Veliki Globusov intervju

Balázs Békeffy: Sve je drukčije, nijedan scenarij za 2020. ne može ostati isti

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

31.3.2020. u 15:21

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

31.3.2020. u 15:21

Sisak, 090714
Predsjednik Uprave OTP banke Balazs Bekeffy i gradonacelnica Siska Kristina Ikic Basnicek potpisali su ugovor o objedinjenom obracunskom vodjenju racuna.
Tim ugovorom OTP banka postaje poslovna banka i partner grada Siska, njegovih tvrtki i ustanova, a ponuda te banke odabrana je kao najbolja izmedju 10 banaka. Na fotografiji: Balazs Bekeffy, predsjednik Uprave OTP banke i Kristina Ikic Banicek.
Foto: Mate Piskor / CROPIX
Mate Piškor / CROPIX

U ožujku 2005. OTP banka preuzela je Novu banku, tako da se ovih dana obilježava 15 godina otkako je OTP banka došla na hrvatsko tržište. OTP banka dio je najbržerastuće financijske grupacije u Srednjoj i Istočnoj Europi, koja je u posljednjih nekoliko godina imala značajnih akvizicija i sada je prisutna u 12 zemalja. Četvrta je po veličini banka u Hrvatskoj, s 11 posto tržišnog udjela, s dominantnim položajem u priobalnim regijama. Podjednako se razvija u poslovanju s građanima i poduzećima te malim i srednjim poduzetnicima. U Hrvatskoj oko 2300 zaposlenika u 124 poslovnice brine se za oko pola milijuna klijenata.

Balázs Békeffy, nakon karijere financijskog stručnjaka i bankara u Mađarskoj, u hrvatskom je bankarstvu prisutan još otkad je za OTP banku vodio projekt akvizicije ondašnje Nove banke. Uskoro postaje članom menadžerskog tima lokalne OTP banke, a mjesto predsjednika Uprave preuzima 2011. kao najmlađi čelnik jedne značajnije banke u Hrvatskoj. Otad uspješno vodi razvoj banke, ali i dvije akvizicije i integracije, BPC-a 2014. godine te najveću dosad provedenu na našem tržištu – Splitske banke potkraj 2018.

Povod za razgovor s predsjednikom Uprave jest upravo snažan rast grupe i uspješno poslovanje u Hrvatskoj, ali i najnovija situacija vezana za pandemiju koronavirusa. Ovaj razgovor vodimo nakon nešto više od godine dana od integracije banke i zanimalo nas je kako se OTP banka stabilizirala nakon te najveće integracije na bankarskom tržištu, ali i koji su izazovi bankarstva danas.

Kako se nosite s krizom koronavirusa? Kakve ste mjere poduzeli?

- U ovakvim kriznim vremenima banke imaju povećane zadaće. Trebamo ne samo štititi interes banke i depozite klijenata nego i živote i zdravlje naših zaposlenika, a istovremeno moramo paziti da ne potičemo paniku. Osigurali smo da čak i u situaciji da svi zaposlenici moraju ostati kod kuće banka može funkcionirati udaljenim pristupom, tako da su svi ključni zaposlenici dobili prijenosna računala. Nadalje, osigurali smo da bankomati sve vrijeme imaju dostatnu količinu novca, tako da naši klijenti imaju pristup gotovini kad god zatrebaju. Između ostaloga, osigurali smo i dodatne mjere zaštite zdravlja naših zaposlenika nabavom dezinfekcijskih sredstava u svim radnim prostorima, izvanrednim dezinficiranjem svih radnih lokacija te ograničavanjem broja klijenata u poslovnicama. Od svih zaposlenika zatražili smo da nas obavijeste ako su oni ili članovi njihovih obitelji putovali izvan Hrvatske, te je tim zaposlenicima odobren plaćeni dopust ili im je omogućen rad od kuće.

Kako banke posluju i kako mogu planirati u toj situaciji?

