Jedan od najznačajnijih hrvatskih hotelijera i investitora Jako Andabak u razgovoru nam otkriva planove vezane uz investicije te donosi procjene razvoja turizma. Loše investicijsko ozračje, prema mišljenju Jake Andabaka, najveći je problem turizma i gospodarstva u Hrvatskoj. Svoje tvrdnje on vrlo jasno argumentira.
Nedavno ste potpisali ugovore o refinanciranju cjelokupnog financijskog duga koncerna Sunce. Što to znači?
- Pojednostavljeno, to znači da su sva dugovanja koja smo imali prema različitim bankama sada objedinjena. Koncern Sunce ima svoje glavne ciljeve refinanciranja, a to su smanjenje broja kreditora i ujednačavanje kreditnih uvjeta, smanjenje prosječne kamatne stope te produljenje ročnosti financijskih obveza. Ukupna vrijednost transakcije s EBRD-om i tri domaće banke iznosi 73 milijuna eura, pri čemu se, osim sveobuhvatnog refinanciranja kratkoročnog i dugoročnog duga, dio ukupne vrijednosti odnosi i na financiranje ulaganja u 2018. Kredit je odobren na rok od 10 godina. Dodatno, ugovor nudi i mogućnost financiranja budućih ulaganja u podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta. Ova transakcija predstavlja jedan od prvih projekata u okviru novog EBRD-ova Inclusive Tourism Frameworka za istočni Mediteran. Taj program kombinira financiranje s naglaskom na poboljšanje naobrazbe i prilika za zapošljavanje mladih ljudi, a posebno žena, kao i na jačanje odnosa s lokalnim dobavljačima, primarno onih vezanih uz poljoprivredu.
Nama je ovo ušteda, a pogotovo na kamatama. EBRD nas je procijenio kao kvalitetne partnere. Odobreno je nešto više sredstava, nego što nam treba za refinanciranje, tako da ćemo nastaviti neke investicijske projekte. Pošteno ću reći - EBRD je sam došao nama sa svojom ponudom. Očito nas je prepoznao kao perspektivnog partnera.
Što je s investicijama?
- Što smo planirali do sada, mi smo dovršili. Dakle, dovršili smo niz investicija. Sljedeće investicije su u pripremi. One su pomalo i najavljene. Izdvajam veliku investiciju u Sutivanu na Braču, na prostoru gdje smo kupili ogromni zemljišni kompleks. Tu investiciju realizirat će zajednička tvrtka koju smo osnovali s TUI-jem. TUI je naš dugogodišnji partner, a odnedavno imamo i zajedničku tvrtku Punta Zlatarac u kojoj imamo jednake udjele. Radi se o velikom zemljišnom kompleksu, i tu planiramo izgraditi tri velika hotela i prateće sadržaje. Bude li sve išlo po planu, procjenjujem da bi sve moglo biti dovršeno 2021. ili najkasnije 2022. godine. Ovo je nastavak naše suradnje jer smo skupa već realizirali investiciju u TUI Blue Jadran.
Je li TUI zainteresiran za Zračnu luku Brač?
- Mi smo investirali i nastavljamo investirati u Zračnu luku Brač. Vlasnik Zračne luke Brač je Sunce koncern i mi ćemo i nadalje ostati njezini vlasnici. TUI je naravno zainteresiran i on će nas poduprijeti u nastavku investicije, koja se konkretno odnosi na produženje piste na sjevernu stranu te gradnju novog terminala. Nadamo se da će i to biti gotovo do 2021. godine.
Može li TUI-ju ili nekom drugom touroperatoru biti baza Zračna luka Brač?
- Naravno, da je to moguće i da se ide u tom smjeru. Kada Zračna luka bude mogla prihvatiti sve vrste zrakoplova, onda će biti moguća i ta opcija.
Sve pripremate za 2021. godinu. Što će se te godine dogoditi u hrvatskom turizmu?
