Sa završetkom turističke sezone smanjio se i pritisak na rast plaća pa je ona u prosjeku u rujnu smanjena 20 kuna u odnosu na kolovoz i iznosila je 6418 kuna.
Pad plaća u rujnu, objašnjavaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, “uobičajena je sezonska pojava, kontinuirano prisutna od 2009.” Kako pokazuju podaci DZS-a, u istom mjesecu lani prosječna plaća smanjena je znatno više, za 69 kuna, što upućuje da se ove sezone teže pomiče prema dolje.
Manja primanja
U proteklih godinu dana, pak, prosječna neto plaća porasla je 3,6%, tj. 223 kune. Kad se uračuna inflacija, neto plaće realno su rasle 2,8 posto. Premda prosječna plaća raste u skladu s BDP-om, spomenute brojke znatno su manje od onih koje se spominju u sadašnjim pregovorima između Vlade i sindikata. Usto, dinamika rasta plaća značajno se razlikuje od sektora do sektora.
U prvih devet mjeseci ove godine, navode analitičari HGK, najviše su porasle plaće u informacijskim uslužnim djelatnostima 9,8%, a riječ je o poslovima “internetskih pretraživača, obrade podataka i udomljavanja internetskih stranica ili aplikacija”. Tek neznatno manje (9,6%) porasle su plaće u farmaceutskoj industriji. S druge strane, neki su ove godine imali manja primanja, u brodogradnji su plaće pale za 7,2%, u pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu 3,3%, u šumarstvu i sječi drva 3,1 posto...
Javni sektor
Kad je riječ o javnom sektoru, pak, u prvih devet mjeseci plaće javnoj upravi i obrani realno su rasle 3,3%, u zdravstvu 2,5%, a u obrazovanju 2,3 posto.
Kako ističu u HGK, rast plaća je očekivan s obzirom na nastavak gospodarskog rasta, pozitivna kretanja na tržištu rada i pritisak nedostatka radnika određenih struka. Rast plaća podupiru i mjere iz porezne reforme, provedba stupnjevitog povećanja plaća u državnim i javnim službama te rast minimalne plaće. Dinamiziranje rasta plaća očekuju i u budućnosti, imajući u vidu porezne promjene, daljnji rast plaća u državnom i javnom sektoru i povećanje minimalne plaće početkom 2020., na 3250 kuna neto.