Strana ulaganja u tranzicijske zemlje u 2017. goidni značajno su se smanjila u odnosu na godinu ranije, upozorava se u novoj studiji uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW).
Naime, dok su stranci u 2016. u gospodarstva tranzicijskih zemalja i Tursku uložili ukupno 96 milijardi eura, što je bio postrecesijski rekord, lani su ta ulaganja iznosila oko 72 milijarde eura, ili oko 20 posto manje. Najveći pad ino-ulaganja, čak 36 posto, zabilježen je u Bjelorusiji, Moldovi i Kazahstanu, te Ukrajini, dok je u Rusiji pad stranih ulaganja u odnosu na 2016. godinu bio tek neznatno manji - 33 posto, a u Turskoj 20 posto. Ipak, dobra je vijest da su u cijeloj tranzicijskoj regiji u rastu greenfield ulaganja, investicije 'od nule', koje za posljedicu imaju brži gospodarski rast, nova radna mjesta i veći izvoz.
Od prosjeka regije u cjelini znatno odstupaju zemlje Zapadnog Balkana, koje su lani zabilježile rast stranih ulaganja u odnosu na godinu ranije, i to od 18 posto, ističu u WIIW-u. Rast stranih ulaganja u zemljama Zapadnog Balkana dijelom se može pripisati razmjerno visokim stopama gospodarskog rasta, kao i njihovim približavanjem EU-u.
Unatoč tome, tranzicijska regija u cjelini suočava se sa sve većim preprekama privlačenju stranih ulaganja. Jedna od glavnih je sve izraženiji nedostatak radne snage, što investitore stavlja na muke pronalaska radnika, ali i smanjuje broj potencijlanih kupaca njihovih proizvoda i usluga. Drugi problem je sve više mjera koje imaju za cilj vratiti u domaće vlasništvo tvrtke koje su ranije preuzeli stranci. Taj je problem, zaključuju u WIIW-u, posebno izražen u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj.