Trendovi

Deset najvećih farmaceutskih tvrtki ostvarilo gotovo 99% prihoda cijelog sektora

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.10.2018. u 16:14

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.10.2018. u 16:14

Ranko Šuvar / Hanza Media

Laboratorij Plive

Vodeće tvrtke su u 2017. pokazale otpornost prema izazovima poput visokih nagomilanih troškova zdravstva i dugih rokova plaćanja troškova lijekova.

Ipak, pritiske poslovanju im i dalje predstavljaju problemi naplate potraživanja jer je prosječno vrijeme naplate potraživanja za deset najvećih poduzeća u 2017. iznosilo gotovo pola godine. Pritom su proizvođači koji su dominantno orijentirani na domaće tržište iskusili i dulja razdoblja nemogućnosti naplate potraživanja. Pokazao je to novi broj publikacije Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), autorice Tajane Barbić, koja donosi pregled glavnih sektorskih pokazatelja i trendova u farmaceutskoj industriji u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Farmaceutska industrija, navodi autorica, zadržala se na poziciji jedne od vodećih visokotehnoloških industrija u Europi čija se proizvodnja u 2017. godini procjenjuje na 258 milijardi eura. U istoj je godini farmaceutska industrija zapošljavala 750.000 ljudi, od kojih je 115.000 visokokvalificiranih djelatnika zaposleno u aktivnostima istraživanja i razvoja.

Top 10 domaćih tvrtki

Iako u domaćoj farmaceutskoj industriji posluje više od 30 tvrtki, deset najvećih hrvatskih farmaceutskih proizvođača u 2017. su ostvarila gotovo 99 posto prihoda ukupnog sektora te zapošljavala gotovo 97 posto zaposlenika ukupnog sektora. Prošla godina donijela je nešto pozitivnije trendove te su ukupni prihodi vodećih deset proizvođača na domaćem tržištu rasli po međugodišnjoj stopi od 3,1 posto, nakon što su u 2016. stagnirali. Prosječna bruto plaća zaposlenih u farmaceutskoj industriji u lipnju 2018. godine povećala se za 5,2 posto u odnosu na lipanj 2017. godine, dosegnuvši iznos od 14.632 kuna.

No, najveća tri proizvođača – Pliva, JGL i Belupo - ostala su nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu iako je samo vodeći proizvođač - Pliva - zadržao istu poziciju. Pliva, Belupo i JGL, uzgred rečeno, tradicionalno su među tri najveća proizvođača, s iznimkom ljestvice iz 2015., kada je Hospira Zagreb zauzela drugo mjesto. Ukupno gledajući vodećih deset proizvođača na domaćem tržištu, prosječni prihodi u 2017. su iznosili 687,2 milijuna kuna, 3,1 posto više u odnosu na 2016. Istovremeno, prosječna dobit iznosila je 86,3 milijuna kuna te su svega dva od deset vodećih poduzeća ostvarila gubitak.

Analizirajući, pak, prva tri igrača, vodeći domaći proizvođač farmaceutskih pripravaka Pliva, u 2017. je ostvario 4,7 milijardi kuna ukupnih prihoda te je u ukupnim prihodima deset najvećih proizvođača sudjelovao sa 68 posto. Pliva je ujedno i najveći poslodavac u farmaceutskoj industriji, koji zapošljava 2.218 radnika, što je šest posto više nego prethodne godine.

U istom je razdoblju Belupo je ostvario 713,7 milijuna kuna, što je činilo 10 posto ukupnih prihoda domaćeg farmaceutskog tržišta te godine. Prihodi Belupa u 2017. nastavili su sa snažnim rastom koji je započeo u prethodnoj godini, po približno sličnim stopama.

Prihodi trećeg najvećeg domaćeg proizvođača JGL-a, pali su po međugodišnjoj stopi od 4,1 posto u 2017. Neto dobit se u 2017. u odnosu na 2016. godinu kod Plive smanjila za sedam posto, dok je kod JGL-a pala za petinu. U istom razdoblju, neto dobit Belupa rasla je po stopi od sedam posto.

