Novi ministar državne imovine Mario Banožić zasjeo je u fotelju u Banskim dvorima nakon ostavke Gorana Marića. Mandat će mu biti kratak, tek je godinu dana do izbora, a što će se pokušati napraviti dotad, otkriva u intervjuu za Jutarnji list.
Zasjeli ste u fotelju ministra državne imovine nakon što je Goran Marić dao ostavku. Mandat će vam biti kratak. Mislite li da ćete u tako kratkom vremenu uspjeti ostvariti ciljeve, na što ćete se posebno fokusirati i kako to da ste uopće pristali biti ministar samo na godinu dana?
- Prije ministarske pozicije, bio sam predstojnik Ureda državne uprave i bio sam jako dobro upoznat s rezultatima Vlade. U ove tri godine uistinu je napravljen dobar rezultat i to je bio jedan od razloga zašto sam se priključio timu Andreja Plenkovića. Mislim da u godinu dana mogu napraviti puno toga po pitanju ubrzavanja procesa. Fokusirat ću se na intenziviranje i jačanje suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave kako bismo im pomogli u investicijskom ciklusu. Od njih očekujemo da nam pomognu u evidentiranju nekretnina u vlasništvu RH na njihovom području. Također, akcijskim planom koji se veže na pismo namjere za uvođenje eura predviđeno je raspisivanje natječaja za smanjenje vlasničkog udjela RH u trgovačkim društvima u kojima imamo manje od 25 posto. Tu je i donošenje Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, te kontinuirano praćenje financijskih ciljeva u tvrtkama od posebnog interesa za RH.
Nedavno ste se sastali sa županima, želite do kraja godine imati evidenciju njihovih zahtjeva za nekretninama u državnom vlasništvu. Koji je cilj toga, a kako komentirate činjenicu da mnoge jedinice lokalne samouprave nakon darovanja nekretnina za, primjerice, poduzetničke zone, nisu na kraju u zadanom roku privele svrsi te nekretnine?
- U protekle tri godine potpisali smo 198 ugovora o darovanju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kojima su darovane nekretnine ukupne vrijednosti 695,2 milijuna kuna. Ministarstvo sad uspostavlja evidenciju svih darovnih ugovora, kako bi se mogla raditi revizija. Mi smo u tim ugovorima imali odredbu da se daje rok od pet godina za privođenje svrsi darovanih nekretnina. Međutim, često manje jedinice lokalne samouprave nisu mogle to ostvariti pa su im se rokovi produžavali. U Hrvatskoj postoji oko 1300 poslovnih zona (a oko 450 je aktivnih), ali neke općine i gradovi nemaju mogućnost financiranja dokumentacije. Na nama je da u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU pokušamo iznaći sredstva za tu namjenu.
Osim navedenog, sukladno novom Zakonu o upravljanju državnom imovinom propisano je izdavanje isprava podobnih za upis prava vlasništva JLPRS, za sve nekretnine koje su u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo RH i koje su se na dan 1. siječnja 2017. koristile kao škole, domovi zdravlja, bolnice, groblja, dječja igrališta, tržnice, spomenici i sl. Također, sad tražimo do kraja godine evidenciju svih nekretnina na njihovom području, kako bismo im pomogli da ostvaruju svoje ciljeve. No pravi problem su zapravo državne nekretnine gdje su neke općine i gradovi upisali vlasništvo i poslije to prodavali. Takvih je predmeta jako puno i oni su sad u obradi u Općinskom državnom odvjetništvu.
Kad će se donijeti Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu i koliko će to generirati prihoda?
- Očekujemo da će Zakon biti na Vladi sredinom listopada.
Primjenom ovog Zakona u turizmu se očekuju investicije od 3 do 5 milijardi eura. Zakon regulira status zemljišta koji je zakonom izuzet iz pretvorbe i privatizacije i kojeg su turističke tvrtke u kampovima i hotelskim kompleksima koristile 20 godina bez naknade. Stupanjem na snagu Zakona turističke tvrtke postaju zakupci neprocijenjenog zemljišta oko hotela u kampovima i turističkim naseljima na 50 godina, a turističkim tvrtkama omogućit će se i kupnja turističkog zemljišta po cijeni koju odredi sudski vještak.
