gospodarstvo je zagušeno i nema snagu za veći rast", ocijenila je.

Uz ranije navedena problematična područja u hrvatskom gospodarstvu, u “crvenom” su i poticanje investicija, produktivnost i konkurentnost, pravosuđe i tržište rada te obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav.

S druge strane, rast skorova zabilježen je u ponudi kapitala slijedom pada kamatnih stopa i efikasnosti javnih poduzeća zbog rasta njihove dobiti.

- Rezultat i ove godine ukazuje da Hrvatska znatno zaostaje za državama članicama EU iz srednje i istočne Europe, a osobito zabrinjava što je hrvatski skor lošiji od skorova za zemlje koje su još uvijek slabije razvijene od Hrvatske poput Bugarske i Rumunjske – ustvrdio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.