Što više studenata trebalo bi upisivati medicinu, matematiku, logopediju i računarstvo, a što manje njih fakultete kao što su novinarstvo, politologiju i učiteljski studij. Što više učenika, pak, trebalo bi ići u građevinare i njegovatelje, a trebalo bi preskočiti ekonomsku struku.
Neke su to od Preporuka za upisnu politiku i politiku stipendiranja, koje je nedavno objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), s ciljem smanjenja neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom, jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.
Priče o nedostatku kadrova izviru na površinu gotovo svakoga dana, pa se postavlja pitanje, radi li se nešto po pitanju deficitarnih, a potom i suficitarnih zanimanja? Kako nam pojašnjavaju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, upisne kvote na Fakultetima u nadležnosti su javnih Sveučilišta. A iako se većina njih slaže s tim preporukama, zbog velikog interesa studenata ili lokalnih potreba često ih ne smanjuju, odnosno zbog infrastrukturnih problema, kažu, nisu ih u mogućnosti povećati.
- Smatramo da su Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja koje daje HZZ vrlo korisne i iščitavamo ih na način da uzimamo u obzir projekcije, a ne samo trenutna stanja. Posebnu pozornost posvećujemo programima koje mi izvodimo i za koja stoji preporuka povećanja broja upisanih. Uzimamo u obzir i preporuke o programima u kojima treba smanjiti broj upisanih studenata, ali isto tako u obzir uzimamo i činjenicu da za naše programe postoji veliki interes - odgovorili su nam sa Sveučilište u Zadru.
O interesu studenata, ali i poslodavaca, brinu se i na Sveučilištu u Dubrovniku.
- Pri definiranju upisnih kvota vodi se računa o našem znanstveno-nastavnom kadru, odnosno nastavnom opterećenju te prostornim uvjetima. Kako bismo pratili stanje na tržištu rada, razvijamo sustav praćenja zapošljavanja naših bivših studenata, ali i sustav praćenja zadovoljstva poslodavaca njihovim znanjem - kazali su nam.
Na Sveučilištu u Splitu prilikom odlučivanja o upisnim kvotama za ovu godinu vodili su se potrebama gospodarskog sektora i tržišta rada, a nastoje poticati i razvoj STEM područja, kazala nam je prorektorica za nastavu Rosanda Mulić. Smanjili su broj upisanih studenata na stručnim studijima ekonomije te upisne kvote na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu, a povećali na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije, Kemijsko-tehnološkom i Medicinskom fakultetu te na stručnom studiju Turističko poslovanje.
Iako nismo dobili odgovor kojim se principom vode na našem najvećem Sveučilištu, onom u Zagrebu, upitali smo što o preporukama misli Tekstilno-tehnološki fakultet, koji se nalazi na listi za smanjenje upisnih kvota.
- Potencijalno smanjivanje upisnih kvota uvijek je aktualna tema, no Tekstilno-tehnološki fakultet (TTF) je jedina visokoškolska institucija u Hrvatskoj i u regiji koja djeluje u znanstvenom polju tekstilna tehnologija, te obrazuje visoko stručne i stručne kadrove za potrebe tekstilne, odjevne i obućarske industrije te visoko stručne kadrove iz tekstilnog i modnog dizajna - kazali su nam s TTF-a.
Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu, za kojeg se, s druge strane, preporučuje povećanje kvota za nastavnički smjer matematike te fizike i tehnike, preporukama se prilagođavaju u skladu sa svojim prostornim i kadrovskim kapacitetima.
- Unatoč redovitoj visokoj popunjenosti kvota Preddiplomskog sveučilišnog studija Matematika, smjer nastavnički, u iznosu većem od 95 posto, zbog zakonom propisane norme o minimalnom omjeru studenata i nastavnika, kao i zbog našeg nastojanja da zadržimo visoku kvalitetu studiranja i kompetencija završenih studenata, nemamo namjeru povećati kvotu za upis u narednu akademsku godinu - kazali su nam s PMF-a.
