Za šaku žireva

27 milijuna kuna čeka da ih netko podigne s poda. Vera nije čekala: 'Tjedno uzmem 3000 kn'

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

3.11.2019. u 12:33

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

3.11.2019. u 12:33

Marko Todorov / HANZA MEDIA

Ukupno 27 milijuna kuna razasuto je diljem hrvatskih šuma, ispod debala hrasta lužnjaka i kitnjaka. Neupućeni šumski prolaznik možda bi stao na taj novac, šutnuo ga nogom, možda podigao pa kratko valjao u ruci i bacio u dalj što snažnije može. A tko bi mu zamjerio znajući da je riječ o žiru, nimalo atraktivnom plodu hrasta. Taj naizgled bezvezni žir, koji u ovo listopadno doba obilno opada s hrastovih grana i zasipa gustiše, Hrvatske šume otkupljuje po cijeni od 9 kuna za kilogram. Domaća agencija za gospodarenje šumama tu akciju provodi od 1. listopada pa do kraja mjeseca okupljajući mnoštvo žirolovaca željnih dodatne zarade.

Cijele obitelji, doznajemo, uzimaju godišnje odmore ne bi li sakupljale žir, umirovljenici se sjate sa svih strana, a dobru zaradu otkrile su i romske obitelji. Kako bismo našli ove vrijedne tragače za “šumskim zlatom”, krenuli smo za naselje Okuje, šumariju Velike Gorice, gdje se na 12 tisuća hektara proteže hrastova šuma pod upravom Hrvatskih šuma. Ta turopoljska oaza, priča se, svake godine ugosti i do dvjesto revnih sakupljača. Imajući to sve na umu, nismo dvojili da će biti gužve na šumskim stazicama. Ulaskom u nepregledni šumoviti kraj ispresijecan makadamskim cestama, uvidjeli smo ipak da to neće biti lagan zadatak. U omanjoj lugarnici na dva kilometra u šumi, pomoć smo zatražili od trojice šumara. “Tražimo sakupljače žireva, čuli smo da je to dobar biznis”, objasnili smo šumarima na što su udarili u smijeh. Vele da su ih viđali ovdje, prođu mjestimice kombijem ili automobilom, ali jako ih je teško uočiti jer se raštrkaju na području od 172 hektara (inače zacrtana zona skupljanja žira na tom području). Ne mareći za upozorenja, uporno smo se dali u potragu. Prešli smo gotovo 70 kilometara uzduž i poprijeko okujačke šume, prašeći šljunčanim cesticama i pazeći na bilo kakav pokret među stablima - bezuspješno. Taman u iskušenju da kažemo “eto, od šume ne vidjesmo stablo”, naletjeli smo uz glavnu cestu, kod oznake 77, na Veru Rak, 63-godišnju umirovljenicu iz Šiljakovine u Velikoj Gorici. S bijelom kantom u ruci i debelom plastičnom vrećom uz noge, gospođa Vera pognuta prebire po šumskom tlu i spretno lovi male smećkaste oblutke ubacujući ih u staru kantu od Jupola. Srećom za nas, ona ne ulazi duboko među gusta hrastova stabla, za razliku od ostalih skupljača, da se ne bi izgubila, već se drži uz glavnu šumsku cestu gdje joj je parkiran automobil. Odmah smo je upitali gdje su svi ti skupljači o kojima smo toliko slušali. Nažalost, veli, manje ih je ove godine jer je urod slabiji u odnosu na godine prije.

Saznala od prijateljice

- Obično u sezoni skupim između 600 i 700 kilograma žira, dnevno oko 50 kilograma, a ako je rodna godina onda i do 70. Sada sam na možda 200 ili 250 kilograma tako da me čeka još dosta posla - govori nam skupljačica. Sakupljanjem i prodajom žira bavi se zadnje četiri godine, otkako je otišla u mirovinu. Kaže da je za tu slabo razvikanu akciju Hrvatskih šuma čula od prijateljica i dosad nije propustili niti jednu sezonu. Lani je u desetak dana, skupljajući do 70 kilograma žireva dnevno, zaradila prosječnu hrvatsku plaću, odnosni 6300 kuna, a nada se da će i ove godine skupiti dovoljno hrastova ploda za barem pet tisuća kuna. Na što će potrošiti dodatni novac nije htjela otkriti, ali budući da živi na imanju i drži krave, svinje, kokoši i dva psa, neće biti preveliki problem pokrpati raznorazne rupe u budžetu.

