Prognoze HNB-a

Zbog slabljenja emigracijskog vala usporit će se rast priljeva novca od iseljenika

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.12.2019. u 16:45

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.12.2019. u 16:45

Zagreb, 030719. Vlada.
Banski dvori.
Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic predsjedao je sjednicom Nacionalnoga vijeca za uvodjenje eura kao sluzbene valute u Republici Hrvatskoj.
Na fotografiji: Zdravko Maric ministar financija. i Boris Vujcic.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
CROPIX

Zdravko Marić, ministar financija i Boris Vujčić, guverner HNB-a

Ukupni prihodi od osobnih doznaka iz inozemstva u ovoj će godini ukupno iznositi 3,52 milijarde eura, prognoza je Hrvatske narodne banke.

Tako se udio ukupnih prihoda od osobnih doznaka u Hrvatsku povećao s 4,8 posto bruto domaćeg proizvoda u 2001. na 6,6 posto BDP-a u 2019. godini. Njihov je rast posebno naglašen nakon ulaska u Europsku uniju kada se bilježi intenziviranje emigracijskih tokova pa je tako, na primjer, iznos ukupnih doznaka 2001. iznosio 1,26 milijardi eura, u 2014. došao je do 1,9 milijardi eura, dok se do 2019. gotovo udvostručio u odnosu na 2014. Međutim, HNB prognozira usporavanje rasta doznaka iz inozemstva u sljedećim godinama, a guverner središnje banke Boris Vujčić ističe da se takva prognoza temelji i na tome što se očekuje slabljenje emigracijskog vala.

Izvor deviza

Doznake iz inozemstva sastoje se od osobnih transfera i radničkih doznaka, pri čemu osobni transferi obuhvaćaju sve tekuće primitke u gotovini ili naravi koje su rezidentna (domaća) kućanstva primila od nerezidentnih (s prebivalištem u inozemstvu) fizičkih osoba. Naknade zaposlenima dohoci su, pak, koje od pravnih osoba primaju rezidenti zaposleni u inozemstvu. Do ove godine podaci koji čine osobne doznake sastavljali su se na temelju bankovnih podataka, odnosno nisu uključivali fizički prijenos gotovine, ali je od ove godine ta metodologija promijenjena, i to tako da se u prihod doznaka uključio i procijenjeni iznos neformalnih radničkih doznaka u obliku gotovinskog prijenosa novca preko granice (do 40 posto u odnosu na formalni priljev doznaka i uračunat je i za prethodne godine).

Hanzamedia / HNB

Osobne doznake iz inozemstva

 

Prema analizi HNB-a, priljevi osobnih transfera u Hrvatsku bili su u razdoblju od 2000. do 2017. u nominalnom iznosu razmjerno stabilni, ali se zbog istodobnog rasta bruto domaćeg proizvoda njihov relativni udio u BDP-u smanjio za trećinu. Promotri li se njihova geografska struktura, uočava se, navode, da prevladavaju osobni transferi iz tradicionalnih emigracijskih odredišta među kojima dominiraju Njemačka, Švicarska, SAD i Italija. S druge pak strane, prihodi od naknada zaposlenima, koji uključuju prihode pomoraca na stranim brodovima i radnika na naftnim platformama, osoba koje žive u pograničnom području, a rade u susjednoj zemlji te ostalih privremenih radnika u inozemstvu, rasli su u cijelom razdoblju znatno snažnije pa se i njihov udio u BDP-u povećao za gotovo šest puta. U 2019. trend se zadržao pa su osobni transferi 1,62 milijarde eura, a doznake radnicima 1,9 milijardi.

Doznake iz inozemstva su, među ostalim, važan izvor deviznih priljeva, a u HNB-u napominju kako o njihovoj relativnoj važnosti u odnosu na druge oblike priljeva kapitala govori i činjenica da je u razdoblju nakon krize jedino neto priljev osobnih doznaka ostao stabilan i premašio inozemna izravna, portfeljna i ostala ulaganja. Kao stabilan izvor financiranja, priljev osobnih doznaka iz inozemstva tijekom kriznih je godina u određenoj mjeri ublažavao negativan utjecaj recesije u Hrvatskoj, povećavajući bruto nacionalni raspoloživi dohodak i potrošnju građana.

Udjel u BDP-u

Tako su naši emigranti svojim doznakama pridonosili domaćem gospodarskom rastu i makroekonomskoj stabilnosti povećanjem potrošnje stanovništva i jačanjem otpornosti kućanstava tijekom krize. Međutim, tvrde u HNB-u, njihov je investicijski potencijal dosta ograničen, a mogu imati i određene negativne učinke na tržište rada, ponajprije u smislu smanjenja inicijative za zapošljavanje kod primatelja doznaka. U dugom roku učinci doznaka ne mogu se, uz to, promatrati izolirano od emigracijskih tokova, a tada mogu prevladati negativni makroekonomski učinci.

Na tom su tragu i zaključci analize MMF-a iz 2016., kojom su obuhvaćene zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe. Prema njihovim nalazima, doznake iz inozemstva od početka 1990-ih donekle su povećale potrošnju i investicije u promatranim zemljama, ali je emigracija zamjetnim dijelom mlade i obrazovane radne snage ukupno smanjila gospodarski rast i usporila njihovu realnu konvergenciju. Hrvatska i ubuduće može očekivati stabilan i pozamašan devizni priljev od osobnih doznaka iz inozemstva, ali bi rast tog prihoda mogao slabjeti zbog slabljenja emigracijskog vala i mogućih boljih ekonomskih prilika u našoj zemlji. No, navode u središnjoj banci, iako bi stalni jaki priljev doznaka iz inozemstva mogao rezultirati pozitivnim kratkoročnim učincima na potrošnju stanovništva, u dugom bi roku mogle prevladati negativne posljedice emigracije radno aktivnog stanovništva u obliku smanjenja potencijalnoga gospodarskog rasta. Kao udjel u BDP-u, veći iznos osobnih doznaka od Hrvatske u Europi su 2017. imali Letonija, Makedonija, Srbija, Albanija, Crna Gora te rekorder Kosovo, i to s 15 posto udjela.