Dogovor SAD-a i Meksika otvara put sporazumu i s Kanadom: Hoće li i kako opstati NAFTA?

Pregovori o novoj NAFTA-i, Sjevernoameričkoj zoni slobodne trgovine, ulaze u završnu fazu. Nakon što su SAD i Meksiko postigli dogovor o izmjenama dosadašnjih pravila igre u međusobnoj trgovini, koje regulira ugovor o NAFTA-i, i treći partner u tom trgovinskom bloku - Kanada, vraća se za pregovarački stol.

No, ti će pregovori biti, ocjenjuju analitičari, sve samo ne laki. Naime, Kanađane u pregovorima s Amerikancima čeka već postignuti dogovor između SAD-a i Meksika, koji unosi značajne izmjene u dosadašnji režim slobodne trgovine. Za početak, meksička je strana pristala na jedan od glavnih zahtjeva Bijele kuće - da se ograniči broj automobila koji se iz Meksika bez carina mogu izvesti u SAD na 2,4 milijuna godišnje, dok će u SAD uvezeni automobili proizvedeni u Meksiku iznad te kvote ubuduće podlijegati carinjenju po stopi od 25 posto.

Izmjena ima i u drugim područjima, pa se tako, sukladno dogovoru SAD-a i Meksika, mijenjaju dosadašnja pravila rješavanja trgovinskih sporova unutar NAFTA-e, te jača zaštita intelektualnog vlasništva. Jedan od ciljeva administracije Donalda Trumpa je i zaustavljanje nekontroliranog dolaska meksičkih imigranata u SAD.

Smanjen maneravrski prostor Kanađana

I dok su u Ottawi pohvalili dogovor koji su postigli SAD i Meksiko, analitičari upozoravaju da rezultati američko-meksičkih pregovora u velikoj mjeri smanjuju manevarski prostor kanadskih pregovarača. Razloga za to je više. Prvi je taj što već postignuti sporazum između dviju članica trilateralnog trgovinskog bloka znači i slabije pregovaračke pozicije za pregovarače treće članice, pa se ne treba čuditi ocjenama pojedinaca da bi kanadski pregovarači za zelenim stolom mogli "samo sjediti skrštenih ruku" i prihvaćati jedan američki zahtjev za drugim. Drugi razlog je taj što su u Washingtonu već upozorili da bi, u slučaju nepostizanja dogovora s Kanadom, SAD mogao ratificirati dogovor s Meksikom kao bilateralni trgovinski sporazum, što bi u konačnici značilo smrt NAFTA-e, dok bi kanadski izvoz u SAD i Meksiko automatski podlijegao carinama.

Dio stručnjaka upozorava i da bi američko-kanadska runda pregovora u nekim segmentima mogla biti i teža od one američko-meksičke, budući da u trgovini SAD-a i Kanade nije naglasak samo na automobilskoj industriji, nego i na trgovini prehrambenim proizvodima. Kanadska je poljoprivreda, naime, zaštićena brojnim mjerama kanadskih vlasti, a iz Washingtona su već poručili kako očekuju da kanadski poljoprivredni protekcionizam padne u vodu, kako se ne bi više otežavao izvoz američkih prehrambenih proizvoda na kanadsko tržište.

Unatoč tome, u Ottawi su optimistični. Tako je Chrystia Freeland, kanadska ministrica vanjskih poslova pohvalila dogovor koji su postigli SAD i Meksiko, posebno ukazavši na koncesije koje je u pregovorima napravila meksička strana.

"Te će koncesije doista biti od velikog značaja za radnike u Kanadi i SAD-u", poručila je Freeland, a prenose svjetski mediji.

Nisu bez argumenata

No, upućeni upozoravaju da ni kanadska strana u cijeloj priči nije bez argumenata. To se prije svega odnosi na najave Bijele kuće da će, u slučaju nepostizanja dogovora s Kanadom, Trumpu i republikancima u Kongresu trebati više ruku za ratifikaciju trgovinskog sporazuma samo s Meksikom, nego u slučaju da se ide u izmjene postojećeg trilateralnog sporazuma o NAFTA-i. Osim toga, analitičari upozoravaju da je Kanada za Amerikance važno tržište i da će Washington teško riskirati da američki izvoznici za ulazak na kanadsko tržište moraju plaćati 'ulaznicu' u vidu carina.

Optimistični su i u Meksiku, čiji je ministar vanjskih poslova Luis Videgaray istakao da očekuje postizanje trilateralnog sporazuma.

"Sada ćemo posvetiti duge sate pregovora s Kanadom", istakao je Videgaray za meksičke i svjetske medije.

Kako god završili pregovori, jasno je da NAFTA nakon njih neće biti ista. Prije svega, jasno je da će ionako labav stupanj integracije među njenim članicama nakon izmjena ugovora o NAFTA-i biti još manji, te će članicama dopuštati više autonomije ne samo u pregovorima sa zemljama koje nisu dio tog trgovinskog bloka, nego i u međusobnim odnosima.

Ugovor o NAFTA-i na snagu je stupio 1994. godine. Njegov je rezultat stvaranje zone slobodne trgovine s gotovo 490 milijuna potrošača, koliko ih danas, prema procjenama, živi na području SAD-a, Kanade i Meksika, što ga čini jednim od najvećih najznačajnijih trgovinskih blokova na svijetu. Zajednički bruto domaći proizvod (BDP) NAFTA-e lani je, prema podacima međunarodnih institucija, iznosio oko 22,2 bilijuna američkih dolara. Naravno, najveći dio i BDP-a trgovinskog bloka, kao i stanovnika, ima SAD. Ukupna godišnja vrijednost trgovine između tri članice NAFTA-e procjenjuje se na više od 1,2 bilijuna USD.