Business Outlook 2020.

HEP je učvrstio imidž hrvatskog lidera elektromobilnosti

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

11.12.2019. u 12:48

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

11.12.2019. u 12:48

Brinje, 100719.
Benzinska postaja INA.
Na autocesti A1 u smjeru Dubrovnika pustena je u rad nova HEP-ova punionica za elektricna vozila, cime se
po prvi put omogucuje voznja elektricnim automobilom od granice sa Slovenijom i Madjarskom do Jadranskog mora.
Na fotografiji: svecano otvaranje na odmoristu Brinje
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Svečano otvaranje na odmorištu Brinje

Promičući status regionalnog energetskog lidera, Hrvatska elektroprivreda d.d. u tekućoj je poslovnoj godini posebnu pozornost posvetila razvoju projekata elektromobilnosti u čemu je također vodeća kompanija u zemlji i regiji.

Početkom srpnja ove godine HEP je otvaranjem brze punionice na odmorištu Brinje, na autocesti Zagreb - Split, obilježio stavljanje u uporabu prvih 16 punionica na domaćim autocestama. Na taj način hrvatskim građanima koji koriste električna vozila, ali i turistima koji su tih dana, na početku još jedne turističke sezone, počeli pohoditi Hrvatsku u sve većem broju, HEP je omogućio kontinuirano punjene vozila na svojim ELEN punionicama od sjeverne granice države do jadranskih destinacija.

Do danas je HEP na odmorištima uz autoceste postavio 21 punionicu, od čega 11 u suradnji s INA-om. Još dvije punionice postavljene su na samim prilazima na autoceste (Goričan, Sesvetski Kraljevec), a dodatnih pet u blizini autocesta (Vrbovsko, Čavle, Fužine, Delnice i Karlovac).

- Početkom 2015. godine počeli smo ciklus gradnje ELEN punionica u hrvatskim gradovima, prateći stavke Direktive 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva koja do 2020. godine predviđa dostupnost punionica na svakih 50 kilometara autocesta, u svim aglomeracijama s više od 20.000 stanovnika, u svim morskim, zračnim i lukama unutarnje plovidbe, kao i na željezničkim te autobusnim kolodvorima - ističu u HEP-u.

Prije pristupanja provođenju te direktive EU, HEP je 2010. godine u sklopu pilot-projekta postavio prve dvije punionice za vozila na električni pogon u Labinu i Vukovaru, a krajem 2012. godine pokrenuo aktivnosti na razvojnom projektu eMobilnost.

Zajedno s punionicama koje su stavljene na raspolaganje korisnicima električnih vozila ove godine, u ELEN mreži HEP-a trenutačno je više od 100 punionica, a u planu za iduće razdoblje je otvaranje više od 100 novih.

Gradnju, opremanje i održavanje punionica za električna vozila HEP je financirao iz vlastitih izvora te iz fondova Europske unije kroz projekte EAST-E, NEXT-E i bigEVdata.

HEP-u je kroz projekt EAST-E odobreno sufinanciranje postavljanja 27 multistandardnih rapidnih punionica za električna vozila snage 50 kW (AC/DC multistandard) na autocestama Goričan - Zagreb - Rijeka te Bregana - Zagreb.

Brinje, 100719.
Benzinska postaja INA.
Na autocesti A1 u smjeru Dubrovnika pustena je u rad nova HEP-ova punionica za elektricna vozila, cime se
po prvi put omogucuje voznja elektricnim automobilom od granice sa Slovenijom i Madjarskom do Jadranskog mora.
Na fotografiji: svecano otvaranje na odmoristu Brinje
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Svečano otvaranje na odmorištu Brinje

 

- Realizacija projekta EAST-E omogućava prvi put i uključivanje hrvatskih autocesta na europske prometne pravce na kojima već postoji infrastruktura za punjenje električnih vozila. Hrvatska će tako postati dio mreže 11 europskih zemalja kroz koje će biti moguće neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima - napominju u HEP-u.

Uključivanjem u EU projekt NEXT-E, HEP će biti dio mreže od čak 252 punionice za električna vozila u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, koja se sastoji od 222 multistandardne rapidne punionice (50 kW) i 30 ultrabrzih punionica (150 do 350 kW) duž središnjih TEN-T koridora i središnje mreže. Kroz tu mrežu bit će moguće automobilima na električni pogon prelaziti velike udaljenosti između spomenutih država.

U sklopu NEXT-E projekta HEP će postaviti 30 novih punionica, od čega 26 rapidnih (snage 50 kW) i četiri ultrabrze punionice najnovije tehnologije (snage 150 kW) na autocestama Goričan - Rijeka, Zagreb - Split te Bregana - Lipovac. Svih 30 novih punionica, naglašavaju u HEP-u, bit će multistandardne te će se na njima moći puniti svi postojeći modeli električnih vozila.

Projekt bigEVdata odnosi se na IT rješenja analitike velikih skupova podataka e-mobilnosti.

- U sklopu bigEVdata projekta HEP će razviti inovativno cjelovito i informatičko rješenje kako bi se omogućila efikasnija uporaba i upravljanje mrežom punionica za električna vozila - najavljuju u HEP-u.

Osim razvoja pripadajućeg softvera, državna elektroprivreda će u sklopu bigEVdata projekta postaviti i nove 42 punionice za električna vozila. Riječ je o 12 rapidnih punionica (snage 50 kW) te po deset brzih (snage 22 kW), bežičnih i wallbox punionica. Na tom projektu s HEP-om surađuju Fakultet elektrotehnike i računarstva iz Zagreba te ICT tvrtka NEOS.

Kad je u pitanju razvoj ELEN mreže u hrvatskim gradovima, u HEP-u skreću pozornost na pripadajuće planove za glavni grad u kojem namjeravaju uspostaviti ponudu od 36 punionica. Trenutačno je, navode, u Zagrebu raspoloživo deset ELEN punionica, šest je u gradnji, a za zacrtanih 20 traže se lokacije.

Na svakoj punionici moguće je istodobno punjenje dva vozila.

Za budućnost HEP-ova projekta e-Mobilnost, kao i uspjeh cjelovite inicijative Europske unije za uvođenje održivog razvoja u prometu korištenjem nefosilnih goriva, od značaja su, među ostalim, procjene kako su troškovi održavanja električnih vozila niži i do 50 posto u odnosu na benzince i dizelaše te da bi broj električnih vozila na cestama do 2030. godine mogao porasti od 11 do 40 posto.