Traže pomoć države

Imamo 153.839 nezaposlenih, ali tko će raditi za zajamčenu dnevnicu od 93,25 kuna?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.4.2020. u 8:02

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.4.2020. u 8:02

Belje

Berba rajčica

Dok najveći europski proizvođači hrane pokušavaju u ovo krizno vrijeme doći do sezonske radne snage bez koje neće uspjeti pobrati zasađene plodove i na tim poslovima angažiraju odnedavno nezaposlene u drugim sektorima, u Hrvatskoj su se ta upozorenja strukovnih udruga svela na pozive državi da im pomogne svojim mjerama i poticajima. Svi sudionici u lancu opskrbe hranom okreću se prema poljoprivrednim proizvođačima i osiguravaju otkup poljoprivrednih proizvoda, a od države očekuju da im u svemu tome pomogne s mjerama koje imaju i za druge obrtnike i proizvođače jer su ih tako godinama navikli.

Stručnjaci Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor, napravili su analizu i prema dostupnim informacijama došli do podatka da je preko vaučera u 2019. godini radilo 14.190 sezonaca u poljoprivredi, za 1530 poslodavca.

- S obzirom na to da se poljoprivredne površine u Hrvatskoj ne povećavaju niti se znatnije mijenja struktura poljoprivredne proizvodnje, možemo zaključiti da će potrebe za sezonskom radnom snagom biti kao i prošle godine. Jedino možemo očekivati povećanje sadnje povrća, uglavnom zbog vlastitih potreba u domaćinstvima. Ponegdje će na otvorenom doći do zamjene nekih ratarskih kultura povrtnim, ali nikako se ne može govoriti o značajnim promjenama - početak je njihove analize.

Prema raspoloživim podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, tijekom 2019. iskorišteno je ukupno 306.625 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi (vrijednosni kupon vrijedi za svaki dan rada sezonskog radnika). Vrijednosne kupone koristilo je 1530 poslodavaca.

Ukupno je 14.190 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi, što znači da je prosječno sezonski radnik radio 21,6 dana na povremenim poslovima u poljoprivredi. Tijekom prva tri mjeseca ove godine, iskorišteno je 74.386 vrijednosnih kupona, a koristilo ih je mjesečno prosječno 205 poslodavaca. U istom razdoblju ukupno je 4015 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi.

Početkom godine donesena je Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2020. kojom je propisan najniži dnevni iznos neto plaće. Za 2020., nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, ona iznosi 93,25 kuna. No, poslodavci isplaćuju sezonskim radnicima više iznose jer za navedeni "nitko neće raditi". Usporedbe radi, u EU je satnica sezoncima oko 10 eura po satu, uz sva sindikalna prava i davanja.

"Svakako moramo imati na umu da osim spomenutih sezonaca koji rade preko vaučera, u RH imamo i dosta sezonaca koji su prijavljeni, ali i sezonce koji rade na crno pa je broj sezonskih radnika i četiri do pet puta veći. Kad se uzmu u obzir sve spomenute kategorije sezonaca u poljoprivredi - od radnika koji rade s vaučerima, preko sezonaca na određeno i onih koji rade na crno (jer ne žele izgubiti prava), prema našoj procjeni u Hrvatskoj je sigurno više od 50.000 sezonskih radnika", zaključili su u analizi stručnjaci Smartera.

U Hrvatskoj je trenutačno 153.839 nezaposlenih, uz 20.409 novoprijavljenih u ožujku. To znači da je broj nezaposlenih već narastao, samo u ožujku i polovici travnja, za 30.000 osoba. U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 3 godine i školom za KV i VKV radnike (44.966 ili 31,3 %). U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prijavljeno je 4528 nezaposlenih osoba poljoprivredne struke (različitih zanimanja).

Svi navedeni pokazatelji upućuju na to da na Zavodu za zapošljavanje imamo sasvim dovoljan bazen nezaposlenih osoba koje mogu obavljati poslove u poljoprivredi.

Potražnja za zapošljavanjem radnika iz inozemstva u poljoprivredi iskazana je za kvotu od 2150 radnika, ali prošle godine iskorištena je kvota za samo 109 radnika u poljoprivredi.

Kako povrće i voće te ratarske kulture svakim danom budu dolazile u rod, potreba za radnicima bit će sve veća. Zasad se ne javlja prevelika potreba za sezonskom radnom snagom. Budući da se radnici koji su nezaposleni vrlo teško odlučuju za rad u poljoprivredi, morat će se pronaći način da ih se motivira kako bi se odlučili za rad u poljoprivredi.

- HZZ bi mogao pokrenuti platformu ponude i potražnje za radnom snagom u poljoprivredi preko koje bi se svi oni koji mogu i žele, mogli prijaviti i raditi u sezoni koja dolazi. Slično kako je to nedavno napravila Francuska. Takav rad ne bi smio utjecati na njihova ostala prava koja ostvaruju preko raznih oblika socijalne pomoći jer se nezaposlene osobe često ne žele uključiti u sezonski rad u poljoprivredi zbog straha da će izgubiti neka od svojih prava - navode.

Mudar potez države bio bi i angažiranje nezaposlenih poljoprivrednih stručnjaka s visokom i višom stručnom spremom koji bi radili na poticanju i savjetovanju oko pokretanja ekstenzivne proizvodnje - da bi svatko tko ima neku zemlju istu stavio u funkciju poljoprivredne proizvodnje, uz organizaciju otkupa. Ova kriza prilika je za zaokret u poljoprivredi i promjenu poslovnog modela koji trebamo znati iskoristiti, zaključuju.