Robna razmjena

Zbog prerade nafte izvoz u Mađarsku skočio za 73 posto

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

10.9.2020. u 8:53

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

10.9.2020. u 8:53

Kostrena, 060420.
Serijal Ljudi. Reportaza o djelatnicima INE.
Na fotografiji: Novi cestovni terminal za punjenje auto cisterni.
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX
Matija Djanjesic / CROPIX

Vrijednost robnog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine iznosila je 61,5 milijardi kuna, 7,7 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz istodobno pao 11,9 posto, na 98,3 milijarde kuna, pokazuju prvi podaci DZS-a.

To upućuje da se tijekom pandemije koronavirusa, kao i u vrijeme prethodne krize, uvoz smanjuje brže nego izvoz zbog smanjene domaće potrošnje.

Usporedba podataka s onima za šest mjeseci pokazuje da se pad izvoza u srpnju malo povećao. Na razini šest mjeseci, izražen u kunama, minus je bio 5,9 posto, a u eurima 6,9 posto. Struktura robne razmjene pokazuje da posebno odstupa jedan sektor. U prvih pola godine vrijednost izvoza iz područja rudarstva i vađenja iznosila je 1,83 milijarde kuna, što je 613,9 posto više nego u istom razdoblju lani, kada je bila na razini od 257 milijuna kuna. Glavni razlog tome, prema svemu sudeći, je početak prerade nafte u Mađarskoj, s obzirom na to da je u tu zemlju izvoz u pola godine povećan 73,7 posto, s 1,8 na 3,2 milijarde kuna.

Od ostalih izvoznih grana, tek su rijetke bile u plusu: vrijednost brodogradnje uvećana 13,4 posto, što nije iznenađenje, imajući u vidu prošlogodišnji zastoj povezan s Uljanikom, zatim izvoz papira rastao je prema stopi od 9,8 posto, tekstila 3,9 posto, računalnih, elektroničkih i optičkih proizvoda 2,4 posto, a prehrambenih proizvoda 1,2 posto. Svi ostali sektori smanjili su izvoz u pola godine, pri čemu je izvoz naftnih proizvoda pao čak 38,8 posto.