Prosječni dnevni višak raspoloživog novca domaćih banaka tijekom svibnja ove godine od tridesetak milijardi kuna povećan je krajem lipnja, prema podacima iz izvješća Raiffeisenbanke o kretanjima na tržištu novca, na 32 milijarde i 400 milijuna kuna.
- Trgovanje na domaćem novčanom tržištu proteklo je u znaku smanjene potražnje za kunama. S obzirom da višak likvidnosti u sustavu iznosi oko 32 milijarde i 400 milijuna kuna, tržišne kamatne stope ostale su gotovo nepromijenjene - navodi Raiffeisenbanka, koja je početkom tekućeg mjeseca objavila smanjenje likvidnosti domaćih banaka za dvije milijarde kuna zbog, kako je navela, početka turističke sezone i povećanja gotovine u opticaju.
Komentirajući višak likvidnosti u domaćem financijskom sustavu krajem svibnja ove godine od 30 milijardi i 900 milijuna kuna, Hrvatska narodna banka naznačila je kao najvažniju posljedicu takvog trenda vrlo oskudan promet na domaćem prekonoćnom međubankovnom tržištu. Zbog oskudnog prometa, HNB relativizira postignutu kamatnu stopu u prekonoćnim transakcijama od 0,3 posto kao nepouzdanu.
Prema podacima Narodne banke višak likvidnosti domaćeg financijskog sektora na najvišim je razinama od 2012., a od sredine 2018. konstantno je iznad 20 milijardi kuna. Kao pokazatelj visoke likvidnosti financijskog sustava HNB navodi i postignute kamatne stope pri emisiji trezorskih zapisa Ministarstva financija.
- Na aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija kamatna stopa na jednogodišnje kunske trezorske zapise zadržala se na razini od 0,08 posto, dok je kamatna stopa na eurske trezorske zapise iste ročnosti iznosila nula posto, što je jednako prinosu koji je ostvaren na posljednjoj aukciji takvih zapisa u prosincu prethodne godine – ističe središnja banka.
U osvrtu na visoku domaću likvidnost Hrvatska gospodarska komora, u izvješću u gospodarskim kretanjima u zemlji, skreće pozornost da kontinuirana dostupnost povoljnog financiranja na domaćem tržištu smanjuje potražnju za inozemnim kreditima.
- Na kraju studenoga prošle godine bruto inozemni dug iznosio 39 milijardi i 100 milijuna eura, što je 1,9 milijardi eura ili 4,5 posto manje nego u istom mjesecu 2017.. Pritom se na godišnjoj razini dug kontinuirano smanjuje proteklih 36 mjeseci, spustivši se na razinu kakvu je bilježio pri kraju 2008. - ističe HGK.