Analiza otočne ekonomije

Fina: Najviše tvrtki je na Krku i Braču, a najveće plaće imaju zaposleni na Cresu i Hvaru

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.1.2019. u 14:53

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.1.2019. u 14:53

sd specijal
Kolan, otok Pag, 270314.
Ivan Gligora i njegov sin Sime vlasnici su sirane Gligora, njihov Paski sir nosilac je brojnih svjetskih odlicja a nedavno je osvojio titulu najboljeg sira na svijetu.
Na fotografiji: Sime Gligora vlasnik sirane.
Foto: Jure Miskovic / CROPIX
Jure Mišković / CROPIX

Šime Gligora, direktor kolanske sirane Gligora

Na tisuću stanovnika, 32,6 poduzetnika. Statistički je to pokazatelj razvoja poduzetništva na hrvatskim otocima te na poluotoku Pelješcu, po kojem "otočna Hrvatska" prednjači pred ostatkom zemlje.

Kako pokazuje nova analiza Fine, na hrvatskim je otocima i Pelješcu udio poduzetnika u ukupnom stanovništvu veći od nacionalnog prosjeka. Naime, dok na tisuću stanovnika "otočne Hrvatske" dolaze 32,6 poduzetnika, udio poduzetnika razini cijele zemlje nešto je manji i iznosi, statističkim rječnikom, 29,1 poduzetnika na tisuću stanovnika.

Na svim hrvatskim naseljenim otocima, od Krka do Mljeta, uključujući i poluotok Pelješac, 2017. godine je bilo ukupno 4.322 poduzetnika. Na razini cijele Hrvatske iste ih je godine, prema podacima Fine, bilo ukupno 120.081. Pritom, međutim, valja voditi računa da je u "otočnoj Hrvatskoj", u koju Fina uključuje i poluotok Pelješac, prema posljednjem popisu stanovništva, živjelo nešto manje od 133.000 stanovnika, dok ih je Hrvatska u cjelini 2011. godine imala oko 4,3 milijuna.

Najveći broj poduzetnika na hrvatskim otocima 2017. je imao Krk, čak 823. Razlog razvoja poduzetništva na Krku dijelom leži i u njegovoj povezanosti mostom s kopnom, što ga čini znatno pristupačnijim od većine ostalih otoka. Iza Krka, najveći broj poduzetnika, 603, ima Brač, a za njim slijede Hvar, s 384 poduzetnika, i Korčula, s 359 poduzetnika. Ljestvicu pet 'najpoduzetnijih' otoka upotpunjuje Cres, na kojem je 2017. godine bilo 109 poduzetnika.

Ovdje, međutim, prestaju prednosti otočnog poduzetništva u Hrvatskoj. Iako je, naime, broj zaposlenih na njima 2017. porastao 4,8 posto u odnosu na godinu ranije, pa je u tvrtkama na otocima radilo ukupno 21.542 zaposlenih, godišnji rast broja zaposlenih u tvrtkama na razini cijele zemlje bio je veći, 5,8 posto, te je u njima u 2017. radilo, kako pokazuju podaci Fine, 882.884 zaposlenih.

Otoci kaskaju i po prosječnom broju zaposlenih po tvrtki. Otočna je tvrtka 2017. godine u prosjeku imala pet zaposlenih, dok je prosječan statistički broj zaposlenih u 115.759 tvrtki na kontinentu dosezao, prema Fininim podacima, 7,4 radnika.

Prihodi i rashodi otočnih tvrtki u 2017. su rasli manje-više istom dinamikom kao i prihodi i rashodi tvrtki na razini cijele Hrvatske. Tako su otočne tvrtke 2017. imale prihode nešto veće od 10,5 milijardi kuna, što je 9,2 posto više nego godinu ranije, dok su im ukupni rashodi iznosili oko 10,2 milijarde kuna, ili 10,9 posto više nego u 2016. godini. Istodobno, ukupni prihodi tvrtki na razini cijele zemlje u 2017. su porasli 9,5 posto, te su dosegli oko 678,4 milijardi kuna, dok su rashodi skočili 10,4 posto, dosegavši gotovo 649,5 milijardi kuna, pokazuju podaci Fine.

Kad se podvuče vrta, proizlazi da su otočne tvrtke manje profitabilne od nacionalnog prosjeka. Tako je konsolidirana dobit otočnih tvrtki u 2017. iznosila oko 191,7 milijuna kuna, što je 39,3 posto manje nego godinu ranije, dok je konsolidirana dobit tvrtki na razini Hrvatske, pokazuju Finini podaci, u istom razdoblju iznosila nešto manje od 21,9 milijardi kuna, ili 9,5 posto manje nego u 2016. godini.

"Poduzetnici otočnih područja u ukupnom broju poduzetnika Hrvatske sudjeluju s udjelom od 3,6 posto, u broju zaposlenih s 4,8 posto, u ukupnim prihodima s 9,2 posto, u ukupnim rashodima udio je 10,9 posto, dok je njihov udio u neto dobiti neznatan, 0,87 posto", zaključuju u Fini.

Skeniranje otočne ekonomije pokazuje i da otoci za nacionalnim prosjekom kaskaju i po izvozu i uvozu, kao i po investicijama. Na otocima su i manje plaće od prosjeka na razini nacionalne ekonomije. Tako je prosječna neto plaća zaposlenih u tvrtkama na otocima u 2017. iznosila 5.022 kune, što je 4,8 posto više nego godinu ranije, dok je prosječna neto plaća u tvrtkama na razini Hrvatske u isto vrijeme dosezala 5.372 kune, što je bilo 4,3 posto više nego u 2016. godine.

Najveća prosječna mjesečna neto plaća na otocima 2017. je bila na Cresu, 5.500 kuna. Slijedi Hvar, s prosječnom mjesečnom neto plaćom od 5.454 kuna, pa Lošinj, s 5.365 kuna, Krk, s prosječnom neto plaćom od 5.172 kune, i Vis, na kojem su prosječna mjesečna neto primanja radnika 2017. iznosila 5.171 kunu, otkrivaju podaci Fine.