Akcijski plan koji je vezan uz pismo namjere za uvođenje eura predviđa raspisivanje natječaja za smanjenje vlasničkog udjela države u trgovačkim društvima gdje RH ima manje od 25 posto vlasništva. Kad će krenuti natječaji, koliko će se tvrtki prodavati, kolike prihode od toga planirate i ima li uopće tu nekih vrijednijih tvrtki (jer znamo da su i ministri prije vas pokušavali prodati te manje udjele, ali nije bilo interesa)?
- Jedna od mjera u Akcijskom planu je objava natječaja za prodaju dionica u najmanje 90 društava u kojima država ima do 25 posto udjela i nema kontrolni paket. Dosad je pokrenut natječaj za 30 društava. Po tom natječaju prodano je udjela u devet društava uz ostvaren promet preko 900 tisuća kuna, međutim natječaj još uvijek nije okončan. Konačna realizacija prodaje bit će poznata nakon 14. listopada kad se očekuju posljednja javna nadmetanja. Nadalje, trenutno CERP ima portfelj od 373 aktivnih društva nominalne vrijednosti 4,91 milijardi kuna, od toga je 348 društava u manjinskom vlasništvu nominalne vrijednosti 2,55 milijardi kuna te 25 društava u većinskom vlasništvu nominalne vrijednosti 2,36 milijardi kuna. Istina je da je smanjenje portfelja tijekom godina otežano i sporo međutim upravo zato je Ministarstvo bilo predlagatelj izmjene zakonskog okvira upravljanja državnom imovinom tijekom 2018. te je u tom kontekstu postupak prodaje značajno fleksibiliziran.
Hoće li država prodavati udjele u nekim tvrtkama koje su od strateškog interesa, što je s Podravkom, Croatia osiguranjem, Petrokemijom, ACI-jem?
- Što se tiče društava od posebnog interesa, kroz godine se kontinuirano lista smanjivala, a trenutno je 39 takvih pravnih osoba nominalne vrijednosti 44 milijarde kuna. Te su tvrtke do sad s razlogom na popisu strateških jer imaju velik utjecaj na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo kao i ostvarenje javnih ciljeva. Prvi će put država propisati jasne kriterije za definiranje pravnih osoba od posebnog interesa. I to je dio Nacionalnog programa reformi. Navedeni kriteriji kontinuirano će se preispitivati jer se interesi države i javnosti mijenjaju. Nakon sustavne analize i u suradnji s nadležnim ministarstvima provodit će se daljnje aktivnosti s ciljem koji će biti jasno definiran. Ministarstvo će raditi na poboljšanju korporativnog upravljanja kroz projekte financiranim sredstvima europskih fondova.
Ali vidimo da bi Croatia išla u stečaj da država nije intervenirala s 250 milijuna kuna, znamo što se događalo s Petrokemijom. Kad ćemo prestati s takvom politikom?
- Jedno je pitanje vlasništva, a drugo upravljanja. Cilj je analizirati rad korporativnog upravljanja i odluka samih tijela. Te tvrtke posluju s 3,5 milijardi kuna dobiti. Moramo se početi ponašati odgovorno, ali imajući u vidu kako ostvarenje profita nije primarno u fokusu te da društva od posebnog interesa ostvaruju i ciljeve javne politike i strategije.
Što ćete napraviti po pitanju boljeg korporativnog upravljanja u državnim tvrtkama (činjenica jest da im prihodi i dobit raste, ali nedovoljna su ulaganja, broj zaposlenih je i dalje velik), ostvaruju preko 50 posto ukupnog hrvatskog BDP-a, a istodobno taj je sektor za 30 posto neproduktivniji od privatnog, generira javni dug?
