Hrvatske ceste naručile rješenje za povezivanje Korčule i Pelješca, most nije opcija

Dok se čeka početak radova na pelješkom mostu kojeg će kineska korporacija 'CRBC' graditi za naručitelja Hrvatske ceste, to javno poduzeće naručilo je studiju izvodljivosti prometnog povezivanja otoka Korčule i Pelješca koje dijeli 1200 metara pelješkog kanala. Iako se upravo zbog te blizine našeg najmnogoljudijeg otoka i Pelješca proteklih desetljeća razmatrala ideja gradnje mosta, to u ovome trenutku, kako doznajemo od gradonačelnika Korčule Andrije Fabrisa, nije opcija.

- Naravno da bi mi htjeli most do Pelješca, ali biti ćemo itekako sretni i zadovoljni kada se izgradi pelješki most kojeg tako dugo svi čekamo u ovom dijelu Lijepe Naše. Kad je u pitanju studija koju su naručile Hrvatske ceste o prometnom povezivanju Korčule i Pelješca radi se, prema informacijama kojima raspolažem, o boljoj povezanosti luke Perna na Pelješcu i luke Polačište na Korčuli – kazao nam je Fabris, potvrdivši kako je prometno povezivanje Korčule i Pelješca mostom dio prostornog plana županije Dubrovačko-neretvanske. Postoji, otkriva naš sugovornik, i prijedlog da se Korčula i Pelješac povežu tunelom.

- To su planovi, a realnost je da ćemo morati pričekati bolju financijsku situaciju za takav projekt kao što su most ili tunel pelješkim kanalom – zaključuje Fabris.
Najave o gradnji mosta na Korčuli svojedobno su davali lokalni dužnosnici poput župana dubrovačko-neretvanskog Nikole Dobroslavića, ali i neki članovi Vlade dok su bili u mandatu, poput ministra prometa u više HDZ-ovih vlada Božidara Kalmete i kratkotrajnog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka.

Prvi put je gradnja mosta u pelješkom kanalu zacrtana u razvojnom planu 'Južni Jadran' iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Doduše, autori 'Južnog Jadrana' bili su skloniji gradnji tunela koji bi povezali Korčulu i Pelješac, zbog intenzivnog pomorskog prometa Pelješkim kanalom.

U prostornom planu Dubrovačke-neretvanske županije kao dvije točke koje bi trebalo spojiti između Korčule i Pelješca navode se rt Svetog Ivana na Pelješcu i uvala Kneža na Korčuli. Trajektnom vezom pelješki kanal godišnje prijeđe oko 230 tisuća vozila i 600 tisuća putnika.

Iako je zamišljena dužina 'korčulanskog mosta' duplo kraća od pelješkog mosta, pa bi i investicija bila znatno manja od dvije milijarde i 80 milijuna kuna za koliko će Kinezi povezati Pelješac s ostatkom zemlje, otvoreno je, među ostalim, pitanje bi li 'korčulanski most' dobio sufinanciranje Europske unije kao pelješki kojeg je EU spremna pomoći s 85 posto ukupne investicije.

Cijeni samog mosta treba pridodati troškove izgradnje i popravka pristupnih cesta na Korčuli i na Pelješcu.