Problemi na tržištu rada

'U nestašici domaćih, radnike ćemo morati dovoditi iz Irana, Nepala, Filipina...'

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

13.6.2019. u 17:01

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

13.6.2019. u 17:01

Workers pave a road on a newly constructed bridge over the Danube River, that links Calafat in Romania to Vidin in Bulgaria, before its inauguration, 320 km (199 miles) southwest of Bucharest, May 8, 2013. The bridge, measuring 2km (1.24 miles) long and built with a budget of 275 million euros ($362 million), is the biggest construction project in Bulgaria and one of the most important projects supported by the European Union, constructors said. It includes a road and railway track. REUTERS/Bogdan Cristel (ROMANIA - Tags: SOCIETY TRANSPORT) - GM1E959015N01
Bogdan Cristel / REUTERS

Ilustracija

- Nisu dobri uvjeti rada, u trgovini se gotovo 100 posto ljudi zapošljava na određeno vrijeme što im ne daje sigurnost pa traže svoje mjesto pod suncem tamo gdje se mogu bolje realizirati. Plaća u trgovini je ispod prosjeka gospodarstva, plaća u maloprodaji manja od plaće u trgovini, a plaća prodavača je ona najmanja. Radnik je preopterećen, stres je ogroman, jer radnik koji je ostao preuzima teret svih onih koji su otišli, a poslodavci ne skraćuju radno vrijeme niti smanjuju obaveze - požalila se Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" gdje se razgovaralo o problemima tržišta rada, piše Slobodna Dalmacija.

Potražnja za radnicima je velika, poslodavci ističu da je domaća radna snaga najkvalitetnija no kako ih zadržati i stimulirati? Za kojim radnicima vapi tržište te jesu li plaće jedini razlog zašto sve više radnika odlazi posao potražiti na drugim slobodnim europskim tržištima?

O tim problemima uz Štulić su govorile i Zrinka Špoljarić iz Uprave za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.

Zrinka Špoljarić podsjetila je kako je Vlada u dva mandata izdvojila četiri i pol milijarde kuna za poticanje zapošljavanja, ove godine osigurane su još dodatne dvije milijarde.

- Redefinirali smo mjere, pokrenuli smo i kampanju "Zaposli se u Hrvatskoj" gdje želimo prezentirati koji su mogućnosti korištenja mjere aktivne politike zapošljavanja. Dobre rezultate pokazuju potpore za zapošljavanje i za samozapošljavanje i njihov se broji korisnika stalno povećava - nabrojila je Špoljarić.

Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a smatra kako je to dobro, ali nedovoljno. Neophodno je, smatra, i dodatno rasterećenje plaća.

- Plaće koje su u Hrvatskoj percipirane kao visoke, a to su plaće doktora, inženjera, visoko obrazovanih radnika, u Hrvatskoj su još uvijek puno manje nego u nama konkurentnim državama. Također je potrebna i stimulacija ili dodatni prostor poslodavcima da i u malim plaćama bude mogućnosti da kroz indirektne stimulacije i nagrade radnik može dobiti više. Sve mjere pozdravljamo, ali trebamo puno više i puno brže - poručila je Kosanović.

Naglašava kako u ovom trenutku poslodavcima nedostaje 30 tisuća radnika.

- To je nemoguće popuniti, a sezona nije na vratima, nego je uvelike počela. Nijedan poslodavac ne može imati logičnu preferenciju prema stranom radniku jer mu je on u startu skuplji, ali nema izbora - rekla je Kosanović.

Podsjeća da radne snage u Hrvatskoj nema, nema je ni u našim tradicionalnim bazenima koji su nam u okruženju i s kojima smo jezično povezani. Nema je čak ni i u nešto udaljenijim zemljama. Ispričala je kako je nedavno vodila delegaciju u Iran gdje su također tražili radnike i pronašli ih.

- Otvaraju se novi bazeni - Iran, Nepal, Filipini, ali to uvijek košta i takav radnik ne može zamijeniti hrvatskog radnika – zaključila je Kosanović.

Predsjednica Sindikata trgovine Štulić objasnila je da je plaća prvi i osnovni razlog zašto radnici odlaze iz djelatnosti trgovine.

Ne žele, veli ona, raditi doživotno za tri i pol tisuće kuna. Kada je riječ o nagradama i stimulacijama, uvjerava Štulić da je to dobro, ali i podsjeća kako to nije plaća, da na to nema doprinosa i neće se vidjeti u mirovinama.

Osim toga, otkriva da sindikat ima puno prigovora radnika jer su poslodavci utvrdili nekakve svoje kriterije i stimulacije, pa ih ne dobivaju svi radnici. Sve je to, kaže, stvorilo dodatno pomutnju i nezadovoljstvo među radnicima.