- Mislim da će novonastala situacija s koronavirusom znatno utjecati na promjenu svih scenarija koje smo do sada predviđali. Svjedočimo padovima na burzi koji ukazuju da investitori sada ne znaju što mogu očekivati i kada. Banke su do sada smanjivanje kamatnih stopa na kredite amortizirale smanjenjem kamatnih stopa na štednju i depozite. Istovremeno, banke se trude osigurati prihode iz drugih izvora, ne samo kamatnih, te racionalizacijom i uštedama u troškovima. Međutim, ovakve mogućnosti imaju svoje ograničenje i pitanje je koliko će biti provedive budu li kamatne stope nastavile padati, odnosno ako dugoročno ostanu na sadašnjim niskim razinama. Posebno u novonastalom stanju, kada u kriznoj situaciji središnje banke nemaju dodatnog manevarskog prostora smanjivati kamatne stope i kada standardni alati određivanja monetarnih politika nisu primjenjivi, što dosad još nismo vidjeli. Zato su i FED i ECB već reagirali novim mjerama. FED je odmah spustio referentnu kamatnu stopu na nulu. Kriza kao posljedica koronavirusa može biti vrlo opasna za gospodarstvo i rezultirati smanjenjem ekonomske aktivnosti i BDP-a, što će isto zahtijevati poticanje niskokamatnog okruženja, vjerujem da će u sljedećim godinama u našoj regiji kamatne stope ostati na niskim razinama.

Što će biti s manjim bankama ako kriza potraje i u situaciji niskih kamatnih stopa?

- Manje su banke više izložene u slučaju krize i riziku nastavka ovakvog stanja s kamatnim stopama između ostaloga i zbog svoje veličine koja ne daje velike mogućnosti prilagodbe u troškovima, ali i adekvatnim novim rješenjima poput ulaganja u digitalno bankarstvo. Uglavnom, možemo očekivati daljnju konsolidaciju manjih banaka na raznim tržištima.

Možete li komentirati najnovije mjere HNB-a vezane uz pandemiju koronavirusa?

- Vjerujem da HNB uvijek donosi mjere kako bi zaštitio interese svih svojih dionika. Ovih dana situacija se mijenja iz sata u sat, tako da očekujemo da će se mjere donositi prilagođeno situaciji. I inače sve banke moraju imati planove kontinuiteta poslovanja, ali oni su više fokusirani na osiguranje rada u uvjetima poremećaja koji su izgledniji u svakodnevnom životu poput nestanka struje ili nefunkcionalnosti telekomunikacija. Svi planovi moraju uključiti i postupanja u slučajevima velikih nesreća ili više sile, poput epidemija. Međutim, u ovoj situaciji trebali smo prilagoditi naše planove i uvesti mnoge nove mjere, na što je HNB ispravno ukazao, jer je upravo prioritet regulatora osiguranje stabilnosti bankarskog sustava. Odgovornost je banke da osigura odvijanje svih kritičnih procesa u slučajevima ovakvih izvanrednih okolnosti. Planovi moraju biti fleksibilni, jer dijelom ovise i o tome koje dodatne mjere donosi Vlada, tako da se banka svemu do sada prilagodila i dalje će se prilagođavati ako se donesu strože mjere, poput onih u Italiji. Još je prerano govoriti o opsegu negativnih učinaka na poslovanje, jer su mnoge varijable još nepoznate, a puno toga ovisi i o mjerama koje će u sljedećim danima donositi Vlada. Svjesni smo da će negativnih posljedica, nažalost, sigurno biti.

Kako je prošle godine poslovala OTP banka u Hrvatskoj?

- Zadovoljni smo našim poslovanjem u prošloj godini. Bez izvanrednih troškova još od postintegracijskih efekata dobit nakon oporezivanja je 679 milijuna kuna, što je rast od 22 posto u odnosu na prethodnu godinu. U segmentu gotovinskih kredita građanima ostvarili smo tržišni rast od 0,65 posto, i s tim udio od 13,8 posto, a u kreditiranju poslovnih subjekata tržišni udio povećan je za 0,65 postotnih poena. Premašili smo postavljene ciljeve i ostvarili veću efikasnost i profitabilnost, a u nekim područjima rast je bio doista velik. Vjerujem da su naše ponude i usluge sada puno vidljivije na tržištu. U uvjetima oštre konkurencije, uspjeli smo dokazati i možemo dalje dokazivati našim klijentima da uspješno igramo u gornjem dijelu ljestvice prve bankarske lige na hrvatskom tržištu.

