Širenje

Raiffeisenbanka u utrci za Komercijalnu banku Srbije, konkurencija su Slovenci i Kostić

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

17.12.2019. u 13:40

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

17.12.2019. u 13:40

Beograd, 200513.
ARHIVSKA FOTOGRAFIJA Miodrag Kostic, MK Group.
Foto: Pedja Milosavljevic
Peđa Milosavljević / Hanza Media

Srpski poduzetnik Miodrag Kostić

Ministarstvu financija Srbije pristigle su tri obvezujuće ponude za kupnju državnog udjela u beogradskoj Komercijalnoj banci, treće po veličini aktive na tamošnjem tržištu.

- U narednim danima Ministarstvo će analizirati ponude, rangirati ih, a zatim podnositelju najbolje ponude poslati poziv za početak pregovora – priopćeno je iz Ministarstva financija Srbije bez navođenja tko su podnositelji ponuda za kupnju državnog udjela u Komercijalnoj banci.

Prema navodima dnevnika Blic, ponuditelji su austrijska Raiffeisenbank, AIK banka u vlasništvu najvećeg srpskog industrijalca Miodraga Kostića i slovenska NLB banka.

Da je zainteresirana za kupnju Komercijalne banke, Raiffeisenbanka je objavila početkom ove godine na konferenciji za novinare u Beču, označivši tržišta Srbije, Slovačke, Češke i Bugarske kao ciljana za širenje poslovanja kroz akvizicije.

Raiffesenbanka osnovala je u Srbiji 2001. svoju banku kćer koja spada među pet banaka s najvećom aktivom na tržištu susjedne nam države. Iste tržišne pokazatelje otprilike ima i banka kćer Raiffeisena u Hrvatskoj, s tom razlikom što RBA na našem tržištu posluje od 1994..

Ako bi kupila Komercijalnu banku, Raiffeisenbanka postala bi vodeća banka u Srbiji. S istom ambicijom ponudu je očito dala i AIK banka Miodraga Kostića.

Špekulirajući o ponudama za Komercijalnu banku, mediji u Srbiji iznose procjene kako država očekuje zaradu od najmanje 350 milijuna eura, a prema najboljem scenariju mogla bi uprihoditi 500 milijuna eura. Prema istim izvorima, između spomenutih iznosa kreću se i ponude triju ponuditelja, kao najizdašnija ponuda navodi se ona slovenske NLB banke od 450 milijuna eura.

Okrupnjavajući u posljednjih godinu dana svoj vlasnički udio u Komercijalnoj banci, država je dogurala do 83 posto vlasništva u toj banci. Istodobno s povećavanjem vlasničkog udjela u Komercijalnoj banci, Vlada Srbije je slala poruke kako ne namjerava prodavati svoje vlasništvo u banci, da bi se ipak predomislila.

U skladu s spomenutim porukama Vlade, i menadžment Komercijalne banke všekratno je izlazio u javnost s upozorenjima kako banci nije neophodna promjena vlasništva, da je organski rast banke više nego zadovoljavajući te da su napravljeni temelji za daljnji razvoj. U prilog tvrdnji da većinsko vlasništvo države nije prepreka dobrom poslovanju, iz Komercijalne banke navodili su podatak da će tekuću godinu završiti s rekordnom dobiti od 74 milijuna eura.