Porazne procjene MMF-a

Hrvatska će u recesiju zaroniti dublje od eurozone, Srbije i Bjelorusije

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

24.4.2020. u 15:04

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

24.4.2020. u 15:04

In this image released by the IMF, International Monetary Fund Managing Director Christine Lagarde and IMFC Chairman South African Reserve Bank Governor Lesetja Kganyago and members of the IMFC meet during the IMF/Worldbank Spring Meetings April 21, 2018 in Washington at the IMF Headquarters. (Photo by Stephen Jaffe / AFP) / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT
AFP

Ilustracija, sastanak MMF-a i Svjetske banke

Prognoza Međunarodnog monetarnog fonda o padu hrvatskog BDP-a u ovoj godini od devet posto malo koga je iznenadila zbog općeg utjecaja epidemije koronavirusa na naše i svjetsko gospodarstvo, ali malo tko je očekivao da ćemo u MMF-ovoj usporedbi s ostalim zemljama tako loše proći.

Naime, uz Grčku kojoj MMF prognozira pad BDP-a od deset posto i Italiju koja će 'zaroniti' 9,1 posto, za Hrvatsku je dana uvjerljivo najlošija procjena unutar Europske unije. Da stvar bude gora, ništa bolje, ako ne i lošije stojimo u MMF-ovoj usporedbi s europskim zemljama u razvoju.

Za grupu zemalja koje MMF svrstava u europske zemlje u razvoju a čine ju, osim Hrvatske, među ostalima i Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, BiH, Srbija, Mađarska i Bugarska, Fond je dao prosječnu procjenu pada BDP-a od 5,2 posto, što je čak 3,8 posto povoljnije od spomenute prognoza za hrvatsko gospodarstvo.

Kako napominje istraživač Ekonomskog instituta u Zagrebu Zoran Aralica, prognoza MMF-a polazi od osnovne strukture naše ekonomije i načina kako se stvara naš društveno-bruto proizvod.

- Budući je naš BDP u značajnoj mjeri oslonjen na usluge poput turizma, a koronavirus je najjače kratkoročno, a vjerojatno i dugoročno, udario upravo na taj sektor, otuda i procjena MMF-a da ćemo imati najveći pad BDP-a u ovom dijelu Europe i pad koji je značajno veći od pada dijela Europe koji MMF u svojoj analizi vodi kao europske zemlje u razvoju – komentira Aralica za kojeg je procjena MMF-a o padu našeg BDP-a u ovoj godini za devet posto, kako nam je kazao, još i konzervativna.

Gledajući, nastavlja Aralica, ukupno stanje naše ekonomije, njezinu noviju povijest, sve ispod deset posto pada BDP-a, kaže, za nas bi mogao biti uspjeh.

- Sada puno toga ovisi o tome za kakvu će se politiku odlučiti Vlada, konkretno ministar financija Zdravko Marić, hoće li to biti 'austerity' ili fiskalna ekspanzija. Za mene tu nema dileme, gledajući što rade druge zemlje, ali i ono što smo prošli nakon svjetske financijske i gospodarske krize 2009., to mora biti fiskalna ekspanzija, a uz nju, među ostalim, mjere koje bi razvojem unutarnjeg tržišta ublažili očekivani pad BDP-a – kaže naš sugovornik s zagrebačkog Ekonomskog instituta, na čijem su tragu i ocjene MMF-ovih prognoza koje nam je dao profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu Željko Garača.

 Međunarodni monetarni fond se, smatra Garača, suzdržao od smjelijih prognoza ne samo pada BDP-a u Hrvatskoj, nego i u svim drugim zemljama.

- Da je MMF oprezan u pogledu stopa pada BDP-a svjedoči, primjerice, nedavna ocjena agencije Fitch koja je prognozirala pad našeg BDP-a za pet posto u ovoj godini, iako su u istome izvješću ocijenili kako će naš prihod od turizma biti manji za 90 posto u prošloj godini. Tu se vidi da svi vode računa o kreditnom rejtingu zemalja, jer bi naglašeno rušenje rejtinga donijelo niz negativnih posljedica i za kreditore i za dužnike – napominje Garača čije se procjene pada domaćeg BDP-a u ovoj godini kreću, kako nam je kazao, i do pada od 20 posto, pa i više od toga.

