Porazni podaci

Čak 40 posto zaposlenika radi prekovremeno, dok njih 60 posto za taj rad ne dobije ni kune

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

27.11.2019. u 15:36

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

27.11.2019. u 15:36

Workers pave a road on a newly constructed bridge over the Danube River, that links Calafat in Romania to Vidin in Bulgaria, before its inauguration, 320 km (199 miles) southwest of Bucharest, May 8, 2013. The bridge, measuring 2km (1.24 miles) long and built with a budget of 275 million euros ($362 million), is the biggest construction project in Bulgaria and one of the most important projects supported by the European Union, constructors said. It includes a road and railway track. REUTERS/Bogdan Cristel (ROMANIA - Tags: SOCIETY TRANSPORT) - GM1E959015N01
Bogdan Cristel / REUTERS

Ilustracija

Čak 40 posto radnika kontinuirano ili povremeno radi prekovremeno, dok 60 posto njih za taj rad nije plaćen, pokazalo je to istraživanje SSSH o radnom vremenu.

Predsjednik SSSH, Mladen Novosel ističe kako je radno vrijeme uz niske plaće jedan od ključnih čimbenika zašto su radnici nezadovoljni svojim radnim mjestom i zašto odlaze iz Hrvatske.

Zato želimo govoriti o tome problemu prema Vladi, poslodavcima i javnosti koja mora konačno shvatiti da je kolektivni ugovor najveća vrijednost svih zemalja u koje naši radnici svakodnevno odlaze - istaknuo je čelnik SSSH.

Novosel dodaje kako je poslodavcima u Hrvatskoj kolektivni ugovor nužno zlo, jer smatraju da je on samo interes radnika, no njime se može na dnevnoj bazi fleksibilno dogovarati radno vrijeme kojim mogu biti zadovoljni i radnici i poslodavci.

- Poslodavci ne mogu nikakvim uvoznim kvotama nadomjestiti nedostatak radne snage, i stoga se izrabljuju domaći radnici do granice izdržljivosti, pa odlaze kako bi sačuvali zdravlje, ili će ovdje raditi bolesni - upozorio je.

Novosel smatra kako skraćivanje radnog vremena mora biti odgovor na moguću novu ekonomsku krizu.

- Treba u skladu s dobrom praksom nekih zemalja ići na skraćivanje radnog vremena - poručio je Novosel, dodavši da će, bude li radnik zadovoljniji radnim vremenom, biti i produktivniji, a to će biti bolje i za njega i za poslodavca.

Kako navodi Glas Slavonije, gotovo svaki treći radnik nije u mogućnosti iskoristiti godišnji odmor u potpunosti. S druge pak strane, 13 posto njih ne može svaki dan koristiti svoje zakonsko pravo na pauzu, dok 43 posto zaposlenika nije sigurno što njihov poslodavac smije učiniti s njihovim pravima koja se tiču radnog vremena i odmora. Nadalje, čak 59 posto njih na mailove i pozive odgovara izvan radnog vremena.

Kada je riječ o radu nedjeljom, čak 28 posto ispitanih radnika za taj rad nije adekvatno plaćen, a svaki treći ispitanik ocijenio je da radno vrijeme negativno utječe na njegovo zdravlje, privatni život, obiteljske obveze i raspoloženje. Da njihov poslodavac poštuje propise o radnom vremenu smatra 70 posto ispitanih.

Voditeljica Odsjeka za upravljanje psihosocijalnim rizicima Službe za medicinu rada HZJZ-a, psihologinja Helena Koren rekla je kako su prekovremeni radni sati te produljeno i nepredvidivo radno vrijeme čimbenici stresa na radnom mjestu koji negativno utječu na psihofizičko zdravlje radnika. Pokazalo se da smanjeno radno vrijeme ima dobrobit na radnika i oporavljanje od negativnih učinaka radnog mjesta, zaključila je.