- Mi se nadamo da će sve biti dobro, a što će se dogoditi, teško je predvidjeti. Hrvatski turizam prošle je godine zbog nestabilnosti zemalja na jugu Europe i Sjeveru Afrike imao vrlo povoljnu situaciju. Na povoljnu situaciju utjecao je sigurnosni faktor. Ove se godine te zemlje polako vraćaju, a i gosti se pomalo navikavaju na takvu situaciju. Istina, te zemlje se vraćaju i niskim cijenama.
Je li TUI odnosno jesu li touroperatori vaš važan partner u narednom razdoblju?
- Da, jako su nam važni, ali to nije jedino rješenje. Morate imati i drugu vrstu ponude, poput direktne prodaje. Direktnu prodaju morate i nadalje razvijati, jer je ona vrlo važan kanal prodaje. Touroperatori, istina, donose određenu stabilnost i sigurnost.
Dovode li oni goste koje priželjkujete?
- Dovode jedan dio, a za jedan dio se sami moramo pobrinuti.
Zadovoljni ste sezonom?
- Ona je očekivana i nemamo se razloga potužiti. Za nas je osjetno bolja nego prošla, što smo i predviđali jer su dovršene investicije i imamo nove kapacitete. Bila je, istina, puno zahtjevnija i teža što se tiče punjenja od prošle, ali nismo nezadovoljni.
Je li politika cijena koje su formirane zahvaljujući prošloj godini bila baš pogođena?
- Politika cijena vrlo je važna u poslovanju, a pogotovo u hotelskom poslu. To pogodite ili ne pogodite. Ako imate previsoke cijene, onda imate problem s punjenjem, a ako ste preniski, onda imate problem s profitabilnošću i nemate dobro riješenu komunikaciju s tržištem. Pri formiranju cijena morate strogo voditi računa kojoj se publici, odnosno ciljanoj grupi obraćate. Ako dođete do publike koju, naravno, možete kvalitetom usluge zadovoljiti, onda ćete doći u poziciju da dobijete i zadovoljavajuću cijenu. Ako se sami ne znate cjenovno pozicionirati, onda se morate povezati s partnerom koji to zna.
Jeste li vi pogodili što se toga tiče?
- Teško mi je reći, ali mislim da se još tražimo. Napravili smo dosta u tom dijelu, ali još uvijek puno na tome radimo. Nadamo se da ćemo u neko dogledno vrijeme napraviti pravi balans. Najvažnija je kvaliteta usluge i nju smo doveli na nivo koji nas zadovoljava. Imamo odličan menadžment i jako vrijedne i kvalitetne radnike, tako da smo i tu dosegli zadovoljavajući nivo. Imamo i kvalitetne objekte i sadržaje. Sada trebamo raditi na promociji i pozicioniranju. Ne sumnjam da ćemo imati rezultate koji nas zadovoljavaju. Napravili smo neke skokove u cijenama, a posljednjih godina napravili smo veliki iskorak.
Imate još četiri hotela kategorizirana s tri zvjezdice. Kada će oni dobiti veću kategoriju?
- Došli su na red i oni. Idu prema četiri i pet zvjezdica. Pripremili smo dosta toga vezano uz projekte. Trebamo još neke detalje pripremiti što se tiče financijskih konstrukcija da bismo mogli krenuti s tim investicijama. Ne mogu sada reći sa sigurnošću kada će to biti, ali i to će vrlo brzo doći na red.
Što je s investicijama na kopnu?
- Jedan dio Bizovačkih toplica smo riješili. Obnovili smo zdravstveni, odnosno lječilišni dio. Nakon nekog vremena krećemo u obnovu i rekonstrukciju hotelskog i šireg komercijalnog dijela.
Kod nas se dosta priča o zdravstvenom turizmu. Zašto u tom dijelu zaostajemo za susjedima?
- Treba vremena da vas tržište prizna i da vas afirmira. Nije naodmet spomenuti da su se naši susjedi pozicionirali kvalitetom. Rade dobro, jer su uložili i jer su kvalitetni. Mađari i Slovenci ušli su prije nas u EU, u periodu kada su se investicije u lječilišni i zdravstveni turizam ozbiljno financirale iz fondova EU. Sada je to svedeno samo na energetsku učinkovitost, a oni su imali mogućnost povlačenja 50 posto sredstava za uređenje objekata. Imamo mi stručnjaka u tom segmentu, ali to je proces i treba nam vremena. Ima kod nas slučajeva gdje to funkcionira, ali to još nije ni izdaleka onoliko koliko bismo mogli.
Bilo je govora o uvođenju Cro kartice, namijenjene razvoju kontinentalnog turizma. Vi ste više puta podržali takvu inicijativu. Zašto nisu uvedene?
- HDZ je u svom predizbornom programu imao uvođenje Cro kartice odnosno kupona za kontinentalni turizam. To je ministar Kliman jako podržavao, a ministar Cappelli nije baš nastavio ili mu to nije prioritet. Aktivnosti na tom projektu su u posljednje vrijeme zamrle i ne govori se puno o tome. HDZ bi se trebao zamisliti, jer mu je to bilo predizborno obećanje, a nije ga ispunio. Imaju doduše još prostora, ali i razloga da taj projekt odrade i da ispune obećanje. To bi imalo veliki utjecaj na demografiju. Da smo s tim krenuli na vrijeme, puno bi manji bio egzodus ljudi iz Slavonije, Baranje i naših ruralnih područja. Još uvijek se stigne, ali to treba ubrzati.
Ministarstvo je predstavilo tri paketa zakona. Kako ih ocjenjujete?
- Ne kažem da su to loše napravljeni zakoni, ali im ne pridajem veliku pozornost. Više bi vrijedilo da se nešto značajno napravilo u privlačenju investitora. Ovako, hoće li pristojba biti veća i gdje će taj novac otići, malo više lijevo ili desno, za mene je manje značajno od, recimo, uvođenja Cro kartice ili nečega sličnog. Ta kartica bi podignula kontinentalni turizam na veći nivo. Svagdje u svijetu gdje su takve kartice uvedene polučen je rezultat. Mi smo ih očekivali, ali još nismo dočekali.
Ministarstvo i HTZ pojačavaju promotivne aktivnost za daleka tržišta. Što to znači?
- To naravno ima smisla, ali s druge strane stvarna vrijednost se stvara potencijalom razvoja. Potrebno je najprije motivirati investitore da investiraju, a onda raditi na dovođenju turista iz Japana, Kine, Koreje, Brazila, SAD-a... To su, istina, gosti koji se pojavljuju kod nas. Zahtjevni su, troše dosta, ali neće doći ako nemaju uvjeta. Najprije trebamo zainteresirati investitore da dođu i ulože i donesu novu kvalitetu. Ljepotu imamo i nešto pružamo gostu, ali mi možemo puno više. Ovo što sada imamo nije dovoljno.
Janko Andabak
Stvara se dojam da je najviše investicija u turizmu. Uz vas investira Valamar, Maistra... Vi kažete da nismo atraktivni za investitore. Zašto?
- Sve koje ste nabrojili posluju kod nas dugo. Posluju 15-20 godina i više. Kada govorim o lošem investicijskom ozračju, mislim na problem kada dolazi novi inozemni investitor. Imali smo mi negativnih slučajeva, koji se sigurno loše odražavaju na sliku Hrvatske kao zemlje za investiranje. Imao sam i ja jedan razgovor s mogućim investitorom u Hrvatsku i bili su zainteresirani, ali takvi odustanu jer čuju za loša iskustva ostalih investitora. Takva se vijest vrlo brzo proširi u poslovnim krugovima. Investitori odu na drugo mjesto. Idu tamo gdje im je kapital sigurniji. Bilo je niz negativnih iskustava inozemnih investitora u Hrvatskoj. Svaki put mi nešto iskompliciramo do te mjere da se investicija rastegne unedogled i na kraju ne realizira. Investitor potroši desetak milijuna eura na pripremu, a ne realizira investiciju. Zato je teško naći investitora. Recite mi kada smo imali zadnju ozbiljnu greenfield investiciju kod nas, nekog novog investitora? Pitanje je postoji li uopće. Hrvatskoj, a pogotovo hrvatskom turizmu, trebaju ozbiljne investicije. Njih nema zato što osjećaju pravnu nesigurnost.
Kada bi se to moglo promijeniti?
