Energetska tranzicija

Hrvatska još čeka prvu punionicu i autobus na vodik

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

11.9.2020. u 15:05

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

11.9.2020. u 15:05

Zagreb, 010813.
Od prvog dana kolozvoza ZET ukida placanje karata putem mobitela. Ukidanje mobilnog placanja ZET pravda ispitivanjem novog sustava za mobilno placanje prijevozne karte.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / Hanza Media

Ilustracija

Prvi autobusi zagrebačkog ZET-a koji kao pogonsko gorivo koriste vodik bez ikakvog onečišćenja okoliša mogli bi biti predstavljeni javnosti 2023., najavila je pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša grada Zagreba Mirka Jozić.

Nastupivši na skupu 'Vodik u energetskoj tranziciji: Osiguranje električne energije u slučaju klimatskih ekstrema i prirodnih katastrofa', Mirka Jozić je potvrdila kako su ZET-ovi autobusi na vodik trenutno ne samo najveći hrvatski projekat uvođenja vodika u promet, nego i jedan od najvećih takvih projekata našeg gospodarstva u cjelini.

- Riječ je o novoj tehnologiji i vrlo skupoj investiciji stoga svi skupa moramo biti vrlo strpljivi u očekivanju prvih rezultata projekta koji razvijamo zajedno s ZET-om i Inom – upozorila je pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša grada Zagreba.

Vodik za zagrebačke autobuse Ina bi, kako je na skupu potvrdio operativni direktor Ine za Rafinerije i marketing Stjepan Nikolić, trebala proizvoditi u sisačkoj rafineriji.

- Ina svoju budućnost vidi i u vodiku, a već sada proizvodimo sivi vodik u riječkoj rafineriji iz prirodnog plina, za vlastite potrebe, a mogla bi ga proizvesti znatno više i po prihvatljivoj cijeni ga ponuditi na tržištu – poručio je Nikolić.

Osvrnuvši se na naglaske na skupu o vodiku kao skupoj tehnologiji, dopredsjednica Hrvatske udruge za vodik Ankica Kovač podsjetila je na uzrečicu stručnjaka za ovu tehnologiju koja glasi 'ili ćemo platiti, ili ćemo propasti'.

- Vodik je perjanica globalnog prelaska u energetici i gospodarstvu s ugljena, nafte i drugih fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Kada sagledamo učinke koje će smanjivanje zagađenja imati na okoliš i život čovjeka, nijedna cijena nije skupa – upozorila je Ankica Kovač, na tragu čijeg je izlaganja Julije Domac, savjetnik predsjednika Republike za energetiku, istaknuo kako je svijet već duboko u energetskoj tranziciji i cijena tog prelaska, kaže, više nije tema.

Osvrnuvši se na ekonomsku stranu uvođenja vodika u proizvodnju električne energije i gospodarstvo, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić skrenuo je pozornost na važnost sve većeg udjela domaćih tvrtki i znanstvenika u primjeni vodika u energetskoj tranziciji.

- Kao građanin, primjerice, kupio bih automobil na vodik, ali kao ministar ne bih odobrio subvenciju za kupnju takvog automobila jer time sufinancirate proizvodnju drugih zemalja – kazao je Jurčić.

Kada je u pitanju infrastruktura za automobile na vodik, Hrvatska još nema nijednu punionicu za vozila na vodik, prva najbliža je u Grazu u Austriji, na nekih 120 kilometara od Zagreba. Otuda, kako su na skupu poručili predstavnici dijela autoindustrije, u Hrvatskoj nisu u ponudi automobili na vodik.

Nadovezavši se na Jurčićevo isticanje potrebe ulaska domaćih tvrtki u novu tehnologiju, Siniša Marijan iz 'Končar – Instituta za elektrotehniku' otkrio je da se Končar još osamdesetih godina prošlog stoljeća upustio u istraživanje i pripremu energetskih projekata s korištenjem vodika, no, kazao je, ta su istraživanja zamrla jer nije bilo komercijalnog interesa.

Naziv ovog skupa ujedno je i ime projekta zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) kojim se korištenjem visokosofisticirane tehnologije zelenog vodika i obnovljivih izvora energije, prvenstveno sunčeve, razvija mikromreža od dva kilovata za opskrbljivanje električnom energijom i toplinom bez emisije popratnih štetnih plinova.

U projektu FSB-a vodik će se, prema riječima Ankice Kovač koja je na čelu pripadjućeg tima stručnjaka,  proizvoditi elektrolizom vode i pretvarati u električnu energiju u gorivnim člancima.

Spomenuta mikromreža razvija se na FSB-u s ciljem da se osigura električna energija za službe i ustanove poput policije, bolnica i 'komunalaca' koji u slučaju mogućih klimatskih ekstrema i prirodnih katastrofa poput toplinskih udara, oluja, poplava i potresa ne smiju ostati bez struje, ali projekt će, kako se čulo na skupu, imati puno širu primjenu. 

Na skupu je, među ostalim, skrenuta pozornost na planove Europske unije da se do 2024. u njezinim članicama proizvodi 6 gigavata 'zelenog' vodika, a do 2030. dodatnih 34 gigavata. Prema riječima državne tajnice Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Nataše Mikuš Žigman, Vlada će u raspodjeli i usmjeravanju dogovorenih 22 milijardi eura iz europskih fondova u idućih sedam godina, voditi računa i o potrebi energetske tranzicije na vodik.