Eurostat

Poslodavci ove godine traže manje radnika, a najviše učitelja, kuhara i prodavača

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

17.9.2019. u 15:57

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

17.9.2019. u 15:57

Students cook vegetables during a class at a culinary school in Manila September 23, 2008. The Philippines, which for decades has supplied the world's labour pool with a steady stream of seafarers, nurses, caregivers, and domestic helpers, is now offering the world a fresh wave of workers: chefs. Picture taken September 23, 2008. To match feature PHILIPPINES-CHEFS/ REUTERS/Cheryl Ravelo (PHILIPPINES) - GM1E49U0OH401
Cheryl Ravelo / REUTERS

Ilustracija, strani radnici

Iako se hrvatski poslodavci već dugo žale na to da imaju velikih teškoća u pronalasku radne snage, podaci pokazuju da to ipak nije tako velikih razmjera, pogotovo u usporedbi s drugim zemljama.

U drugom tromjesečju ove godine, prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je bilo 1,6 posto upražnjenih radnih mjesta, a u istom prošlogodišnjem razdoblju bilo ih je 1,9 posto. Stoga, uz Sloveniju, Hrvatska predstavlja zemlju u kojoj je najviše pao broj nepopunjenih radnih mjesta. U Sloveniji je ta stopa smanjena sa 2,6 na 2,3 posto, što govori da poslodavci susjedne zemlje imaju još većih problema s pronalaskom radnika.

Najteže u Češkoj

Gledajući po sektorima, očekivano, u Hrvatskoj je najteže naći radnike za uslužne djelatnosti, pa je takvih slobodnih radnih mjesta bilo 1,6 posto, a u industriji i građevinarstvu 1,4 posto. Na razini Europske unije, pak, najteže je poslodavcima u Češkoj, gdje je trenutačno čak 6,2 posto slobodnih radnih mjesta, slijede Belgija i Nizozemska sa 3,4 posto, a Njemačka je na četvrtom mjestu sa 3,3 posto. S druge strane, najmanje teškoća s radnom snagom ima Grčka, u kojoj je samo 0,7 posto radnih mjesta upražnjeno, a neznatno bolje stoje Španjolska i Bugarska.

Iako podaci Eurostata upućuju na to da Hrvatska nema previše izražen problem s nemogućnošću popunjavanja radnih mjesta, Iva Tomić iz Ekonomskog instituta kaže da je važno imati na umu što točno oni obuhvaćaju. A oni se odnose na oglase koji su objavljeni pri HZZ-u.

- Jasno je da ti oglasi ne obuhvaćaju cjelokupnu ponudu slobodnih radnih mjesta u hrvatskome gospodarstvu iako takve i slične probleme mogu sadržavati i pokazatelji za druge zemlje članice - kaže Tomić. No, oni se uvelike poklapaju s trendovima na koje ukazuje indeks OVI što ga Ekonomski institut izrađuje na temelju online oglasa s portala MojPosao. Prema tom indeksu, broj oglasa u prvoj polovici ove godine manji je 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a u drugom je tromjesečju zabilježen pad vrijednosti indeksa od -9,9 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

I jedan i drugi pokazatelj, onaj Eurostata i Ekonomskog instituta, prema mišljenju Tomić, ustvari sugeriraju “da je potražnja za radom u Hrvatskoj umjerena te da je zapravo tržište rada reagiralo na usporavanje rasta gospodarstva u drugom tromjesečju ove godine smanjenom potražnjom za radom”.

Radnik u proizvodnji

Poduzeća, naravno, traže zaposlenike i na druge načine, ali OVI indeks upućuje na to da je u kolovozu pao za 5,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada je riječ o traženim zanimanjima, najveće povećanje broja oglasa na godišnjoj razini zabilježeno je u zanimanjima učitelj, kuhar i prodavač, a najveće smanjenje opaža se kod radnika u proizvodnji, skladištara i vozača. Iako ni OVI indeks ne pokriva cjelokupnu ponudu slobodnih radnih mjesta u gospodarstvu, Tomić smatra da je bolje prati stanje poslovnog ciklusa od pokazatelja temeljenih na oglasima HZZ-a, a kako se objavljuje na mjesečnoj razini, pruža i malo ažurniju sliku o stanju potražnje za radom na hrvatskom tržištu rada.