Signalitics

Dnevni pregled tržišta: Pad američki dionički indeksi zbog novih trgovinskih tenzija

Pad cijena dionica na Wall Streetu
 Profimedia, UPI

Američki dionički indeksi su zabilježili svoju najlošiju izvedbu od ožujka uslijed reakcije investitora na posljednje prijetnje predsjednika Trumpa kako će uvesti carine od 25% na sav uvoz kineske robe u zemlju.

Svih 30 izdanja Dow Jones Industrial Average-a je završilo dan u crvenom uslijed straha od negativnih učinaka novih carina na američku ali i svjetsku ekonomiju. Vodeći kineski pregovarač u trgovinskim pregovorima sa SAD-om pritom i dalje namjerava posjetiti Washington ovaj tjedan s namjerom da se postigne konsenzus između dvije ekonomije.

VIX indeks volatilnosti je dosegnuo najvišu razinu u protekla četiri mjeseca te je nastavljena korekcija američkih i njemačkih obvezničkih prinosa uslijed potrage investitora za sigurnom imovinom. Spread između američkog tromjesečnog trezorskog zapisa i 10-godišnje obveznice se spustio na tek tri bazna boda što sugerira potencijalno ponovno invertiranje američke krivulje prinosa – indikatora koji se uobičajeno smatra glasnikom recesije.

Europski Stoxx 600 dionički indeks je trgovanje zatvorio na najnižoj razini u proteklih pet mjeseci.

Posljednje objavljeni podaci o kineskoj robnoj razmjeni također nisu dali investitorima mnogo razloga za optimizam. Naime, kineski izvoz neočekivano je pao za 2,7% godišnje u travnju što upućuje na daljnje usporavanje rasta svjetske ekonomije u drugom kvartalu godine. Uvoz je istovremeno zabilježio rast od 4,0% godišnje što je rezultiralo smanjenjem trgovinskom viška zemlje.

Europska komisija jučer je objavila svoje Proljetne projekcije gdje očekuje usporavanje rasta ekonomije euro zone sa 1,9% u 2018. na 1,2% u 2019, čime su ovogodišnja očekivanja rasta revidirana nadalje naniže za jednu desetinu u odnosu na prijašnje projekcije. U 2020. Europska komisija predviđa lagano ubrzanje rasta euro zone na 1,5%.

Istovremeno, projekcije rasta naših vodećih trgovinskih partnera su revidirane značajno naniže u odnosu na prethodni izvještaj. Preciznije, očekivana ovogodišnja stopa rasta Njemačke snižena je sa 1,1% na svega 0,5% dok se za Italiju očekuje rast od 0,1%.

Europska komisija se osvrnula na usporavanje rasta Hrvatske u posljednjem kvartalu godine, ali i dalje očekuje nastavak rasta po solidnim stopama u toku ove i sljedeće godine unatoč značajnim silaznim revizijama rasta naših vodećih trgovinskih partnera.

U odnosu na Zimske projekcije, Europska komisija revidirala je očekivanu stopu rasta Hrvatske za 2019. i 2020. za jednu desetinu naniže na 2,6% te 2,5% čime je blago iznad naših očekivanja rasta od 2,4% u obje godine.

Privatna potrošnja će ostati glavni pokretač ekonomskog rasta uslijed poboljšanja na tržištu rada, niske inflacije, snažnog turizma i priljeva doznaka iz inozemstva što sve ide u prilog rastu raspoloživog dohotka stanovništva. Europska komisija je naglasila i očekivanu snažniju ulogu državne potrošnje uslijed snažnijeg priljeva sredstava iz EU fondova za kapitalne investicije.

Europska komisija je upozorila i na oslabljenu potražnju za hrvatskim izvozom uslijed usporavanja ekonomskog rasta u EU te očekuje da će se stopa rasta izvoza stabilizirati nešto iznad prošlogodišnje razine (+3,9%) ali ispod visokih stopa rasta iz prijašnjih godina.

Slična očekivanja, Europska komisija ima i u pogledu domaće turističke izvedbe gdje očekuje nastavak snažnog rasta ali po nižim stopama nego u ranijim godinama. S obzirom na stvaranje visoke baze turističkih dolazaka i noćenja, značajniji rast dohotka po osnovi turizma Hrvatska može crpiti iz povećane potrošnje po pojedinom turistu. Imajmo na umu kako prošlogodišnji podaci pokazuju kako još uvijek nismo na tom putu. Naime, unatoč tome što je rast stranih turističkih noćenja neznačajno usporio u 2018. na 14,3% sa 14,4% u godini ranije, priljev sredstava po toj osnovi zabilježio je usporavanje rasta sa 9,9% na 6,4% u istom periodu, prema podacima iz platne bilance.

Posljednje projekcije Europske komisije potvrđuju naša očekivanja da ECB nema razloga za normalizaciju monetarne politike u kratkom roku. Čak i u slučaju stabilizacije te ubrzanja rasta u 2020. godini, ECB-u će biti potreban odmak od nekoliko kvartala kako bi se uvjerili da je poboljšanje uistinu početak novog trenda te da je snažnija stopa rasta samoodrživa. Sve u svemu, zadržavamo naš stav kako će kamatne stope euro zone ostati na aktualno niskim razinama barem još kroz cijelu sljedeću godinu uz mogućnost i kasnije normalizacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. travanj 2024 02:58