U službenom glasniku Europske unije objavljena je odluka Vijeća Europske unije o produljenju gospodarskih sankcija Rusiji i nakon 31.siječnja iduće godine do kada je vrijedila prethodna odluka.
- Ova odluka naslanja se na iznesena stajališta predsjednika Macrona i kancelarke Merkel 12.prosinca na Vijeću, da mirovni sporazum iz Minska nije primijenjen do kraja – navodi se u Službenom glasniku EU, uz podsjećanje da su gospodarske sankcije Rusiji u izravnoj vezi s provođenjem dogovora iz Minska između Ukrajine i Rusije.
Ekonomsko kažnjavanje Rusije zbog aneksije Krima i potpore samoproglašenim narodnim republikama Donjeck i Lugansk u Ukrajini, Bruxelles je započeo 2014., zamrzavanjem imovine odabranih ruskih političara i poduzetnika na području EU. S vremenom su sankcije pojačane i usmjerene na djelatnosti koje su procijenjene kao bitne za vojnu i financijsku moć Rusije.
Europska unija zavela je sankcije Rusiji u suglasju s SAD-om, a neki oblik ekonomskog kažnjavanja Moskve sprovode zbog politike Kremlja u Ukrajini, među ostalima, i Japan, Kanada i Australija.
Moskva je na spomenute poteze Bruxellesa i Washingtona odgovorila istom mjerom, zabranivši uvoz hrane iz EU i SAD-a. Ruski predsjednik Putin u jednom od posljednjih istupa na tu temu, poručio je kako Kremlj neće ukidati sankcije EU sve dok to ne učini i druga strana.
Nova porcija sankcija Bruxellesa prema Rusiji biti će na snazi do 31.srpnja iduće godine, što znači da će Vijeće EU odluku o daljnjem produljenju sankcija donositi u mandatu hrvatskog predsjedanja Unijom. Potrebu međusobnog ukidanja sankcija između EU i Rusije unutar Unije najodlučnije zastupa Italija, odnosno Sjeverna liga Mattea Salvinija kao dio donedavno vladajuće koalicije.
Mada je i Macron svojedobno izrazio uvjerenje kako Moskvi treba ukinuti sankcije, a Njemačka bez obzira na sve razvija velike energetske projekte s Rusijom, nije izgledno da će se trgovački rat između EU i Rusije okončati u mandatu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.