Ambasador Kazahstana u Hrvatskoj, Tolezhan Barlybayev u intervjuu za Jutarnji list govorio je o razvoju hrvatsko-kazahstanskih odnosa i u uvjetima pandemije.
Kako se Kazahstan izborio sa zarazom?
- Od početka epidemije, prioritet za vlast Kazahstana bila je zaštita života i zdravlja građana. Vladina komisija prethodno je izradila akcijski plan za borbu protiv epidemije. Od veljače zatvorili smo vanjske granice, a sredinom ožujka predsjednik K. Tokajev uveo je izvanredno stanje u cijeloj zemlji, zatvarajući ulazak i izlazak iz zemlje, vrtiće, škole i sveučilišta, trgovačke centre i trgovine. U isto vrijeme, poduzet je niz mjera za pripremu medicinskih ustanova i osoblja za krizne scenarije.
U sklopu mjera socijalne zaštite, više od 4,5 milijuna Kazahstanaca dobilo je financijsku pomoć. Mnoge obitelji, umirovljenici i ranjive društvene skupine - a to je više od 1 milijuna građana - dobili su besplatne pakete s namirnicama i kućanskim potrepštinama. Cijene za komunalne usluge smanjene su, gotovo dva milijuna građana dobilo je odgođene kredite.
Po nalogu predsjednika dodijeljeno je preko 10 milijardi dolara u sklopu antikriznih mjera za podršku gospodarstvu, a fiskalni teret za više od 700 tisuća tvrtki i poduzetnika je smanjen. Mjere se poduzimaju na kreditnim sektorima gospodarstva, stvaranju i održavanju radnih mjesta. Posebna se pozornost posvećuje poljoprivredi, gdje su nastavljeni proljetni terenski radovi. Ukupno je doneseno oko 500 važnih odluka za zaštitu zdravlja Kazahstanaca i za podršku njihovim prihodima i poslovanju.
Od 11. svibnja ove godine ukida se izvanredno stanje. Iako epidemija još nije pobijeđena, vrhunac joj je prošao. Ukidanje karantene događa se u skladu I pod nadzorom sanitarnog režima. U Kazahstanu je ukupno registrirano 6751 slučaj zaraze, a 35 osoba je umrlo. Vlada priprema plan i za slučaj drugog vala epidemije. U borbi protiv virusa važnu ulogu igra dijalog između vlasti i društva u okviru koncepta „država sluša“ koji je predložio predsjednik K. Tokajev.
Hans Kluge, direktor Regionalnog ureda WHO-a za Europu, pohvalio je napore Kazahstana, navodeći našu zemlju kao primjer aktivnih napora u borbi protiv COVID-19. Važno je napomenuti da, uprkos teškoj situaciji, Kazahstan pruža humanitarnu pomoć susjednim Kirgistanu i Tadžikistanu u obliku opskrbe hranom.
U sklopu borbe protiv epidemije pomno smo proučavali inozemna iskustva, uključujući i uspješnu borbu Hrvatske u suzbijanju epidemije. Zahvaljujući brzom i odlučnom djelovanju, hrvatske su vlasti uspjele spriječiti širenje virusa i krizni scenarij epidemije, unatoč teškoj situaciji u susjednim zemljama. Visoku ocjenu zaslužuju i efikasne mjere Vlade Andreja Plenkovića za podršku hrvatskom gospodarstvu i socijalnoj zaštiti u pandemiji.
Po mom mišljenju, trenutna kriza ima i pozitivan aspekt. Danas čovječanstvo troši milijarde dolara na razvoj tehnologija virtualne stvarnosti i druge zabave, ali istodobno nemamo dovoljno uređaja za umjetno disanje i vitalnih cjepiva ... Kriza nam je jasno pokazala koliko su važna pitanja razvoja društva - zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita.
Je li zaraza postala preprekom u razvoju odnosa Hrvatske i Kazahstana?
