Tržište rada

U najboljem slučaju 40.000, a u crnom scenariju 150.000 novih nezaposlenih

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.3.2020. u 20:00

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.3.2020. u 20:00

HANZA MEDIA

Otpušteni konobari čekaju u redu ispred HZZ-a

Ako pandemija koronavirusa potraje, posljedice će (i) na hrvatskom tržištu rada biti vrlo teške. Kako upozorava dio ekonomista, brojno stanje na burzi rada, na kojoj je trenutno prijavljeno oko 135.000 ljudi, moglo bi se i više nego udvostručiti, odnosno na nju bi se moglo prijaviti i do 150.000 novih nezaposlenih.

Riječ je samo o preliminarnim procjenama, jer nitko u ovom trenutku još ne može prognozirati ni koliko će pandemija trajati, ni koje će biti njezine posljedice. No, već je sada jasno da se ovdje radi o snažnom udaru na hrvatsko gospodarstvo, kao i da će taj šok potresti i hrvatsko tržište rada. Pritom se teško suzdržati od povlačenja usporedbi s posljednjom recesijom, u kojoj je Hrvatska provela šest godina, a tijekom kojih se vojska nezaposlenih svakodnevno povećavala.

- Teško je u ovom trenutku procjenjivati što će se događati na hrvatskom tržištu rada. Posljedice neće biti iste ako ovakvo stanje potraje mjesec ili dva ili ako pandemija bude trajala tri ili više mjeseci - kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Prema njegovu mišljenju, "blaži scenarij", onaj koji se temelji na očekivanju da kriza koju je izazvao koronavirus neće trajati dulje vrijeme, značio bi da će se broj nezaposlenih u Hrvatskoj povećati za 40.000 do 50.000. Uglavnom je riječ o onima čija su radna mjesta u uslužnom sektoru, a koja će pandemija koronavirusa barem na neko vrijeme ugasiti. Radi se ponajprije o ugostiteljstvu, turizmu, trgovini i prijevozu, gdje su poslodavci već najavili otpuštanja ili čak krenuli s njima, ali i o sektoru kulture i umjetnosti.

No, u crnom scenariju, koji se zasniva na pretpostavci da bi pandemija koronavirusa mogla potrajati dulje vrijeme i uzrokovati ozbiljne ekonomske poremećaje, udar na tržište rada bio bi i znatno jači, kaže Bejaković. U tom scenariju, naime, broj nezaposlenih mogao bi se povećati i za oko 100.000 ljudi, a moguće je da bi narastao i do 150.000 ljudi.

Ovdje valja voditi računa i o tome da bi kriza izazvana koronavirusom mogla dovesti do povratka dijela hrvatskih iseljenika, koji su prethodnih godina bolje sutra potražili u Njemačkoj, Irskoj i drugim razvijenijim članicama EU. Naime, većina njih je, upozoravaju ekonomisti, zaposlena na labavim ugovorima o radu, a i među posljednjima su koji su došli u tamošnje tvrtke, što ih, u osnovi, čini i najizglednijim kandidatima za otkaze. Kako kriza zbog koronavirusa trese i te zemlje, realno je očekivati da će se dio njih vratiti u Hrvatsku i prijaviti na burzu rada. - Sve će ovisiti o trajanju krize - poručuje Bejaković.

I Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da je ključ u trajanju zdravstvene krize koja se već prelila i na ekonomski teren. Dodaje kako je tu još puno nepoznanica, no strahuje da će se posljedice pandemije koronavirusa itekako osjetiti na hrvatskom tržištu rada.

- Ako kriza bude trajala kratko, nekoliko mjeseci, onda će dio ljudi ostati bez posla, ali nadam se da se ipak neće raditi o ogromnom broju. No, ako kriza bude trajala dulje vrijeme, onda je to druga priča jer će značiti vrlo duboku recesiju i gubitak velikog broja radnih mjesta - kaže Nestić.

Smatra i da bi se novi recesijski udar, za razliku od posljednjeg, mogao odraziti i na zaposlenost u javnom sektoru. Naime, država će se suočiti s padom prihoda, dok će dio servisa javnoga sektora silom prilika raditi manje nego sada, pa je, po njemu, upitno hoće li se svi zaposleni u tim resorima uopće moći financirati. S druge strane, u pojedinim resorima, poput zdravstva, već je vidljiv nedostatak kadrova i prenapregnutost kapaciteta, pa bi se u tom sektoru broj zaposlenih mogao i povećati, čak i kroz premještanja drugih u taj sektor.

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) jučer su nam kratko odgovorili kako nemaju povećan priljev nezaposlenih te ističu da stanje na tržištu rada prate na dnevnoj bazi. HZZ je jučer objavio i mjere koje korisnicima omogućavaju da se na burzu rada prijavljuju putem e-maila.

"Za sada nije zabilježen povećan priljev u nezaposlenost zbog otpuštanja radnika s obzirom na to da poslodavci koji trenutno imaju teškoće u poslovanju očekuju primjenu Vladinih mjera koje će biti usmjerene na očuvanje radnih mjesta", zaključuje se u odgovoru HZZ-a na naš upit.

Potrebno je što prije definirati mjere

Vlada bi trebala što prije definirati mjere za ljude koji će ostati bez posla zbog krize što ju je izazvala pandemija koronavirusa, upozorava Nestić.

Među mjerama na koje ukazuje su pravo na dulje primanje naknade za nezaposlene, zatim na ostvarivanje prava iz nezaposlenosti i ako korisnici imaju kraći staž, kao i uvođenje skraćenog radnog vremena, po uzoru na Njemačku. Njemačka je, inače, mjeru skraćenog radnog tjedna imala i tijekom posljednje recesije, a naknadno, ali s velikim zakašnjenjem, sličnu je mjeru uvela i Hrvatska.

- Sve te mjere moraju biti vremenski ograničene jer su resursi države ograničeni - ističe Nestić.

I Nestić i Bejaković slažu se da će biti ključno spriječiti da ljudi koji ostaju bez posla potonu u dugotrajnu nezaposlenost. Dugotrajna nezaposlenost bila bi najgora varijanta za nove nezaposlene, slažu se ekonomisti.

Natječaj vrijedi, ali ga odgađamo na 30 dana

Iako se na prvi pogled može reći da još ima tvrtki koje traže radnike, jer je na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) jučer čak 8104 aktivnih oglasa za posao, na portalu MojPosao 2487, a na stranici Posao.hr moglo se naći 5396 natječaja za radno mjesto, to je tek privid. Tijekom cijelog dana nitko nam se nije javio niti na jedan broj na nekoliko oglasa koje smo nasumično izabrali. Sumnje su nam potvrdili i odgovori koje smo dobili e-mailom.

"Natječaj i dalje vrijedi, ali zbog nastale situacije sve odgađamo za 30 dana", "zbog trenutne situacije cijeli natječaj na čekanju je mjesec dana", odgovarali su nam pojedini poslodavci, među kojima su bili odvjetnički uredi, škole i građevinske tvrtke. Također, unatoč rastu dostave diljem svijeta, a time i popularnosti Wolta i Glova te u Hrvatskoj usluga Pauza.hr-a, čak i te kompanije boje se širenja virusa i trenutno ne zapošljavaju. (Lea Balenović)