Naš sugovornik s splitskog Ekonomskog fakulteta u spomenutoj procjeni polazi od značaja turizma za naše ekonomiju.
- Ako nema turizma koji nosi negdje oko 20 posto BDP-a samo u izravnom utjecaju ili ako prihoda od turizma na koji se računalo u makroekonomskih projekcijama nema, onda pad BDP-a mora biti veći od devet posto. Otuda i MMF za Sloveniju ili Srbiju, primjerice, vidi manje stope pada BDP-a od našeg pada jer će potrošnja njihovih građana u turističkoj sezoni ostati unutar njihovih zemalja. Naravno, i druge su strukture njihovih ekonomija u odnosu na našu – komentira Garača.

Kada je u pitanju prognoza MMF-a za iduću godinu kretanja našeg BDP-a, Fond stoji iza procjene da će naše gospodarstvo rasti po stopi od 4,9 posto što je, primjerice, duplo više od rasta u 2019..

- Rast od 4,9 posto u idućoj godini je realan jer bi već međukvartalne usporedbe BDP-a u ovoj godini mogle ići u tom smjeru. U SAD-u, primjerice, tamošnji ekonomisti predviđaju pad njihovog BDP-a za 40 posto u drugom kvartalu, ali već u trećem kvartalu, procjenjuju da bi rast mogao biti 20 posto. Prema tome, mogao bi naš rast u idućoj godini ići i iznad prognoze MMF-a – ocjenjuje Garača.

U procjeni dugoročnijeg kretanja domaćeg BDP-a Zoran Aralica polazi od upozorenja da Hrvatska neće moći ublažiti padove BDP-a kakav je na vidiku sve dok nam je, ističe, struktura ekonomije ovakva kakva je, razmrvljena, bez dovoljnog broja velikih tvrtki koje mogu povući investicije, zaposlenost i pravljenje dodane vrijednosti.

- Nakon svjetske financijske i ekonomske krize 2009., nas je između 2012. i 2015. povukao turizam, kao dio globalnog rasta turističke djelatnosti. Sada toga vjerojatno neće biti, ljudi će izbjegavati putovanja i kontakte – dodaje Aralica.

Ni Garača, poput Aralice koji se zalaže za monetarnu ekspanziju, a protiv bilo kakvih mjera 'austerityja', nema dileme oko toga što je činiti Vladi u ublažavanju posljedica udara koronavirusa na naše gospodarstvo.

- Situacija u kojoj se naše gospodarstvo našlo u drugom kvartalu je klasičan primjer udara vanjskog šoka na ekonomiju, u ovom slučaju koronavirusa. Po meni, nijedna vlada, nijedna država nema tu previše izbora. Glavna poluga ublažavanja udara je monetarna i fiskalna ekspanzija, što naša Vlada čini, ali, po mome sudu, premalo u smjeru poticanja proizvodnje i potrošnje – kaže Garača.

Druga važna antirecesijska poluga Vlade, dodaje naš sugovornik sa splitskog Ekonomskog fakulteta, je odvraćanje od bilo kakvog rezanja javne potrošnje, a treća treba biti otkup od domaćih proizvođača svega onoga što su oni proizveli, ali zbog blokade prometa ne mogu to isporučiti, odnosno izgubili su tržište.

Ako ne dođe do općeg zatvaranja granica i tržišta uslijed straha od vraćanja ili jačanja koronavirusa, dubina domaće recesije ovisiti će i o povratu potražnje na tržištima Njemačke, Italije i Austrije s kojima imamo najživlju gospodarsku razmjenu. 

Za Njemačku i Austriju MMF prognozira pad BDP-a u ovoj godini od sedam posto, što je nešto više od recesijske prognoze Fonda za cijelu eurozonu (pad od 6,6 posto) i za 0,3 posto povoljnije od prognoze za cijelu razvijenu Europu u MMF-ovoj podjeli.