Zagreb, 141019.
Okuje.
Sakupljanje i otkup zireva. Na fotografiji: beracica Vera Rak. Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Beračica Vera Rak

 

Kanta teška 15 kilograma

- Takva sam vam ja. Moje prijateljice više vole ostati doma i gledati serije, ali ja nisam taj tip. Volim biti u pokretu, u prirodi. Moj suprug i obitelj ne idu sa mnom u skupljanje, pa imam i malo vremena za sebe - iskreno govori gospođa Vera.

Bivša krojačica, a danas poletna penzionerka, nije se ni u jednom trenutku požalila na posao. Nije joj težak, veli, niti je bole leđa od čestog saginjanja. Problem joj ponekad čini teška kanta koja, do vrha puna žireva, može težiti i preko 15 kilograma. Ako se skupljač nađe duboko u šumi, tešku kantu nije lako otegliti do automobila. Na pitanje koje to vještine mora imati jedan sakupljač, Vera kaže da je najvažnije imati utrenirano oko. Žir se zna sakriti u travi, ispod lišća, a i kada ga nađe, skupljač ga mora pregledati, da nema vidljivih oštećenja, rupa od parazita i mora biti čvrst na dodir, sjajnog oklopa. Korisno je i znati razlikovati hrastovo drvo od graba i bukve koji su također rašireni na tom području. Grab je, veli, svjetlije, sive kore i zaobljenog lista, a hrastovo deblo obično tamnije i deblje te režnjevitog, nazubljenog lista.

Velika Gorica, 091019.
Podruznica Hrvatskih suma.
Sakupljanje i otkup zireva. Na fotografiji: Damir Brenric. Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Damir Brenrić

 

- Nemam nikakav tempo, radim kada i koliko mogu i hoću. Obično sam u šumi cijeli dan, ujutro od 9 ili 10 sati pa do popodne, sve dok ima sunca. Sav skupljeni žir na kraju dana prebacim u vreću i sutra ujutro je nosim na otkup, obično u rasadnik Lukavec nedaleko odavde - objašnjava.

Da bismo provjerili kako otkup funkcionira, zaputili smo se do rasadnika Lukavec. Na zapadnoj strani Velike Gorice, u Rasadničkoj ulici, smjestila se otkupna zona koju zajedničkim snagama vode iskusna Anita Donkovac i njezin mladi pomoćnik Niko Dujmović. Njihov je posao primiti skupljače, njihove žireve u vrećama nabaciti na vagu i izmjeriti točnu kilažu koju je sakupljač donio.

Velika Gorica, 091019.
Podruznica Hrvatskih suma.
Sakupljanje i otkup zireva. Na fotografiji: zirevi. Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
 

- Svaki sakupljač se mora, prije odlaska u šumu kod nas prvo prijaviti, ostaviti svoje podatke i broj žiro-računa, a onda mu izdajemo dozvolu za skupljanje i objasnimo na koja područja može ići skupljati, a na koja ne. Nema ograničenja na to koliko pojedinac može skupiti, ali obično ljudi napišu da planiraju skupiti maksimalno 1500 kilograma jer teško da sami mogu skupiti više. Kada krajem listopada završi akcija, iznos koji su prikupljanjem i otkupom zaradili, Hrvatske šume im isplate na žiro-račun - objasnila nam je Donkovac. Iako u iskušenju da se našalimo kako, eto, baš prikladno novac od žireva isplaćuju na žiro-račun, odlučili smo to prešutjeti računajući da su istu foru čuli nebrojeno puta.