OTP je bio vrlo aktivan u preuzimanju banaka kako u Hrvatske i okruženju. Kakvi su rezultati vaših akvizicija?

- U prošloj godini grupa je bila jako aktivna u akvizicijama, ali i vrlo uspješna u organskom rastu. Sam podatak o dobiti na razini cijele OTP grupe višoj za 30 posto, razvojem i akvizicijama, u odnosu na prethodnu godinu dokazuje da je prošla godina bila odlična za razvoj u regiji. Uspješni tržišni nastup čini više faktora: pravodobno prepoznavanje prilika, odlično upravljanje portfeljem na raznolikim tržištima, sposobnost brze integracije i asimilacije preuzetih banaka, stalni razvoj novih proizvoda i usluga i vrlo napredni odgovori na izazove digitalizacije, posebno u matičnoj banci.

Jeste li zadovoljni procesom spajanja nakon akvizicija, a pogotovo nakon akvizicije Splitske banke?

- Apsolutno, o tome govore i brojke jer smo ne samo uspjeli zadržati klijente nego i privući nove i povećati tržišne udjele. Ali, moramo priznati da to nije bilo lako. U protekloj smo godini uložili puno znanja i timskog rada u stabilizaciju banke nakon integracije naših dviju banaka. Integracijom je nastala potpuno nova banka, s novom organizacijom i procesima, novim sustavima. Sve to smo nastojali unaprijediti tijekom prošle godine, a istovremeno i nadoknaditi integracijsko vrijeme, u kojemu konkurencija nije spavala. Nakon integracije smo imali i vrlo zahtjevnih projekata u kojima je banka pokazala da zajedno možemo postići fantastične rezultate. Jako sam ponosan na naše timove u svim segmentima banke, a posebno na one koji su dokazali smisao za suradnju i tako osigurali uspješno poslovanje nakon integracije. Takav uspjeh možete postići samo ako imate najbolje ljude koji prepoznaju prilike budućnosti, razumiju što klijenti žele i imaju želju to ostvariti. Pokazalo se da smo potpuno sposobni fleksibilno odgovoriti na zahtjeve tržišta i vrlo brzo se prilagoditi svim trendovima. Ako pogriješimo, padnemo, dižemo se i trčimo dalje. Integracija nam je donijela i poštovanje raznolikosti, uzimanje najboljeg od svih dijelova prethodnih banaka i nevjerojatnu ambiciju za stvaranje novoga.

Što karakterizira hrvatsko bankarsko tržište? Koje su mogućnosti i koja su ograničenja?

- Na našem tržištu, koje je relativno malo, imamo izrazito visoku koncentraciju - pet najvećih banaka drži 80 posto tržišta, no s druge strane visoka kapitaliziranost i odgovorno upravljanje osiguravaju financijsku stabilnost tržišta. Zrelost hrvatskog bankarskog sektora očituje se i u uzastopnim pozitivnim rezultatima najvećih banaka, usprkos brojnim izazovima i prilagodbama i činjenici da banke drže 68 posto financijskog sektora. EU trendovi, pa tako i na našem tržištu, pokazuju opadanje broja banaka uslijed konsolidacije tržišta zbog krize, jačanja konkurencije, izazova tehnoloških promjena i novih regulatornih zahtjeva. Regulacija tržišta i pristup regulatora postajali su sve stroži posljednjih godina, ali su se povećavali i zahtjevi klijenata koji su nas poticali na unapređenje usluga i veće zadovoljstvo korisnika.

Mogli bismo reći da smo na prekretnici financijskog tržišta zbog promjena preferencija klijenata. To je izazov kojemu se banke većinom uspješno prilagođavaju. Ali, svakako, prilagodba novim tehnološkim navikama klijenata i razvoj digitalnih kompetencija diktirat će daljnji razvoj i uspjeh bankarskog sektora. Drugi izazov, ali ujedno i prilika, potaknut je novim regulatornim okvirom Direktive o platnim uslugama, koji daje prednost digitalizaciji te otvara vrata fintech-tvrtkama da postanu dio transakcijskog bankarstva. Pritisak tržišta i konkurencije usmjerava banke da prošire svoje ponude na usluge otvorenog bankarstva i izvan bankovnih usluga, a odmak od tradicionalnog je ujedno i prilika za razvoj.

