Dvadeset i osam žena, redom vrhunskih stručnjakinja u svojem području, danas se pridružilo Bazi poslovnih žena koju je u suradnji s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić osnovala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Riječ je o projektu pokrenutom 2014., a Baza danas uključuje stotinjak uspješnih poslovnih žena koje u bilo kojem trenutku mogu preuzeti upravljačke pozicije u kompanijama.
- Željeli smo stvoriti bazu tako da, kad postoji potreba za educiranim kadrom u bilo kojoj od 19 gospodarskih grana, u njoj možete pronaći izvrsne žene koje to mogu preuzeti - opisala je Ljubičić ideju u pozadini Baze poslovnih žena, čija je nova članica postala i Ana Hanžeković, članica Uprave Hanza Medije i predsjednica Uprave Sportskih novosti.
No, unatoč velikom broju visokoobrazovanih i iskusnih žena, a Baza obuhvaća samo dio njih, istraživanja provedena pri pokretanju projekta otkrila su poražavajuće brojke. Tada je u top 120 hrvatskih kompanija bilo samo devet posto predsjednica uprava, odnosno samo 17 posto ako je riječ o članicama uprava, a u nadzornim je odborima sjedilo 22 posto žena.
Prema podacima Hanfe iz 2018. godine, situacija danas nije bolja jer na upravljačkim pozicijama imamo samo 13 posto žena, dodala je Ljubičić.
- Nedostatak spolno uravnoteženog vodstva treba se smatrati poslovnim, a ne ženskim problemom - upozorila je Synthia Dodig, savjetnica za trgovinu Veleposlanstva Kanade.
HUP stoga osniva tri radne skupine koje će vladajućima predlagati konkretne promjene kako bi rodna ravnopravnost na tržištu rada umjesto iznimke postala pravilo. Predlagat će, rekao je izvršni direktor Davor Majetić, promjene radnog zakonodavstva, bolje okruženje i uvjete za ravnotežu poslovnog i privatnog života te poticanje kvalitetnog obrazovanja na temu rodne ravnopravnosti.
- Želimo omogućiti obiteljima da se kroz zakonski okvir, a posebno Zakon o radu, fleksibira način na koji možemo raditi. Recimo, od kuće, paralelno uz čuvanje djece ili starijih članova obitelji, tako da se nitko ne mora bojati da će, ako ima obitelj, morati žrtvovati svoju karijeru - opisao je Majetić fokus radne skupine "Rad i radni odnosi", dodavši da se takve promjene trebaju jednako primjenjivati i na muškarce i na žene.
Druga skupina, "Razvoj okruženja", poticat će državu i lokalne zajednice da osiguraju dovoljan broj dječjih vrtića i domova za starije s odgovarajućim uslugama kako bi žene, koje još odrađuju veći dio skrbi za obitelj, imale kvalitetniju infrastrukturnu podršku.
- Svi znamo da se, kada u 16 sati dođete po dijete u vrtić, već cupka nogom i čeka na vas. Siguran sam da naše članice Baze žena ne završavaju s poslom u 16 sati - istaknuo je Majetić.
Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, upozorila je, pak, kako je "sramotno da u Hrvatskoj svaka četvrta općina nema dječji vrtić".
Treća skupina nosi naziv "Obrazovanje i mediji", a trebala bi mijenjati društvenu svijest o važnosti rodne ravnopravnosti. Kako je istaknuo i veleposlanik Velike Britanije Andrew Dalgleish, zakonski okvir mora biti postavljen, ali on nije dovoljan za promjene u praksi. Nužno je, dodaje, mijenjati svijest. Britanci su tako lani uveli regulativu prema kojoj njihove najveće kompanije moraju objavljivati razlike u plaćama muškaraca i žena na sličnim pozicijama.
- Moraju stati pred javnost i priznati o čemu se radi - rekao je Dalgleish i dodao da je prije uvođenja te obveze samo osam posto kompanija jaz u plaćama smatralo važnim pitanjem. Danas to smatra njih 69 posto.
Danas su predstavljeni i "Priručnik za ravnopravnu zastupljenost spolova u upravama" te "Savjetnik za glavne direktore", dokumenti namijenjeni rukovodećem kadru kompanija kako bi rodnu ravnopravnost uvrstili u poslovnu svakodnevicu. Sastavila ih je Kanadska alijansa za ravnopravnost spolova i dobro upravljanje, a da rodna ravnopravnost doprinosi poslovnom uspjehu istaknuo je i veleposlanik Kanade Daniel Maksymiuk kazavši kako su najuspješnije kanadske kompanije one koje su najdalje dogurale i po pitanju ravnopravnosti.
Jedino raznovrsni timovi mogu donositi kreativna i inovativna rješenja
- Pitanje budućnosti je pitanje digitalizacije i inovativnosti, a s time moramo povezivati i položaj žena - istaknula je danas na panel diskusiji Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju.
S njom se složio i prvi čovjek hrvatskog farmaceutskog diva Belupa Hrvoje Kolarić kazavši da su komparativne prednosti ljudi pred strojevima i umjetnom inteligencijom kreativnost i inovativnost.
- Da bi bili kreativni nužno je imati raznovrsne timove. Jedino različitost može otvoriti vrata kreativnosti i većoj inovaciji - smatra šef Belupa.
U Belupu, dodao je, nemaju kvote za zapošljavanje određenog broja žena i muškaraca. Vode se isključivo svojim sustavom procjene radnog učinka i razvoja karijere.
- U procjenama radnog učinka ne pridajemo pažnju tome je li netko zaposlenik ili zaposlenica. Jednostavno evaluiramo rezultate - tvrdi Kolarić.
U farmaceutskoj industriji, doduše, na tržištu rada ne nedostaje žena, čime se još uvijek ne može pohvaliti tehnološki sektor.
- Naš 'bazen' žena je puno manji i to je jedan od problema s kojim se moramo pozabaviti u budućnosti. Moramo razmišljati koliko je žena u tehnološkim granama i kako proširiti 'bazen' - upozorila je Lončar dodavši kako s takvim aktivnostima treba početi već od dječjih vrtića i osnovnih škola.