Također, ne predviđaju upis novih studenata u prvu godinu studija Fizika i tehnika, smjer nastavnički, iako na tržištu rada postoje potrebe i za takvim stručnjacima, pošto već godinama slabije popunjavaju kvote, a žale se i na nedovoljno financiranje nastavne djelatnosti multidisciplinarnih studija s malim brojem upisanih studenata.
Mario Žgela, predavač na Fakultetu organizacije i informatike, smatra kako su promjene potrebe i da u tom smislu treba gledati širu sliku.
- Veći dio fakulteta iz područja društvenih i humanističkih znanosti trebao bi značajno smanjiti upisne kvote (npr. ekonomija, pravo, filozofski, političke znanosti i sl.). Treba povećati upisne kvote na većini fakulteta iz STEM-a što se prvenstveno odnosi na FER/FERIT, PMF, FSB, medicinu i sl. To nije moja "procjena" nego je to nužno zbog tržišnih uvjeta na lokalnom, a posebno na globalnom tržištu rada - kaže Žgela.
Spomenimo kako se ove Preporuke nisu odnosile samo na visokoobrazovne institucije, već i na povećanje kvota u srednjoškolske programe, problem na kojeg posebice vole skrenuti pozornost domaći poslodavci.
- Neusklađenost potreba tržišta rada s obrazovnim sustavom sve je više izražena u društvu i ove preporuke upravo govore tome u prilog. Hrvatska udruga poslodavaca se snažno zalaže za reformu obrazovanja koja će, između ostaloga, pružati poticaj razvoju strukovnih zanimanja. Možemo izdvojiti trenutno sezonski „goruće“ potrebe za građevinarima, ugostiteljima i svima koji rade u turističkim djelatnostima, no HUP isto tako kontinuirano upozorava da vatrogasnim mjerama, poput kvota, odnosno uvoza radne snage liječimo simptom, a ne uzrok. Danas prevladava loša percepcija strukovnih zanimanja i mišljenje kako nije dobro djecu usmjeravati da budu strukovno izvrsno obrazovani, primjerice, da budu vrsni vodoinstalateri ili električari, dok s druge strane nema kućanstva koje danas preporuku dobrog majstora ne „čuva kao suho zlato“ - pojašnjava Jasminka Martinović, direktorica HUP-ove Udruge poslodavaca u obrazovanju.
Martinović naglašava kako se stvari moraju početi mijenjati jer su razlike između obrazovnog sustava i potreba na tržištu rada sve veće.
- Da bi naše obrazovanje stvaralo konkurentne radnike potrebno je da i same obrazovne ustanove budu konkurentne, a tek tu je pred nama svima veliki posao - pojašnjava.
Davorko Vidović
Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), kazao nam je kako Preporuke HZZ-a potvrđuju zahtjeve poslodavaca, članica HGK, koje one iskazuju prigodom isticanja zahtjeva za uvozom potrebnih, a nedostajućih radnika.
- Preporuke pokazuju da je tržište rada prilično zatvoreno i da je premala mobilnost unutar nacionalnih granica jer se u nekim područjima pokazuje višak radnika koji su nedostajući u nekim drugim dijelovima Hrvatske - rekao je Vidović i dodao:
- One predstavljaju dobar indikator nesrazmjera i neusklađenosti obrazovnih programa i stvarnih potreba za znanjima i vještinama koje traže poslodavci, te je jednostavno zaključiti da se upisna politika i sustav stipendiranja, trebaju planirati dugoročno i specifično s obzirom na regije.
Istaknimo kako HZZ ove Preporuke izrađuje svake godine, no sudeći prema njihovoj posljednjoj Analizi broja upisanih učenika i studenata u obrazovne programe tijekom školskih godina 2014./2015. i 2015./2016., do sada se promjene nisu pokazale zadovoljavajućim.
“Možemo zaključiti kako bi obrazovne institucije i drugi relevantni dionici trebali uložiti dodatan napor u usklađivanju broja upisanih učenika i studenata u određene obrazovne programe s Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja HZZ-a, posebno u pogledu povećanja broja upisanih učenika i studenata u pojedine srednjoškolske odnosno studijske programe tražene na tržištu rada”, naveli su u svojoj Analizi.