Ministar Horvat

Državne institucije spremne prihvatiti moratorij na isplatu svojih potraživanja od 3. maja

AUTOR:

OBJAVLJENO:

30.8.2019. u 15:10

AUTOR:

OBJAVLJENO:

30.8.2019. u 15:10

Rijeka, 290116.
U brodogradilistu 3. maj u more je porinuta gradnja 722, koju je to brodogradiliste izgradilo za spanjolsku kompaniju Marflet marine. Rijec je o prvom od dva istovjetna tankera za naftu, naftnne preradjevine i kemikalije od ukupno cetiri planirana.
Foto: Roni Brmalj / Novi list / CROPIX
Roni Brmalj / Novi list / Hanza Media

Brodogradilište 3. maj

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u petak novinarima da su državne institucije spremne, uz isplatu 15 posto svojih potraživanja od brodogradilišta 3. maj, prihvatiti moratorij na isplatu ostatka svojih potraživanja tijekom iduće dvije godine, uz dinamiku otplate tekućih potraživanja na mjesečnoj bazi.

Nakon sjednice Nacionalnog inovacijskog vijeća ministar Horvat je, odgovarajući na upit novinara o tome kako ide proces prikupljanja izjava vjerovnika o moratoriju na naplatu potraživanja od 3. maja, za što rok ističe u ponedjeljak, kazao da su državne institucije spremne, uz isplatu 15 posto svojih potraživanja, pristati na moratorij iduće dvije godine tijekom kojih neće blokirati račun brodogradilišta, "uz dinamiku otplate tekućih potraživanja na mjesečnoj bazi kako će se obveze stvarati".

Po njegovim riječima negdje oko 50 posto vjerovnika 3. maja spremno je potpisati izjave o stavljanju u mirovanje većeg dijela svojih potraživanja sljedeće dvije godine. Nakon toga bi Vlada donijela odluku o isplati 15 posto duga vjerovnicima.

"Uprava 3. maja i dobavljači moraju biti svjesni da smo ponudili jednu šansu rehabilitacije 3. maja te pozivam sve da se uključe u tu akciju, svjesni činjenice da ako se vladina odluka neće ispoštovati, svi će akteri tog procesa imati više štete", upozorio je Horvat.

Vlada je, naime, 22. kolovoza donijela odluku o davanju uvjetnog jamstva 3. maju do 150 milijuna kuna, kako bi se stvorile pretpostavke za deblokadu računa i pokretanje proizvodnje. Plan za spas Brodogradilišta 3. maj predviđa da vjerovnici prihvate isplatu 15 posto njihovih potraživanja odmah, uz obvezu da za ostatak neće blokirati račun 3. maja tijekom sljedeće dvije godine. Isplata bi trebala biti osigurana novcem iz proračuna, kao i novac za pokretanje proizvodnje.

Ministar je u vezi brodogradilišta još kazao i da se tema "problema i zaključivanja odnosno stavljanja u funkciju dva brodogradilišta, koja su zbog loših menadžerskih odluka došla u situaciju u kojoj jesu, prati proteklih godinu i pol dana i nećemo ju moći izbjeći ni do kraja ove godine".

Na upit novinara što misli o tome da "danas dobar dio gospodarskih menadžera u Hrvatskoj strepi od optužnica u slučaju Agrokor zbog financijskih mjenica", Horvat je odgovorio da u trenutku kada je Vlada odlučila intervenirati u tako veliki sustav gospodarstva poput Agrokora "bili smo svjesni da to sve skupa neće proći glatko i bez problema".

Istaknuo je da je i pravna i ekonomska struka u tom procesu rekla svoje te da u ovom trenutku oni koji osmišljavaju model refinanciranja Fortenove (nekadašnjeg Agrokora) imaju punu podršku.

"Najveći pritisak u ovom je trenutku na samu Fortenovu. Svjesni činjenice da polako ulazimo u drugu od tri faze, sada, nakon što je nagodba sklopljena, traži se model refinanciranja obveza, koje su u ovom trenutku dosegle kamatnu stopu od 7 odnosno 7,3 posto. Nakon otprilike dvije godine treba doći u poziciju gdje razmjer potraživanja i vrijednosti u odnosu na dugove samog koncerna padne ispod 4. To je i prvi inicijalni signal da bi i neka od komercijalnih banaka mogla financirati ili sudjelovati u refinanciranju i dovesti Fortenovu da komercijalnom kamatom izađe iz problema", izjavio je ministar Horvat.

Kazao je i da će se vidjeti koliko će za to trebati vremena upravi i menadžmentu Fortenove, izrazivši uvjerenje da se u iduće dvije-tri godine neće desiti neko veće rascjepkavanje Fortenove.

U završnoj fazi testiranja aplikacija elektroničkog pokretanja poslovanja

Horvat je ocijenio i da je jedan od ključnih koraka za perspektivu da poduzetnici koji rade u Hrvatskoj i koji će to tek postati, kao i oni koji dolaze u Hrvatsku, da moraju imati prilike te da im se moraju "stvoriti komparativne prednosti u odnosu na naše okruženje".

"Drugi kvartal ove godine vrlo zorno je predočio koji su ključni problemi hrvatskog gospodarstva. Kada sukcesivno pada industrijska proizvodnja odnosno dogodi se u jednom momentu i pad izvoza, ne treba nikakva druga poruka da se zna koje su namjere, želje ili koraci koji se moraju poduzeti. Zadovoljan sam u nekoliko aspekata s onim što radimo i kako se reflektiraju naše aktivnosti, ali temeljna želja su investicije u industriju i njezin prerađivački dio te da se kontinuirano osmišljavaju i raspisuju natječaji koji hrvatskim poduzetnicima pomaže da postanu konkurentni", naveo je Horvat.

Podsjetio je da je implementiran određeni broj natječaja sa svrhom izgradnje poduzetničke infrastrukture da bi se poduzetnicima olakšao administrativni dio u smislu da novog investitora čeka pripremljena parcela, na kojoj u istom danu podnošenja zahtjeva može ishoditi građevinsku dozvolu.

"Važna je i digitalizacija, koja je potrebna za smanjenje seta administrativnih problema, da ih svedemo na minimalnu moguću mjeru, a time se sprječava i doticaj stranaka sa službenikom, što smatramo svojim doprinosom smanjenju korupcije u RH", istaknuo je.

Najavio je da je u završnoj fazi testiranja i da će nakon 1. listopada javnosti biti predstavljena aplikacija elektroničkog pokretanja poslovanja, kojom bi se sadašnjih devet administrativnih koraka u pokretanju poslovanja svelo na jedan, a trajanje tog procesa s 28 dana limitiralo na dva.