Sándor Fasimon

Čelnik Ine: 'Proizvodnjom u Rijeci pokrit ćemo sve potrebe tržišta i eliminirati uvoz'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.1.2020. u 11:28

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.1.2020. u 11:28

Ina

Sándor Fasimon, predsjednik uprave Ine

Početak modernizacije rafinerije u Rijeci, najava proizvodnje bitumena u Sisku, planovi vezani za istraživanje proizvodnje nafte i plina, neke su od glavnih tema o kojima smo pričali s presjednikom uprave Ine, Sándorom Fasimonom, a dotaknuli smo se i tema vezanih za ulaganja Ine u “zelene energije”, što je glavna tema konferencije o energetici koju ovog utorka organizira Hanza Media.

Krajem 2019. Ina je donijela odluku o ulaganju u postrojenje za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka. Poteza je to koji je dobio veliki aplauz u hrvatskoj javnosti. Kreće li uskoro taj projekt i što očekujete od njega?

- Donošenje investicijske odluke o ulaganju u postrojenje za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka važan je korak kojim ćemo osigurati budućnost Ininog rafinerijskog poslovanja te ga učiniti dugoročno isplativim i održivim. Ovo vrlo važno ulaganje podržavaju dva glavna Inina dioničara - MOL Grupa i hrvatska Vlada. Investicija obuhvaća i druge projekte kojima će se unaprijediti ukupna složenost rafinerije, rekonstruirati postojeća postrojenja te sagraditi nova luka sa zatvorenim skladištem. Vrijednost od oko četiri milijarde kuna predstavlja najveći pojedinačni investicijski projekt u povijesti kompanije u Hrvatskoj. Za usporedbu, to je kao dva Pelješka mosta. Radi se o vrlo kompleksnom i izazovnom projektu i zato s radovima započinjemo vrlo brzo. Najprije će se odraditi priprema terena, a početak građevinskih radova očekujemo u drugoj polovici godine. Puštanje novog postrojenja u rad planiramo za posljednji kvartal 2023. Novim postrojenjem povećat će se konkurentnost rafinerije i unaprijediti struktura proizvoda povećanjem udjela proizvodnje profitabilnih bijelih proizvoda, to jest motornih goriva. Osim toga, proizvodnja će pokriti sve potrebe tržišta i eliminirati uvoz, a ne smije se zaboraviti da će novo postrojenje dodatno pridonijeti i smanjenju emisija te zaštiti okoliša. Ovo ulaganje dio je našeg sveobuhvatnog programa INA R&M Novi smjer 2023. kojim mijenjamo trenutačni model poslovanja Rafinerija i marketinga s ciljem da ga učinimo profitabilnim. Nakon što ostvarimo zacrtano, očekujemo rast prosječne godišnje EBITDA od oko milijardu kuna.

Osam mjeseci prije odluke o modernizaciji RNR-a, donijeli ste i odluku o pokretanju projekta proizvodnje bitumena u Sisku. Kako se u Sisku provodi projekt transformacije s proizvodnje nafte na proizvodnju bitumena?

- INA R&M Novi smjer 2023. predviđa koncentraciju tradicionalne prerade nafte na jednoj lokaciju i to u Rafineriji nafte Rijeka, a na lokaciji u Sisku nastavljamo s poslovnim aktivnosti. Nikad nećemo napustiti Sisak i tamo ćemo imati industrijski centar koji će ostati vrijedan dio INA Grupe. Ti projekti su u skladu s našim razvojnim smjernicama, a uključuju logističko središte, proizvodnju maziva te potencijalno rafineriju bio-komponenti. Odluku o proizvodnji bitumena smo već odobrili. Nakon završetka investicije u pogon, vrijedne nekoliko desetaka milijuna kuna, očekujemo da ćemo s proizvodnjom bitumena krenuti već iduće godine.

”Zelena energija” je danas imperativ u energetici. Planirate instalirati oko 40 punionica za hibridne i električne automobile, a do sada ste instalirali 23 brze punionice na 17 lokacija. Je li to dovoljno jak iskorak u sektor elektromobilnosti?

- Naš je zadatak biti prvi izbor kupaca. Zato osluškujemo njihove potrebe i prilagođavamo im se. Do kraja 2020. s partnerima planiramo instalirati oko 40 brzih punionica pokraj maloprodajnih mjesta Ine, a uskoro ćemo imati i prvu ultra brzu punionicu na autocesti. Smatramo to dobrim iskorakom, no ipak u Ini vjerujemo kako nema univerzalnog rješenja kad je u pitanju smanjenje emisija u prometu na globalnoj razini. INA je posvećena društvenoj odgovornosti i održivom razvoju te smatra da može biti dio rješenja kada je u pitanju borba protiv klimatskih promjena.

Nedavno ste organizirali i skup “Vodik u Hrvatskoj”. Smatrate da vodik može preuzeti primat nafti, ali i glavnom novom konkurentu, struji, kao energent u prijevozu u doglednoj budućnosti?

- Kad je riječ o težim vozilima i vozilima koja trebaju imati veći doseg kao što su autobusi, kamioni, vlakovi i brodovi, vodik je svakako konkurentan električnim baterijama. Ovaj energent je ekološki prihvatljiv, a njegova proizvodnja može biti tržišno održiva. Dakle, vodik kao ekološko gorivo sutrašnjice predstavlja priliku o kojoj moramo razgovarati. Da bismo je iskoristiti u Hrvatskoj INA mora biti dio šire mreže. U tvrtki smo već počeli razmišljati inovativno te razvijamo program koji namjeravamo prijaviti na europske izvore financiranja, jer u riječkoj rafineriji postoje značajni kapaciteti za to. Na taj način pridonijeli bismo energetskoj tranziciji, održivom prijevozu i promociji obnovljivih izvora energije.