- Nažalost, epidemija je negativno utjecala na razvoj naših bilateralnih odnosa, kao i na međunarodnu suradnju u cjelini. Kao posljedica zatvaranja granica i otkazivanja letova, obustavljeni su međudržavni kontakti, poslovne i turističke razmjene.
Prošle smo godine održali niz važnih događaja - službeni posjet ministrice vanjskih i europskih poslova M. Pejčinović Burić glavnom gradu Nur Sultanu, otvaranje hrvatskog veleposlanstva u Kazahstanu, kazahstanskog počasnog konzulata u Splitu, sudjelovanje hrvatskih promatrača predsjedničkim izborima u Kazahstanu, Hrvatsko parlamentarno izaslanstvo na Međunarodnom parlamentarnom forumu u Kazahstanu, nekoliko sastanaka na razini ministara vanjskih poslova i još mnogo toga.
Ove godine, zbog pandemije za kasniji datum je odgođen prvi sastanak Međuvladine komisije za gospodarsku suradnju te niz posjeta delegacija resornih ministarstava i raznih poduzetnika. Nakon otvaranja Veleposlanstva Hrvatske u Nur Sultanu i početka izdavanja viza, očekivali smo nagli porast turističkih razmjena. No, zbog pandemije koronavirusa ove godine, obostrana turistička putovanja vjerovatno će se odgoditi do sljedeće godine.
Unatoč pandemiji, prema kazahstanskim statistikama, trgovina između Kazahstana i Hrvatske u prvom tromjesečju 2020. godine povećala se i iznosi gotovo 116 milijuna dolara (izvoz - 111,6, uvoz - 4,3 milijuna). Preko 20 hrvatskih tvrtki i dalje uspješno posluje u Kazahstanu na područjima građevine, IT, trgovine i usluga. Nadamo se da će uskoro obnova poslovnih i turističkih kontakata dati ozbiljan zamah izgradnji kazahstansko-hrvatske suradnje.
Prošlo je godinu dana od otvaranja počasnog konzulata u Splitu. Kakvi su rezultati? Tada je svoju podružnicu otvorila i tvrtka KazakhInvest. Kako ste zadovoljni razvojem odnosa?
Predstavnik “KazakhInvest-a” Ivica Pirić i počasni konzul Mateo Tramontana aktivno rade na razvijanju izravnih kontakata između regija. Zahvaljujući njihovim aktivnostima, prošle godine hrvatska poslovna delegacija posjetila je grad Aktau, regije Mangistau. Održani su sastanci s županom regije Mangistau S. Trumovim, postignut je dogovor o uspostavljanju prijateljskog statusa između grada Aktaua i grada Splita. Hrvatska delegacija posjetila je Slobodnu Ekonomsku Zonu „Morska luka Aktau“ i sastala se sa upravom “Zhanarys” d.o.o., “Tenaris” i drugim kazahstanskim tvrtkama.
Prije dvije godine, uz aktivnu pomoć gospodina Pirića, potpisan je memorandum o suradnji na polju razvoja nogometa u regiji Mangistau. U dvije godine nogometni stručnjaci iz Hrvatske doveli su nogometni klub “Kaspij” do visoke razine igre, obavljali selekcijske radove, pripremali igrače i trenirali trenerski stožer. NK “Kaspij” je 2019. godine osvojio drugo mjesto u drugoj kazahstanskoj ligi i tako ušao u Prvu nogometnu ligu. Ovo je najveći uspjeh regije Mangistau na polju nogometa u posljednjih 20 godina. Naravno, zadovoljan sam aktivnostima počasnog konzulata Kazahstana.
Očekujemo da će nakon završetka pandemije i s razvojem turističkih razmjena naše predstavništvo u Splitu igrati važnu ulogu kao mjesto podrške kazahstanskim turistima i gospodarstvenicima na jugu Hrvatske.
Na kojim se područjima mogu očekivati novi poslovni projekti između Hrvatske i Kazahstana?