Što znači i što će donijeti uvođenje eura za poslovanje OTP banke, ali i ostalih banaka na hrvatskom tržištu?

- Sredinom 2019. godine Hrvatska je uputila pismo namjere za ulazak u tečajni mehanizam ERM II, čime je učinjen važan korak u smjeru uvođenja eura kao službene valute u našoj zemlji. U tom bi mehanizmu Hrvatska trebala provesti najmanje dvije godine kako bi zadovoljila nominalne kriterije za uvođenje eura. Očekujemo znatne koristi, uz određene manje i jednokratne troškove koji su očekivani i predviđeni u ovakvim konverzijama. Banke, ali i klijenti, prije svega mogu imati koristi od uklanjanja valutnog rizika i nižim troškovima transakcija. To može doprinijeti i rastu međunarodnih razmjena i investicija. Ovo pitanje obično prati i tema optimalnog tečaja. Prije nekoliko godina guverner HNB-a je u izvrsnoj prezentaciji predstavio odnos tečaja i izvoza, u kojoj je istaknuo da se oni koji žele biti uspješni izvoznici moraju više usredotočiti na svoju produktivnost, a manje na pitanja valutnog tečaja.

Možete li prognozirati kada bi taj proces mogao biti dovršen, odnosno kada bi u Hrvatskoj mogao biti uveden euro?

- Nažalost, u vrijeme vrlo volatilnih, brzih i teško predvidljivih promjena nemoguće je bilo što precizno prognozirati. Ono što znamo jest da smo pri kraju AQR-procjena, to jest provjere kvalitete imovine najvećih banaka u Hrvatskoj, što je preduvjet približavanja Hrvatske ulazu u eurozonu, takozvani sustav ERM II.

Kakve taj proces ima posljedice na kreditore? Hoće li doći do daljnje prodaje takozvanih loših kredita?

- OTP banka već sada ima vrlo niske razine “loših kredita”, a na razini grupe već smo ostvarili cilj njihova smanjenja ispod 6 posto ukupnog portfelja, bez obzira na uvođenje eura. Međutim, i dalje trebamo uložiti napore u smanjenje lošeg portfelja, jer to osigurava zdravlje i održivost bankarskog sektora. Uvođenje eura može imati i pozitivan učinak na cjelokupno gospodarstvo jačanjem konkurentnosti i povećanjem stabilnosti gospodarstva. Ulaskom u eurozonu dobivamo i pristup Europskom mehanizmu za stabilnost, koji služi za pružanje pomoći državama koje se susreću s financijskim poteškoćama. Pozitivan trend pada stope loših kredita doprinio je i rastu aktiva banaka te je rezultat oporavka kreditne sposobnosti i aktivnosti klijenata. Očekujemo da će se ovaj trend nastaviti neovisno o ulasku u eurozonu jer dinamika prodaje loših kredita ni na koji način nije u odnosu s procesom ulaska u eurozonu. Za kreditore je jedina promjena što će postojeći krediti biti denominirani iz kuna u euro i klijenti će ih nastaviti otplaćivati u valuti u kojoj će, uostalom, primati i plaću.

Je li smanjen udjel loših kredita i koliko on iznosi u ovom trenutku?

- Živimo u svijetu koji nikada nije bio ovoliko neizvjestan, nepredvidljiv i promjenjiv. Zato mi kao banka jako puno ulažemo u razvoj naših politika upravljanja rizicima. Što postaje sve složenije i sve važnije, kao što vidimo i na aktualnom primjeru utjecaja pojave koronavirusa na gospodarstvo i građane. Ono što možemo reći jest da stalno smanjujemo broj loših kredita. Naravno, tome doprinosi i oporavak kreditne aktivnosti i sposobnosti klijenata uslijed poboljšanih ekonomskih trendova na našem tržištu i u regiji. Rano je reći kako će ova nova kriza utjecati na naše klijente, jer se u prethodnim desetljećima nismo susretali sa sličnim pojavama, da su se zatvarale cijele države, paralizirao protok roba i usporavale gospodarske aktivnosti. Koji će biti utjecaji na Hrvatsku, još je neizvjesno, ali znamo da će biti pogođen turistički sektor te da ćemo osjetiti posljedice ograničenja putovanja.