- Samo Bog zna. Investitor neće doći tamo gdje je pravno nesiguran, unatoč tome što mu feasibility studija pokazuje da mu je tu isplativo poslovati.
I vi ste imali negativna iskustva i odustajali ste od nekih projekata?
- Dugo sam tu i dugo sam u ovom poslu. Puno sam investirao. Međutim, moj pristup problemu je takav da unatoč tome što ja neki svoj projekt vidim drugačije od lokalnog stanovništva ili drugih dionika i što ga na sličan način vide moje kolege poduzetnici, u slučaju da se lokalno stanovništvo ili ostali dionici odupiru, ja odustanem od projekta. Ne bi se osjećao ugodno i ne bi mogao raditi bez obzira na to što mislim da sam u pravu.
Koliki su izgledi da realizirate, recimo, projekt u Makarskoj?
- Nema šanse da krenem u tu investiciju. Odnosno, išao bi samo u slučaju kada bi se održao referendum na kojem bi građani Makarske rekli da žele taj projekt, pa se potom raspisao natječaj i da ja budem na njemu najpovoljniji. Ako bi se raspisao natječaj s uvjetima koji meni nisu prihvatljivi, ja se ne bih javio na natječaj.
Vi ste realizirali niz projekata i hoteli vam normalno rade, a opet imate otpor za neke projekte. Kako je strancu koji je nepoznat i nema što pokazati?
- On ima druge mogućnosti jer je njemu svejedno hoće li investirati u Hrvatskoj, negdje u Europi ili Aziji. On sam procjenjuje gdje mu se isplati i gdje ima manji rizik.
Je li Hrvatska doista toliko nesklona investitorima i poduzetnicima?
- Imamo prirodne ljepote i potencijal, ali je činjenica da nismo skloni investitorima. Ozračje nije dobro i bojim se da će još neko vrijeme biti tako i da ćemo prokockati mnoge prigode. Da mi nismo uveli TUI, pitanje bili se neke naše zamisli realizirale.
Jeste li zbog dobrog i dokazanog odnosa općine Sutivan prema investitorima odlučili tamo investirati?
- To je sigurno jedan od važnih razloga. Tamošnje općinsko čelništvo očito je pozitivno raspoloženo prema investitorima. I ne samo prema nema nego je bilo pozitivno i prema dosadašnjim investitorima. Rezultat toga je da su doveli nove i odlične goste veće platežne moći, i da su se infrastrukturno opremili. To je rezultiralo da Sutivan ima najveći prihod po sobi na Braču. Ispred je jednog Bola, Supetra i Milne... Ljudi su jako važni.
Ipak, neki predviđaju određenu stagnaciju u turizmu?
- Sigurno je da je dosta izazova pred hrvatskim turizmom. Mi se u svakom slučaju moramo repozicionirati na tržištu. Bili smo donedavno poznati kao destinacija za goste niže platežne moći. U tom dijelu se nismo loše snalazili. Ono što je sigurno jest da Hrvatska zaslužuje kvalitetne goste i može ih svim svojim resursima privući. To je, naravno, veliki posao, i to je proces. U svemu tome onaj najjednostavniji dio turizma vezan za iznajmljivanje smještaja niže kvalitete mogao bi imati problema i svest će se na uski dio sezone. Radi se o iznajmljivačima koji najmanje ulažu i najmanje daju gostu.
Mislite da će takozvani privatni iznajmljivači imati problema?
- Naravno da ne mislim da će imati problema oni koji ulažu i koji se posvećuju gostu, ali oni koji stoje i čekaju mogli bi imati velikih problema. Domaćini će morati provoditi puno više vremena s gostima kako bi gosti stekli dojam da su došli u neku obitelj, a ne da mu samo date ključ i pustite ga da se snalazi. Dakle, ako se taj dio organizira na način kako je svagdje u svijetu, a pogotovo u kontinentalnom dijelu Hrvatske, onda bi to moglo polučiti rezultate. Domaćini su nekada i živjeli sa svojim gostima. Stvorili su im ugodno ozračje. Dakle, danas je bolje da je smještaj manje komforan, a da se domaćin više posveti gostu. Onaj koji se posveti gostu imat će i veću zaradu. Gosti znaju sve nagraditi.