- Državni portfelj čini ukupno 412 pravnih osoba. U protekloj godini pravne osobe od posebnog interesa ostvarile su ukupno 50,2 milijardi kuna prihoda u odnosu na 2017. kad je prihod iznosio 44,6 milijardi kuna, što je rezultiralo ukupno 19 posto većom dobit tijekom 2018., odnosno 3,5 milijardi kuna. Ministarstvo radi na nekoliko strukturnih reformi financiranih iz EU fondova koje imaju za cilj unapređenja korporativnog upravljanja.
Što mislite o mogućnosti javne ponude dionica HEP-a?
- O tome bi se moglo razgovarati, ali uz ozbiljnu analizu i s jasnim krajnjim ciljem.
Mislite li da će se to stvarno dogoditi?
- Da. Vlada s osnivanjem novog savjeta ozbiljno pokazuje tu namjeru. Traži se novi model.
Ali tražimo ga tri godine. Meni se ne čini to ozbiljnim i uvijek je pitanje je li druga strana spremna prodati, što je cilj i po kojoj cijeni?
- To je proces. Pa i Ina je prodavana kroz nekoliko godina. Vjerujem da je to realno i u ovom trenutku je to win-win situacija i za Mol i za Inu. Teško da će se to dogoditi u ovom mandatu, ali uvjeren sam da se do kraja mandata može pojaviti jasan model kako to napraviti.
Planirate li nekako komercijalizirati državne rezidencije koje su sada zapuštene i ne ostvaruju dovoljno prihoda (Brijuni)?
- Najveća vrijednost Brijuna je njegova cjelovitost, a po meni je rješenje upravo u tome: da se sačuva cjelovitost cijelog otočja i obale, njegovi sadržaji te da se napravi model upravljanja. Bit će dobrodošli investitori koji će poštivati sve zaštitne mjere i posebnosti Brijuna, a rješenje bi bilo u dugotrajnom najmu. Na tom tragu sam već i obavio neke razgovore s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike. U suradnji s njima te s Parkom Brijuni radimo na modelu budućeg upravljanja. Nisam za parcijalnu komercijalizaciju jer onda gube svoj smisao.
U javnosti se ponekad spominje da bi trebalo ukinuti Ministarstvo. Kakav je vaš stav o tome?
- Naši rezultati govore u prilog tome da je Ministarstvo ispunilo svoju svrhu, a posebno u prilog tome govori podatak da je od osnutka Ministarstva ostvaren prihod od prodaje nekretnina u iznosu 615 milijuna kuna. U 2019. godini ostvareno je 262 milijuna kuna te su prihodi u 2019. veći za 146% u odnosu na plan prihoda 2019. godine. Od osnutka Ministarstva sklopljeno je 1.777 ugovora o raspolaganju nekretninama, od čega 1167 ugovora s naknadom u korist RH, ukupne vrijednosti 630,7 milijuna kuna. Samo tijekom ove godine sklopljena su 672 ugovora, od čega 464 ugovora s naknadom u korist RH, ukupne vrijednosti 391 milijun kuna.
Bili ste voditelj Odjela za stratešku komunikaciju izbornog stožera za izbor predsjednice 2014. Hoćete li sudjelovati i u ovoj kampanji? Vi ste Slavonac, hoće li biti najžešća bitka u Slavoniji s Miroslavom Škorom?
- Da, imenovan sam direktorom operativnog stožera za Vukovarsko-srijemsku županiju i odradit ćemo kampanju koja će za predsjednicu biti dobra i pozitivna. Ne mislim da će biti najžešća borba u Slavoniji sa Škorom, jer ono što komuniciram s ljudima, vidim da ga oni doživljavaju pozitivno kao pjevača, ali ne doživljavaju ga kao osobu koja je dovoljno i ozbiljno aktivna u politici. Znamo i da je bio kandidat za razne pozicije i nije se iskazao, što znači da će predsjednica sigurno pobijediti u Slavoniji.