Strani radnici

Staračkim domovima nedostaje više od 3.000 njegovatelja pa spas traže u azilantima

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.9.2019. u 12:46

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.9.2019. u 12:46

Bihac, 070818.
Stalni pritok migranata stvorio je Bosnu i Hercegovinu za izbjeglice u drzavu bez izlaza prema EU.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX

Ilustracija

Domovima za starije i nemoćne nedostaje više od tri tisuće njegovatelja, medicinskih sestara, pomoćnih radnika, čistačica pa za rad u domovima traže i azilante, piše u utorak Večernji list.

Pavo Ćorluka, vlasnik zagrebačkog Doma za starije i nemoćne, prvi je u Hrvatskoj prije više od godinu dana otvorio vrata svoje ustanove azilantima. Među 50 zaposlenih u tom elitnom domu smještenom u zagrebačkim Gajnicama njih dvanaestero stiglo je iz Irana, Afganistana i Sirije, a ovih dana dobio je zeleno svjetlo da zaposli još jednu žensku osobu.

Ćorlukin primjer želi slijediti i sedamdesetak drugih vlasnika domova za umirovljenike, kojima, kaže Jozo Tolić, predsjednik udruge koja ih okuplja, nedostaje više od tri tisuće radnika te ih traže na sve strane, navodi dnevnik.

Vlada je ove godine odobrila poslodavcima iz sustava socijalne skrbi da zaposle 330 stranaca, no do sredine rujna iskorišteno je samo 87 dodijeljenih im kvota.

"Nažalost, mi nismo zanimljivi ni azilantima", kaže Pavo Ćorluka koji se i osobno uključio u potragu za radnicima koji bi radili u staračkim domovima, no gdje god je pokucao, otkrio je da ljudi koji su u potrazi za boljim životom na Hrvatsku uglavnom gledaju kao na tranzitnu zemlju do koje će doći samo ako će ih ona odvesti dalje na zapad.

"Naša su iskustva odlična, zadovoljni su svi, mi u domu, korisnici, a i azilanti koje smo zaposlili", kaže Ćorluka te dodaje da je u svoju poslovnu avanturu s azilantima krenuo na početku 2018. godine uz pomoć Isusovačke službe za izbjeglice i svećenika Tvrtka Baruna. Svi su Ćorlukini zaposlenici prošli niz edukacija, od jezika, načina života, praktičnih stvari do tečaja za njegovatelje i pomoćne radnike u kuhinji.

Većinu troškova njihove integracije snosio je Europski socijalni fond, no Jozo Tolić kaže da su vlasnici domova za umirovljenike spremni sufinancirati dio troškova asimilacije i obrazovanja azilanata samo da dođu do radnika, donosi Večernji list.