Planirate i ulaganja u proizvodnju obnovljivih izvora energije iz sunca, vjetra, geotermalnih i ostalih izvora. Možete li nešto više kazati o tim poslovnim aspiracijama?

- Dijeljenje znanja i iskustva unutar MOL Grupe čini nas snažnijima i povećava naše šanse za uspjeh u ovom području. Uz ulaganja u veću energetsku učinkovitost i nove tehnologije, kako bi smanjili svoj ekološki otisak te pritom ostvarili i uštede, istovremeno ulažemo i u obnovljive izvore energije. Lani smo u rad pustili prve dvije manje solarne elektrane na našim industrijskim lokacijama u Rafineriji nafte Rijeka te na terminalu UNP-a u Kaštel Sućurcu. Koristimo ih za vlastite potrebe te ćemo tako smanjiti potrebu za kupnjom električne energije. Ne mislimo ovdje stati te razmatramo mogućnosti za pokretanje solarnih elektrana na našim drugim lokacijama od kojih je jedna i u Sisku. Istovremeno ispitujemo potencijale i ostalih obnovljivih izvora energije poput geotermalnih potencijala.

Prije nekoliko mjeseci pokrenuli ste i program ANI: startup program za privlačenje inovativnih ideja, timova i tvrtki. Jeste li zadovoljni s razvojem tog projekta?

- Kroz ANI program Inu je u kratkom roku prepoznala od start-up zajednice kao potencijalni partner, što je važno, jer je otvorenost za suradnju velikih kompanija s malim i inovativnim poduzetnicima često zanemarivana. Područja našeg interesa prvenstveno su maloprodaja, mobilnost i energija, ali i drugi izazovi koji mogu biti relevantni za kompaniju ili mogu funkcionirati kao samostalno. Cilj nam je u budućem razdoblju nadograditi svoj lanac vrijednosti novim biznisima na način da ulazimo u isplative poslovne prilike koje nisu dio tradicionalnih djelatnosti.

Kakvi su planovi Ine kada je u pitanju širenje maloprodajne mreže?

- Kada je u pitanju maloprodajna mreža, Ine želimo je dinamično širiti u Hrvatskoj i regiji na način da ojačamo svoju vodeću tržišnu poziciju, tržišni udio i snagu brenda u Hrvatskoj, BiH te Crnoj Gori. Prilike za profitabilno širenje na nova tržišta vidimo u jugoistočnoj Europi. Ovakvim daljnjim pozicioniranjem u regiji Ina pokazuje kako vjeruje u njenu dugoročnu perspektivu.

Nakon Egipta zainteresirani smo i za isplative prilike u zemljama poput Ukrajine i Albanije

Unazad 10-ak godina Ina bilježi značajan pad rezervi i proizvodnje ugljikovodika. Istovremeno je Ina umjesto velikog gubitaša postala stabilna, profitabilna i znatno efikasnija tvrtka koja redovno isporučuje dividendu svojim dioničarima. Ipak, je li se moglo napraviti više u segmentu istraživanja i proizvodnje nafte i plina?

- Kada govorimo o djelatnosti Istraživanja i proizvodnje Ine trebamo biti više objektivni, a manje sentimentalni. Gubici u Siriji bili bi značajni i za veće kompanije nego što je to Ina. Tu lekciju smo naučili i sada želimo graditi uravnotežen i održiv međunarodni portfelj. Lani smo povećali ulaganja u Egiptu što je rezultiralo i većom proizvodnjom nafte. Želimo širiti poslovanje u toj zemlji, a zainteresirani smo i za isplative poslovne prilike na ostalim Ininim tradicionalnim tržištima te u europskim zemljama poput Ukrajine i Albanije. Kada govorimo o domaćoj proizvodnji sirove nafte, i tu posljednjih šest godina radimo dobar posao jer je ona veća za oko 40 posto. Pet godina uspješno provodimo EOR projekt utiskivanja CO2 u bušotine na zrelim poljima Ivanić i Žutica i to je jedan od tek dva takva aktivna projekta u Europi. On ne samo da doprinosi povećanju proizvodnje već ima i važan ekološki aspekt. Razvijamo planove za širenje EOR projekta i vjerujemo kako će njegove pozitivne karakteristike biti prepoznate i izvan Ine. Također, pet godina bili smo bez mogućnosti istraživanje u Hrvatskoj zbog neopravdanog oduzimanja istražnih prostora. To je sada iza nas. Vlada nam je dodijelila istražni prostor Drava-2 i tamo smo prošlo ljeto prijavili otkriće plina u Severovcima. U 2019. smo proširili istražni prostor u Hrvatskoj na tri nova istražna područja na kopnu, od kojih je jedan u Dinaridima. Uz istraživanja, želimo maksimalizirati sve preostale postojeće domaće potencijale na kopnu, ali i moru. Odobalnom kampanjom koju planiramo u ovoj godini namjeravamo ublažiti prirodni pad proizvodnje plina na moru. Dugoročni cilj nam je zadržavanje razina proizvodnje i rezervi najmanje na današnjim razinama.