Zamjerate li organizatorima izleta neke stvari?
- Nešto slično je i s organizacijom izleta. Prije 40 godina su fish piknici bili odlični, ali to danas više nije tako. Brodari se moraju prilagođavati i promijeniti pristup. Prošlo je vrijeme kada se moglo natjecati niskim cijenama takvih izleta. Dio ih i danas radi na taj način i zato nemaju dovoljno gostiju za takve usluge.
Što je s hotelom Dioklecijan u Splitu? U kojoj je fazi?
- Konačno mogu reći: Napisana je dozvola! Platili smo taksu za izdavanje dozvole i čekamo da je upute poštom. Nakon toliko godina praćenih zapletima i problemima dobili smo dozvolu. Čitavo vrijeme radimo na tome. Nisam nervozan, ali to je sve skupa toliko dugo trajalo da ne mogu reći da sam sretan. Što bi u takvoj situaciji rekao inozemni investitor? Krenem u investiciju i očekujem dozvole za godinu-dvije, ja koji sam tu i već sam prošao niz investicija, moji suradnici i ja u detalje poznajemo zakonodavstvo. Sve znamo. Znamo i ljude, zakone i procedure, a opet je prošlo 11 godina.
Dakle, kreće izgradnja hotela Dioklecijan.
- Tek smo dobili dozvolu. Sada ćemo izraditi izvedbeni projekt jer nisam ništa htio graditi dok ne dobijemo dozvolu.
Je li radna snaga veliki problem?
- Da, to postaje veliki problem hrvatskoga gospodarstva. Mi smo ga riješili i pokazujemo da se svaki problem može riješiti. Evo desetak godina nije radila srednja ugostiteljska škola u Bolu, a ove godine imamo 47 učenika u razredu za ugostiteljstvo. Malo stipendiramo mi, malo država i općina Bol i djeca su zadovoljna. Možda oni svi neće raditi kod nas, unatoč tome što ih stipendiramo, ali smo ipak zadovoljni. Mi im jamčimo posao, praksu i stipendiju. Može se kada se hoće. Dobro surađujemo s imotskom, sinjskom i livanjskom školom, a u unutrašnjosti s osječkom i zabočkom. Zato ovu godinu nismo imali velikih problema s radnicima. Vjerujem da nećemo ni ubuduće.
Kako vam ide posao s farmama?
- Radimo po sustavu krava-tele i taj nam dio ide odlično. Kvaliteta mesa je vrhunska.
A vino? Kako posluje Stina?
- Zadovoljan sam. Vino izvozimo u 28 zemalja. Ove godine nam je ponestalo nekih vina jer se rasprodalo. Nadam se da će ga naredne godine zahvaljujući dobroj berbi biti dostatno za tržište. Mladi vinogradi nam dolaze polako na urod. Očekujemo da bi već nagodinu mogli imati puni urod. Iz ove berbe trebali bismo imati oko 350-400 tisuća butelja, a kada dosegnemo puni urod, to bi trebalo biti pola milijuna litara. Stina je imala prvu berbu 2009. godine, a unatrag tri godine posluje profitabilno. Mlade vinograde smo sadili 2010. To su bile velike investicije. Postigli smo i dobru cijenu za svoje vino.
Zašto nikada niste investirali u Istru koja je najrazvijenija turistička regija?
- Nisam imao kapaciteta i snage. Krenuo sam iz Dalmacije i tu sam se pozicionirao. Trendovi u turizmu se mijenjaju. Nekada je bio motiv dolaska sunce i more, sada se traži doživljaj. Gastronomija i kultura imaju sve veći utjecaj na turizam. Istra je prije krenula, ali se stvari mijenjaju. Zahvaljujući tunelu kroz Biokovo razvija se turizam u Dalmatinskoj zagori. To je svakako dobro došlo i makarskom turizmu.
Znači turizam u zaleđu ima perspektivu?
- Samo izgraditi vilu s bazenom nije dovoljno. Gostu se treba posvetiti i treba mu pružiti domaćinstvo. Gosti vole vidjeti kako živi domaće stanovništvo.
Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
Naslovnica Globusa