Velika Gorica, 091019.
Podruznica Hrvatskih suma.
Sakupljanje i otkup zireva. Na fotografiji: vaganje zireva. Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Vaganje žireva

 

Sušenje na suncu

Nakon što se žirevi izvažu, objašnjavaju nam, moraju ih raširiti, izložiti suncu da se prosuše. Mladi tehnolog Dujmović veli da žir mora biti raširen u sloju maksimalne debljine 30 centimetara kako bi se pravilno osušio. U suprotnom, riskira se truljenje žira. U Lukavcu, osim što prikupljaju, važu i vode evidenciju o žiru, pripremaju i hrastove sadnice za pošumljavanje. To je svojevrsni “plan B” ako posađeni žir u šumi propadne. Žir posade u rasadniku, u kontroliranim uvjetima, a kada stabljika ojača, vade ih iz zemlje i presele u šumu. Trenutno imaju zasađeno i nekoliko stotina tisuća sadnica.

Isto rade i u šumariji Velika Gorica gdje se skuplja i do 220 tona žireva, a njihova se nadležnost proteže od Lipovljana do Krapine. U povratku smo svratili i do te podružnice Hrvatskih šuma gdje radi poznati šumarnik Damir Brebrić. Radi on u šumariji zadnjih 38 godina, a veli da otkup žira vodi zadnjih 30. Po istom principu kao i u Lukavcu, šumarnik Brebrić prikuplja žireve od sakupljača, raširi ih da se prosuše, a zaposlenici šumarije, već uigrano, pune kamione i raznose ih u šumu na pošumljavanje. Na području u okolici Zagreba taj će se žir iskoristiti za pošumljavanje područja Vukomeričke gorice, Šiljakovačke dubrave i Obreškog luga.

Zagreb, 141019.
Okuje.
Sakupljanje i otkup zireva. Na fotografiji: beracica Vera Rak. Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
 

- S prikupljenim žirevima pošumit ćemo tri tisuće hektara prostora. Računajte da za jedan hektar trebamo između 400 i 1000 kilograma žira. Vidite ove ograde ovdje, naši šumari ih već postavljaju i ograđuju prostor gdje planiramo podići novu šumu. Ograde se postavljaju kako bi tu mladu šumu i žireve zaštiti od divljih svinja i ostalih šumskih životinja - objašnjava Brebrić, dodajući da je tu vrijeme od velike važnosti jer lišće počinje brzo opadati, a ako prekrije netom zasađeni žir velika je vjerojatnost da hrast neće uspjeti izrasti jer neće dobivati dovoljno vode i svjetla. Dodatni problem koji zadnjih godina utječe na urod žira jest i pojava nove štetočina za koju nitko nije sasvim siguran kako se pojavila na našem području - američka hrastova stjenica. Prozirne su to i sitne bube, golom oku nevidljive, koje napadaju hrastovo lišće, točnije sišu klorofil. Moguće je vidjeti da je stablo hrasta pod opsadom stjenica ako je lišće, umjesto zdrave zelene boje, osušeno, smećkasto i bolesno. Kako veli Brebrić, nametnik se pojavio prije pet godina, jako brzo se širi, a ne postoji način da ga se istrijebi bez korištenja teških pesticida koji bi onda uništili i samo drvo. To utječe i na sam urod, jer hrastovo drvo pod teretom nametnika, prirodnim obrambenim mehanizmom, otpušta žir koji još nije ni sazrio.

Podbačaj kitnjaka

Ipak, iz Hrvatskih šuma ovogodišnji urod na razini cijele Hrvatske ocjenjuju dobrim, a na nekim područjima i vrlo dobrim. Napominju tek da je urod hrasta kitnjaka, koji za razliku od nizinskog lužnjaka raste na brdima i gorama, debelo podbacio. No sve to nije utjecalo na zahtjev Hrvatskih šuma koje su udvostručile ovogodišnje kvote. Traže gotovo tri milijuna kilograma žira (lužnjaka i kitnjaka) u odnosu na 1,4 milijuna kilograma koliko su tražili lani. Također, lani su u cijeloj Hrvatskoj, na više od 150 lokacija, zabilježili 1100 sakupljača. Iako još nemaju službeni podatak, ove godine ih očekuju i više, posebice, s obzirom na to da će im za njihove usluge podijeliti gotovo 30 milijuna kuna. Za lužnjak daju 9 kuna bruto po kilogramu, a za kitnjak 10 kuna bruto za kilogram. Prema odgovoru iz Hrvatskih šuma, “usluga sakupljanja žira hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka plaća se iz sredstava poslovanja HŠ d.o.o., a ne iz državnog proračuna”. Napominju da su neovisna operacija i da sami financiraju svoje poslovanje.