Naplata potraživanja

Nadalje, u publikaciji EIZ-a, se navodi da pokazatelji aktivnosti potvrđuju dobro poznat problem domaće farmaceutske industrije s rokovima plaćanja. Naime, prosječno vrijeme naplate potraživanja za deset najvećih poduzeća u 2017. iznosilo je 166 dana. Zanimljivo je da je JGL najizloženiji riziku naplate potraživanja s obzirom na to da od prodaje do naplate potraživanja u prosjeku prolazi više od osam mjeseci. Dodatan izazov za tvrtke orijentirane na domaće tržište svakako predstavljaju i niže cijene lijekova na recept na hrvatskom tržištu. Belupo se, inače, pokazao učinkovitijim od glavnih konkurenata u upravljanju zalihama.

Vodeće su se tvrtke uglavnom okrenule ulaganjima i izvoznom tržištu, kako bi pokušale prevladati nepovoljne uvjete na domaćem tržištu u obliku visokih nagomilanih troškova zdravstva, dugih rokova plaćanja troškova lijekova, nejasne politike lijekova i rezanja cijena. Visoka profitabilnost vodećeg proizvođača uvelike je povezana s rastom izvoza i pozitivnim učincima značajnih ulaganja u prethodnom razdoblju.

Pliva je imala značajne investicije te je 2014. dovršila investicijski ciklus od 200 milijuna dolara koji su uloženi u unaprjeđenje i širenje proizvodnih kapaciteta. Otvorili su i nove laboratorije namijenjene istraživanju i razvoju kompleksnih molekula i novih terapijskih rješenja, a 2015. i Centar administrativnih aktivnosti za ljudske potencijale za Njemačku, Italiju, Mađarsku, Švicarsku, Austriju, Grčku, Hrvatsku, zemlje jugoistočne Europe te Bugarsku, što je najveći takav centar u Europi. No, jedan od izazova za Plivino poslovanje u budućnosti predstavljaju poslovne teškoće većinskog vlasnika – izraelskog farmaceutskog poduzeća Teva - koje se zasad nisu odrazile na poslovanje vodeće domaće farmaceutske tvrtke.

 

Belupo je, također, imao značajne investicije u zadnjih nekoliko godina. Naime, Belupo je krajem srpnja 2015. započeo izgradnju tvornice krutih, polukrutih i tekućih oblika lijekova. Tvornica je započela s radom u svibnju 2017., a ukupno ulaganje u gradnju i opremu iznosilo je 530 milijuna kuna.

Investicije i izvoz

Što se, pak, tiče, JGL-a, autorica publikacije napominje da visoku profitabilnosti JGL-a valja promatrati s oprezom, posebno profitabilnost kapitala. Naime, detaljnija analiza ukazuje da JGL visoku profitabilnost kapitala dominantno duguje oslanjanju na korištenje duga. Prema pokazateljima zaduženosti, u odnosu na promatrane konkurente, JGL je još uvijek najzaduženije poduzeće, iako je ostvaren pozitivan pomak u odnosu na prethodnu godinu. Valja naglasiti da je zaduživanje povezano s ulaganjima u širenje proizvodnih kapaciteta. JGL je, naime, u lipnju 2015. završio prvu fazu projekta Pharma Valley.

Pharma Valley najveća je investicija JGL-a, ukupne vrijednosti od 361 milijun kuna, od čega 232 milijuna kuna predstavljaju ulaganje u zemljište i građevinske radove, a 129 milijuna kuna u opremu. Projekt je završen u roku od dvije godine, a većim je dijelom financiran kreditnim sredstvima HBOR-a. Kako bi smanjio zaduženost i troškove financiranja, JGL je u srpnju 2017. otkupio dio vlastitih obveznica u iznosu do 70 milijuna kuna od ukupno nominalno 200 milijuna kuna. Osim visoke zaduženosti uslijed investicijskog ciklusa, poduzeće se u zadnje tri godine suočilo i s padom ruskog tržišta, koje je i u 2016. činilo trećinu izvoznog tržišta. Posljedično, JGL je početkom 2017. prodao mađarskom Egis Pharmaceuticalsu ruski portfelj proizvoda brenda D-Panthenol i proizvode iz segmenta ženskog zdravlja.

Zaključno, u prvih sedam mjeseci ove godine proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka ostvarila je rast od 10,4 posto, što predstavlja ubrzanje u odnosu na rast proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka od 0,4 posto u prethodnoj godini. Očekuje se, zaključuje autorica, da će se pozitivan trend nastaviti i u ostatku godine te pozitivno odraziti na konačne poslovne rezultate domaćih farmaceutskih poduzeća u 2018.