Hoće li dirati u stopu PDV-a?

Zdravko Marić: Do ljeta će biti spreman koncept novog kruga porezne reforme

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.5.2018. u 9:23

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.5.2018. u 9:23

Zagreb, 210518.
Hotel International, Miramarska ulica.
Medjunarodni znanstveni skup Kako poreznim sustavom i poreznom politikom podrzati uvodjenje eura.
Na fotografiji: Zdravko Maric.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / Hanza Media

Zdravko Marić, ministar financija

Do ljeta će biti spreman koncept novog kruga porezne reforme, najavio je jučer ministar financija Zdravko Marić, a uoči jesenskog zasjedanja Sabora izložit će ga na Vladi.
Što će mijenjati, nije otkrio, uz opasku da tek treba ocijeniti koliko je oportuno dirati stopu PDV-a te da ga u svemu najviše zanima ukupni učinak na gospodarsku aktivnost.
Naglasio je kako su u javnim financijama uspjeli otvoriti prostor za novi paket poreznih reformi te je ujedno najavio da kreće s evaluacijom prvog kruga poreznog rasterećenja koji je bio fokusiran na izravne poreze, dohodak i dobit.

Škakljivo pitanje

 - Oko poreza na nekretnine interpretacije su u javnosti bile tendenciozne. To je završilo kako je završilo - komentirao je Marić škakljivo pitanje neuspjelog uvođenja novog poreza - “i u ovom trenutku više nije tema na stolu”.

Što bi se na njegovu reformskom stolu sada svakako trebalo naći? Stručnjaci su iznijeli cijeli niz mogućih poteza na znanstvenom skupu na kojem je gostovao, “Kako poreznim sustavom i poreznom politikom podržati uvođenje eura”, koji su organizirali Zagreb - Rifin i Janaf u povodu 25. godišnjice izlaženja časopisa Ekonomija/Economics, čiji je glavni urednik Guste Santini.
Sve ih zabrinjava nedovoljan gospodarski rast te su se stoga fokusirali na ono ključno od čega bi mogao živnuti prije ulaska u eurozonu: rast izvoza i izvoznu konkurentnost, uvelike i kroz rasterećenje plaća. Pritom su, kao i Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, naglasili kako je od 2013. porezna presija na gospodarstvo u Hrvatskoj uglavnom rasla, a lanjska porezna reforma nije bitno utjecala u suprotnom smjeru.

Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu bila je najdetaljnija u prijedlozima oko budućih intervencija u sustav u kojem je udio poreznih prihoda i obveznih socijalnih doprinosa u 2016. bio na gotovo 38 posto BDP-a, što je prilično visoko u odnosu na većinu novih članica EU. Hrvatska je, doduše, uvelike orijentirana na neizravne poreze, ali to ne znači da nisu nužne intervencije u izravne poreze i doprinose. Govoreći o sustavu oporezivanja rada u Hrvatskoj, ističe da je konkurentnost izvoza i dalje opterećena visokim izdvajanjima za obvezne socijalne doprinose, uključujući visoke doprinose na plaću.

Smanjenje PDV-a

 - Izbor nositelja porezne politike je sljedeći. Prvo, mogu smanjiti PDV radi suzbijanja regresivnih učinaka i sprečavanja prekomjernog rasta javnih rashoda. Drugo, mogu smanjiti porez na dohodak ili uvesti proporcionalnu poreznu stopu, kao što su učinile Bugarska, Rumunjska, Češka, Mađarska, Litva i Estonija. Treće, mogu smanjiti teret doprinosa na plaću kroz smanjenje zdravstvenog doprinosa i/ili doprinosa za zapošljavanje - sumirala je Ivanov.
U svrhu povećanja konkurentnosti izvoza najbolja opcija je ova posljednja. - Kako bi se smanjio teret izravnih fiskalnih nameta koje snose poslodavci, realno je tražiti smanjenja fiskalnog tereta doprinosa na plaće, konkretno zdravstvenog doprinosa - smatra Ivanov.

Potencijalni prostor

U svojem je radu objavljenom u časopisu Ekonomija navela da potencijalni prostor postoji u slučaju da se fiskalno opterećenje dijelom preusmjeri s rada na oporezivanje imovine (što je ministar financija zasad otklonio), odnosno navodi nužnost povećanja efikasnosti zdravstvenog sustava.

Ukupni doprinosi na plaću znatno su veći od troškova za porez, navodi te predlaže smanjenje doprinosa za barem 20 posto. Eventualno, kaže, uz uvođenje različite stope doprinosa do određenih iznosa plaće, s mogućnošću primjene nižih stopa za zaposlenike s visokom stručnom spremom.

- To bi trebalo omogućiti za plaće zaposlenika u STEM području, medicini i IT sektoru, gdje Hrvatska ima potencijala za veći izvoz - kaže Ivanov.

Velimir Šonje, ekonomski analitičar i osnivač Arhivanalitike, naglasio je kako se s većinom prijedloga Marijane Ivanov slaže te da treba tražiti rješenja u tzv. bruto 2 plaći, ali pritom ne bi trebalo izostaviti ni porez na dohodak. On, međutim, sada ne bi dirao PDV. - To je krivi put. Izvoz od tog poteza ne bi imao koristi. Tu bi mjeru trebalo čuvati u rezervi, za ono vrijeme kada ćemo uvoditi euro kako bi se suspregnuo impuls rasta cijena koji se tada može pojaviti - kaže.

Ni Guste Santini ne bi dirao PDV, nego bi smanjivao izravne poreze. Zaključuje da je porezna presija neodrživa za postojeću razinu dohotka per capita te je nužno njezino smanjenje, kao i reforme na rashodnoj strani proračuna.J