Zagreb, 141019.
Okuje.
Sakupljanje i otkup zireva. Na fotografiji: sumar Josip Beuk. Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Šumar Josip Beuk

 

Studentima zabranjeno

Tome u prilog govori i činjenica da će fizičke i pravne osobe, koje nisu umirovljenici i studenti, morati na ostvareni iznos od žira platiti porez. Budući da im, na koncu, to spušta cijenu kilograma na ispod sedam kuna, ne iznenađuje da su pojedini snalažljivi skupljači otkrili način kako to zaobići. Tako doznajemo da su se u proteklim godinama koristile pogodnosti studentskih ugovora kako bi se izvukao apsolutan iznos po kilogramu. Međutim, Hrvatske su šume tome stale na kraj pa je studentima sada zabranjeno sudjelovati u sakupljanju. Također, romske obitelji, doznajemo, koje čine jedan veliki udio u skupljačima, na nekim područjima i do 90 posto, nevoljko daju svoje brojeve žiro-računa jer ne žele da im potencijalna zarada od skupljanja žireva ugrozi socijalne beneficije koje ostvaruju. Očekivano, izabiru jednog, koji će time pretrpjeti najmanju štetu, a on daje svoj broj računa koji onda svi koriste. Iako nismo uspjeli dobiti potvrdu, načuli smo i da su se u tom segmentu pojavili izvjesni romski biznismeni koji svojoj zajednici pružaju prijeko potrebne usluge posredništva. Naime, oni koji ne žele da im prihod od skupljanja žira stoji u evidenciji, na prijavi za dozvolu mogu upisati žiro-račun tvrtke biznismena koji će na prodaju platiti sav potreban porez i davanja. Romskim će sakupljačima zauzvrat, od ukupne zarade dati najčešće dvije ili tri kune po kilogramu, na ruke u gotovini, a ostatak zadržati za sebe, za posredničke usluge.

Zagreb, 141019.
Okuje.
Sakupljanje i otkup zireva. Na fotografiji: dozvola za sakupljanje. Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Na fotografiji: dozvola za sakupljanje

 

Raspitali smo se u Hrvatskim šumama i postoji li mogućnost da domaći sakupljači svoj žir prodaju izvan države, jednostavno, najvišem ponuđaču. Naime, iste akcije prikupljanja odvijaju se i u našoj okolici, a Mađari, primjerice, po kilogramu žira daju oko tri eura. Iz Hrvatskih šuma to su demantirali navodeći da je žir njihovo vlasništvo.

- Žir hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka je šumski reprodukcijski materijal spomenutih šumskih svojti koji se sakuplja u registriranim šumskim sjemenskim objektima. Žir je proizvod i vlasništvo HŠ d.o.o. - stoji u odgovoru. Ipak, prema svemu sudeći, to ne sprječava Hrvatske šume da taj prikupljeni žir same prodaju izvan Hrvatske. To nam ipak nisu potvrdili, ali su naveli da o “njegovoj prodaji izvan HŠ d.o.o. odlučuje Uprava društva”.

Izračun na temelju jedne osobe:

Dnevna količina prikupljenog žira: 50 kg

Dnevna zarada: 450 kuna

Prikupljeno u dva tjedna (14 dana): 700 kg

Ukupna zarada: 6300 kuna

 

Cijena usluge sakupljanja žira hrasta lužnjaka i kitnjaka

Fizičke osobe:

žir hrasta lužnjaka 9,00 kn/ kg bruto

žir hrasta kitnjaka 10,00 kn/ kg bruto

Pravne osobe:

žir hrasta lužnjaka 7,20 kn/ kg + PDV

žir hrasta kitnjaka 8,00 kn/ kg + PDV

Ukupan bruto iznos plaćen od HŠ-a za otkup žira u 2019.: 27,200.000 kuna