Bikini statistika

Broj umirovljenih zaposlenika skočio 40%: Tko su penzioneri voljni ostati na tržištu rada

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

9.2.2020. u 9:37

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

9.2.2020. u 9:37

, Image: 145417583, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

U proteklih godinu dana otkad je Vlada proširila radne mogućnosti umirovljenicima, mnogi su iskoristili tu priliku. U studenome prošle godine, prema podacima HZMO-a, bilo ih je 11.737. Krajem 2016. godine, primjerice, radilo je samo oko 2600 umirovljenika, godinu dana potom njih oko 3500, a na kraju 2018. godine 4600. Tko su umirovljenici voljni duže ostajati na tržištu rada?

Većina njih su muškarci: 7246 ili 62 posto ukupno zaposlenih. Gledano po zanimanjima, kako pokazuju statistički podaci HZMO-a za prvih 11 mjeseci, pruženu mogućnost najviše su iskoristili stručnjaci i znanstvenici, njih 2282. To znači da gotovo svaki peti zaposleni umirovljenik je stručnjak ili znanstvenik. Slijede inženjeri i tehničari (1730), zatim čelnici, članovi i dužnosnici zakonodavnih i državnih tijela te direktori (1729), a na četvrtom mjestu su uslužna i trgovačka zanimanja (1383). Iz toga proizlazi da su za rad u mirovini najviše zainteresirani oni koji rade na bolje plaćenim pozicijama.

Ipak, kada se gledaju djelatnosti kojima se bave, na prvom mjestu je trgovina u kojoj je zaposleno oko 2200 umirovljenika, na drugom mjestu je prerađivačka industrija s 1500 umirovljenika, a više od tisuću ih je u građevinarstvu. Poslovima prijevoza i skladištenja bavi se njih oko 800, toliko ih radi i u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, dok ih je u prosvjeti oko 400. Rad umirovljenika od četiri sata dnevno prvi je legalizirao bivši ministar rada Mirando Mrsić, ali samo za one koji su otišli u starosnu mirovinu.

Početkom prošle godine mogućnost zapošljavanja umirovljenika, uz zadržavanje mirovine, proširena je i na one koji su otišli u prijevremenu mirovinu. Tako je na kraju prošle godine bilo zaposleno 3073 korisnika prijevremene mirovine, a 8815 njih je u starosnoj mirovini. Dodatna je pogodnost rezervirana za djelatne vojne osobe, policajce i radnike zaposlene na razminiranju koji mogu birati hoće li raditi do četiri sata dnevno uz zadržavanje pune mirovine, ili će se zaposliti na puno radno vrijeme uz 50 posto mirovine. Ponovni radni angažman umirovljenika donosi i mogućnost da im se odredi veća mirovina. Umirovljenik koji se zaposli na četiri sata dnevno može tražiti novi izračun mirovine nakon dvije godine takvog rada.