Neočekivane statistike

Profesije u Hrvatskoj su prekomjerno regulirane, za trećinu treba imati licencu

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

5.1.2019. u 16:33

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

5.1.2019. u 16:33

Kastel Gomilica, 280513. Fizioterapeut Jurica Skelin i sportas Goran Jozinovic. Foto: Zvonimir Barisin / CROPIX
Zvonimir Barišin / CROPIX

Ilustracija

Iako su za brojne usluge poželjni standardi koji jamče određenu kvalitetu, istraživanja pokazuju da su profesije u Hrvatskoj prekomjerno regulirane. Prema istraživanju Europske komisije o licenciranim zanimanjima u zemljama EU, ona se kreću od 14 do 33 posto. Najviše zanimanja za koja je potrebna dozvola ima Njemačka, čak 33 posto, a već na drugom mjestu je Hrvatska s udjelom od 31 posto. No, kvaliteta usluge u dvije zemlje vjerojatno nije na tako sličnoj razini.

Kao primjer visoke reguliranosti u Hrvatskoj, ekonomist Svjetske banke Maciej Drozd navodi fizioterapeute koji, ako se žele baviti tim poslom, moraju imati sveučilišnu diplomu, godinu dana prakse, položen stručni ispit te biti član profesionalne komore. Cijena njihove usluge također je regulirana.

- Fizioterapija nije jedina profesija u Hrvatskoj koja je regulirana. Postoji oko 300 takvih profesija u Hrvatskoj, znatno više od prosjeka Europske unije, gdje je to 200 profesija. Troje od desetero zaposlenih u Hrvatskoj moraju imati licencu da bi obavljali posao u svojoj profesiji, a prosjek u EU je dva od deset - navodi Drozd.

Prednosti i manje licenciranja

Licenciranje može imati svoje prednosti, kao što je zaštita potrošača i tržišta, odnosno osiguravanje određene razine usluge, ali to ima i svoju cijenu. Prije svega, oni koji moraju dobiti dozvolu za svoj rad, imaju i veće plaće. S druge strane, njihove su usluge teže dostupne. Stoga kruta regulacija i restrikcije za dobivanje dozvola mogu ograničiti konkurenciju među onima koji nude uslugu na tržištu i time naštetiti potrošačima i tržištu.

Studija EK koju su vodili Maria Koumenta i Mario Pagliero pokazuje da su plaće licenciranih radnika veće 19 posto, što autori smatraju zabrinjavajućim podatkom jer to može biti posljedica “zakonskih propisa za dobivanje dozvole, koja ne korespondira s većom radnom produktivnošću”. Na kraju, kada je riječ o regulaciji zanimanja, oni zaključuju da bi nositelji vlasti trebali razmotriti da umjesto licenciranja omoguće da za obavljanje nekih poslova bude dovoljan certifikat. Tome u prilog ide i činjenica da se do više razine obuke i obrazovanja može doći različitim putovima.

Hanza Media