Oštar pad

Apel Svjetske banke o doznakama: 'Riječ je o najoštrijem padu u novijoj povijesti'

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

6.5.2020. u 9:57

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

6.5.2020. u 9:57

Zagreb, 300419.
Hrvatska narodna banka, Hrvatski novcarski zavod doo.
Reportaza o hrvatskoj valuti kuni povodom 25 godina izadavanja hrvatske kune.
Na fotografiji: trezor HNB-a.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Ilustracija

Doznake radnika na privremenom ili dugotrajnom radu u inozemstvu svojim obiteljima u matičnoj državi ove godine biti će manje za 20 posto na globalnoj razini zbog posljedica koronavirusa na gospodarstvo, procijenila je Svjetska banka.

- Riječ je o najoštrijem padu doznaka u novijoj povijesti zbog rastuće nezaposlenosti, pada plaća i gubitaka prihoda tvrtki. Najranjiviji dio radne snage na udare izazvane koronavirusom dolazi upravo iz nerazvijenih i srednje razvijenih država na radu u razvijenijim zemljama – napominje Svjetska banka prema čijem će izračunu iznos doznaka na globalnoj razini ove godine dosegnuti 566 milijardi dolara, 141 milijardu dolara manje nego u 2019..

Svjetska banka upozorava da doznake ublažavaju siromaštvo u zemljama s nižim i srednjim dohotkom te poboljšavaju prehrambene i obrazovne mogućnosti ugroženih kućanstava. Pad doznaka, prema istome izvoru, smanjuje potrošnju u zemljama primateljicama uplata, jer će više doznačenog novca biti biti usmjereno u rješavanje osnovnih životnih potreba.

 

Procjenjuje se da će najveći pad doznaka pretrpjeti europske zemlje u razvoju, srednjoazijske države, subsaharska Afrika i Bliski istok. Svjetska banka upozorava da će i izravna strana ulaganja u zemlje u razvoju pasti zbog svjetske gospodarske krize izazavne koronavirusom.

Već je u prošloj godini ukupni iznos doznaka u zemlje s srednjim i niskim dohotkom od 445 milijardi dolara postao veći od izravnih stranih ulaganja u ta gospodarstva. Svjetska banka procjenjuje da će u 2021. doznake u nerazvijene i srednje razvijene zemlje doživjeti blagi oporavak, odnosno rast od 5,6 posto u odnosu na tekuće godište.

- Učinkoviti sustavi socijalne zaštite ključni su za zaštitu siromašnih i ranjivih tijekom ove krize, kako u zemljama u razvoju, tako i u naprednim zemljama. U zemljama domaćinima intervencije socijalne zaštite također bi trebale podržati migrantsku populaciju - komentirao je Michal Rutkowski, direktor odjela socijalne zaštite i globalne poslovne prakse u Svjetskoj banci.

U spomenutome izvješću Svjetske banke upozorava se kako je gospodarska kriza uvjetovana koronavirusom dosada nezabilježena i po pitanju doznaka. Naime, kako se navodi, u prethodnim gospodarskim krizama doznake bi se povećavale jer bi krize teže pogađale nerazvijene zemlje, a sada nema takvog trenda jer su sve zemlje jednako pogođene posljedicama koronavirusa.

 

U Hrvatsku je, prema procjenama Hrvatske narodne banke, u 2018. ušlo oko milijarda  i 500 milijuna eura doznaka naših radnika iz inozemstva, no budući da jedan dio radnika zaposlenih u Hrvatskoj također šalje novac svojim obiteljima u druge zemlje, utjecaj doznaka na našu platnu bilancu i gospodarstvo u cjelini, manji je od spomenute cifre za, pretpostavlja se, oko 25 posto.

Hrvatska gospodarska komora u podacima za 2018. godinu barata i većim brojkama.

- Prema procjenama HGK, u Hrvatsku je u 2018. ušlo oko 17 milijardi kuna doznaka, rekao nam je Zvonimir Savić, glavni ekonomist HGK.