Koliko ste organski rasli i je li vam to dovoljno za zadovoljenje vaših ambicija na hrvatskom tržištu?

- Kad je OTP banka došla na hrvatsko tržište, naš je cilj bio ostvariti tržišni udio od 10 posto. To smo ostvarili. Međutim, vidimo da kao dio velike bankarske grupe s najdinamičnijim rastom u regiji potencijal budućeg rasta zahtijeva dodatnu energiju i snagu. Tako da svako naše ostvarenje stvara jaču tržišnu snagu, što dalje stvara nove ambicije.

Možete li nešto reći o kamatnim stopama?

- U postocima su kamatne stope na povijesno najnižim razinama i postoje očekivanja da bi se taj trend mogao okrenuti, ali u ovom trenutku ne možemo prognozirati kada će do toga doći. Ipak, niske kamatne stope slabo se odražavaju na povećanje kreditne aktivnosti, što pripisujemo postojećoj kreditnoj zaduženosti poduzetnika i njihovoj nesklonosti prema daljnjim zaduživanjima i investicijama, nedostatku kvalitetnih projekata, ali i većem oprezu banaka u procjenama odobravanja kredita. Razloge možemo pripisati i monetarnim politikama zemalja eurozone, u kojima središnje banke neizravno potiču potražnju, smanjujući pri tome cijenu novca, ali bez željenog učinka. Neizravno, globalni trendovi također mogu utjecati na odgađanje investicija. Uglavnom, što je više investicija, to je više kreditne potražnje. Ne ovisi isključivo o kamatnim stopama, nego i o planovima investitora, njihovu ulagačkom kapacitetu, kao i atraktivnosti tržišta na kojemu se ulaže.

U kojem smjeru će se razvijati bankarski sektor u idućem razdoblju? Što možemo očekivati za 10 godina? Hoće li nestati poslovnice?

- “Stalna na tom svijetu samo mijena jest”, Preradovićev je stih koji savršeno odgovara svih izazovima ekonomije dosad, no u prijašnjim industrijskim revolucijama te su se izmjene odvijale puno sporijim tempom nego danas, sektori su imali puno više vremena za prilagodbe. Danas smo svjedoci bržeg tempa, ubrzanog načina života, sve većih očekivanja klijenata, koji imaju sve manje razumijevanja i lojalnosti prema pružateljima usluga. S druge strane, moramo biti svjesni da je Hrvatska još uvijek carstvo gotovine. Još smo daleko od skandinavskih modela u kojima se i javni toaleti plaćaju beskontaktnim karticama. Prije nekoliko godina konzultanti su nam u kreativnim prezentacijama prikazivali kako će za nekoliko godina nestati poslovnice i sve će se preseliti u digitalni svijet, pa ćemo trebati zatvoriti sve poslovnice. Uistinu, taj trend postoji i sve se pomiče prema digitalnom poslovanju i boljim korisničkim iskustvima, ali i dalje je jako prisutna potreba osobnih kontakata i osobnog savjetovanja u poslovnicama.

U kojem smjeru ide digitalna transformacija banaka?

- Iz korisničkog iskustva znamo da ono što klijenti traže nije u tradicionalnim bankarskim rješenjima, nego u onome što rade fintech-kompanije. Zato OTP banka razvija projekt OTPLab, u kojemu surađujemo s fintech-startupovima iz regije i ispitujemo pilot-projekte da se uvjerimo koja rješenja uistinu funkcioniraju. Upravo sada sudjelujemo u dva takva projekta i provjeravamo koja bi rješenja bila najbolja za našu banku i naše klijente.

Tekst je u potpunosti preuzet iz novog broja Globusa