Zbog krize u Uljaniku, u srpnju smo zabilježili rast nezaposlenosti. Proizlazi to kako iz podataka koje je danas objavila državna statistika, tako i iz ocjena analitičara, koji dio 'krivnje' za atipičan skok nezaposlenosti usred ljeta vide prije svega u stečaju Uljanika.
- Sigurno je da se rast nezaposlenosti u srpnju dijelom može pripisati krizi u Uljaniku, koja je mnoge radnike ostavila bez posla. No, dio razloga leži i u podbačaju turističke sezone, o kojem se govori, a zbog čega je trebalo manje radnika nego inače - kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Prema podacima DZS-a, broj nezaposlenih u Hrvatskoj u srpnju je povećan za 2.220, ili za dva posto u odnosu na lipanj, pa smo srpanj zaključili s ukupno 114.389 prijavljenih na burzi rada, što daje stopu nezaposlenosti od 7,2 posto. Mjesec ranije, nezaposlenih je bilo 112.169, ili također 7,2 posto, pokazuju podaci DZS-a.
No, istodobno je porastao i broj zaposlenih, i to s 1.451.541, koliko ih je bilo u lipnju, na 1.469.051 u srpnju. Tijekom srpnja je, dakle, broj zaposlenih povećan za 17.510, što predstavlja rast od 1,2 posto u odnosu na mjesec ranije. Iako se glavnina novih radnih mjesta, kažu ekonomisti, može pripisati turističkoj sezoni, turizam i ugostiteljstvo nisu jedine djelatnosti koje su generirale nova radna mjesta. Štoviše, rast broja zaposlenih, ističe Bejaković, rezultat je pozitivnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu, zbog čega velik dio ljudi na tržištu rada ipak uspijeva pronaći posao.
Ipak, valja reći kako su značajan doprinos rastu zaposlenosti, prema podacima DZS-a, u srpnju dali i obrt i slobodne profesije, u kojima je broj zaposlenih porastao za 3.182, pa je u njima krajem srpnja radilo ukupno 211.622 ljudi. Uglavnom je riječ, upozoravaju ekonomisti, o samozapošljavanju, na koje se odlučuju mnogi nezaposleni, odnosno o "poduzetništvu iz nužde".
Iako istodoban rast i zaposlenosti i nezaposlenosti usred ljeta na prvu ruku izgleda čudno, Bejaković ističe da to nije tako, već da se radi o nastavku restrukturiranja hrvatskoga gospodarstva.
- To pokazuje da se hrvatsko gospodarstvo restrukturira, što može biti čak i dobar znak. Osim toga, porasla je i protočnost radne snage - zaključuje Bejaković.
S druge strane, Igor Žonja, direktor portala MojPosao, kaže kako se na tržištu rada u srpnju nisu dogodile značajnije promjene. U nekim je djelatnostima, dodaje, broj zaposlenih nešto porastao, dok je u drugima neznatno pao.