- Zainteresirani smo za širenje prisutnosti hrvatskih tvrtki na kazahstanskom tržištu. Vlada Republike Kazahstan daje prednost investitorima. Posebno je zanimljivo hrvatsko iskustvo u razvoju naprednih tehnologija na raznim poljima. Na primjer, u 2018. godini Ministarstvo zdravstva Kazahstana potpisalo je veliki ugovor s hrvatskom tvrtkom Ericsson Nikola Tesla o razvoju platforme za integraciju zdravlja i stvaranju elektroničkih zdravstvenih putovnica (EPZ) za Kazahstance. Projekt će osigurati potpunu pokrivenost Kazahstanaca putovnicama EPZ-a do 2025. godine.
Kazahstan je u 2019. godini isporučio Hrvatskoj naftu i naftne proizvode u vrijednosti većoj od 100 milijuna dolara. Zainteresirani smo za širenje suradnje u energetskom sektoru i smatramo vašu zemlju perspektivnim partnerom. Vodeća hrvatska naftna i plinska tvrtka, INA, pokazala je značajan interes za sudjelovanje u projektima istraživanja i proizvodnje nafte u Kazahstanu. Planiramo organizirati posjet delegacije INA-inih stručnjaka Nur-Sultanu radi pregovora s Ministarstvom energetike Republike Kazahstan i “Kazmunaygas” d.d..
Kazahstan ima veliki interes za suradnjom u području poljoprivrede. Krajem prošle godine, radi proučavanja hrvatskog poljoprivrednog iskustva, delegacija Ministarstva poljoprivrede Kazahstana i nekoliko tvrtki imali su radni posjet Hrvatskoj. Izaslanstvo se sastalo s državnim tajnikom Ministarstva poljoprivrede Tugomirom Majdakom, obišli su tvornice za preradu, farme i laboratorije u Hrvatskoj. Među značajnim projektima je suradnja kazahstanske firme “Sultan” d.o.o. i hrvatske “Instrumentaria” d.d. za proizvodnju protetskih i ortopedskih pomagala u Kazahstanu. Mislim da će se svi ovi kontakti nastaviti i nakon obnove zračnog prometa.
Kazahstan općenito smatra Hrvatsku važnim i perspektivnim partnerom u EU. U listopadu 2019. godine prošlo je 27 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa. Prošle godine, zahvaljujući potpori premijera A. Plenkovića i Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, otvoreno je hrvatsko veleposlanstvo u Kazahstanu, održana su tri službena sastanka ministara vanjskih poslova. Prošle godine stupili su na snagu osnovni ekonomski sporazumi - Konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i Međuvladin sporazum o ekonomskoj suradnji. Radujemo se početku rada Međuvladine komisije za ekonomsku suradnju, važnog mehanizma za poslovne odnose između naših država.
Predstavlja li sadašnja situacija niskih cijene nafte i prirodnog plina problem za Kazahstan?
- Prema podacima američkog Ministarstva energetike, volatilnost cijena nafte ovog proljeća dosegla je svoju maksimalnu vrijednost u čitavoj povijesti mjerenja. Nestabilnost cijena problem je ne samo za Kazahstan, već i za cijeli svijet. Mnogi stručnjaci primjećuju da je danas nemoguće planirati scenarije gospodarskog oporavka više od tri mjeseca, a to je jako loše za poslovanje. Uz niže cijene nafte, ulaganje opada, a novac, kao što znate, krv je globalne ekonomije.
Međutim, tijekom godina neovisnosti, stvorili smo "sigurnosnu mrežu". Na inicijativu prvog predsjednika Elbasyja Nursultana Nazarbajeva, u Kazahstanu je stvoren Nacionalni fond u kojem je sakupljeno 58,5 milijardi dolara, a zlatne i devizne rezerve su iznosile 30,5 milijardi dolara. Općenito, Vlada Kazahstana bila je spremna na takve scenarije, prethodno su razrađene mjere za podršku poduzeća u sektorima koji su najvažniji za gospodarstvo.