Veliko istraživanje

Zagreb je skup, ima slab javni prijevoz i zrak, ali tolerantne stanovnike

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

24.1.2020. u 17:03

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

24.1.2020. u 17:03

Goran Mehkek/ Duje Klarić

Ilustracija

Kada bismo na temelju istraživanja morali odlučiti gdje podići obitelj, malo je onih koji bi došli u Zagreb. Među 150 gradova u svijetu, pokazuje istraživanje njemačke kompanije specijalizirane za preseljenja, Movinga iz Berlina, Zagreb je zauzeo tek 135. mjesto, iza većine istočnoeuropskih gradova: Tallinna, Praga, Bratislave, Ljubljane, Budimpešte, Varšave i Bukurešta. Lošije su plasirani tek glavni gradovi Litve, Latvije i Bugarske.

Najbolji za život obitelji je glavni grad finske Helsinki, a slijedi Quebec iz Kanade, zemlje koja u top 10 ima još dva grada, Calgary (8) i Montreal (9). Ostali gradovi koji su se po atraktivnosti za život smjestili u sam vrh uglavnom su iz sjeverne Europe, Oslo, München, Kopenhagen, Reykjavik i Göteborg. Što to njih čini tako privlačnim, a Zagreb je smjestilo na sam kraj ljestvice?

Zagušenje prometa

U svom opsežnom istraživanju gradovi se ocjenjuju po 16 kriterija, od toga koliki dio primanja odlazi na pokrivanje troškova života, do sigurnosti, kvalitete zraka, plaćenog dopusta roditelja, obrazovanosti i javnog prijevoza, do toga koliko je grad inkluzivan za istospolne roditelje. Ako postoji kriterij prema kojem Zagreb dobro stoji, onda je to svakako uključivost istospolnih zajednica, barem u odnosu na svoje bliže okruženje. Dok je velika većina zapadnih gradova osvojila maksimalnih 100 bodova, u istočnoj Europi, čini se, još vlada prilično velika netrpeljivost prema istospolnim roditeljima. Tako je s osvojenih 76,98 bodova najtolerantniji grad - Zagreb. Smješten je ispred Praga (76,0), Tallinna (67,5), Milana i Rima (60,6), Ljubljane (59,8), Varšave (26,5), Bratislave i Bukurešta (24,9).

S druge strane, ono što Zagreb čini posebno lošim gradom za život njegovih stanovnika, ne samo obitelji, jesu organiziranost prometa, visoki troškovi života i kvaliteta zraka. U kategoriji mobilnost koja pokazuje učinkovitost privatnog i javnog prijevoza (razmatra se dužina i regularnost sustava, udjel putnika u ukupnom stanovništvu, te stupanj zagušenja prometa) Zagreb je osvojio skromnih 31,4 boda (39. mjesto), znatno manje u usporedivih gradova iz drugih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi.Željka Kordej De Villa, znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu, kaže kako pretpostavlja da se ovdje, pored javnog prijevoza, ocjenjivala i prometna gužva, ali i raspoloživost parkirnih mjesta. Kod javnog prijevoza, pak, vrednuje se i, npr., zagušenost javnog prijevoza, preopterećenost te vrijeme čekanja, uključujući i čekanje pješaka pri prijelazu ceste.

- U Zagrebu se u posljednje vrijeme dosta učinilo na obnovi tramvajskog parka i obnovi postojeće infrastrukture. No, iako se Zagreb prostorno širi, to ne vrijedi za tramvajske pruge. Usto, prosječna brzina tramvaja je 12-14 km/h - kaže Kordej De Villa. Dodaje kako su u Generalnom prometnom planu za 2020. ipak pobrojani glavni problemi; da postoje veliki zastoji na ključnim raskrižjima gdje su prometni tokovi znatno veći od kapaciteta (na gradskoj zaobilaznici, preko mostova na Savi, iz V. Gorice kroz Novi Zagreb).

Informiranost

- Sustav javnog prijevoza organiziran je tako da autobusi napajaju tramvaj i laki tračnički sustav, stoga je nužno da postoje potrebni objekti na mjestima presjedanja, nužno je smanjivati i udaljenosti između autobusa i tramvaja, a putnici cijene i informiranost. Kako bi se smanjilo vrijeme čekanja potrebno je koordinirati linije i unaprijediti uvjete čekanja - kaže naša sugovornica koja se, među ostalim, bavi regionalnom i urbanom ekonomikom te ekonomikom okoliša. Ističe također da se na raskrižjima glavnih prometnica bilježe i visoke razine emisija ugljičnog monoksida i dušičnih oksida, posebno na križanju Slavonska - Ljubljanska i Držićeva - Av. Dubrovnik.

Problematičan zrak

Kad je riječ o kvaliteti zraka koja je ovih dana posebno aktualna, čini se da je ona u Zagrebu također problematična, unatoč tome što mnogi stručnjaci ističu kako je to samo privremena, zimska pojava. U istraživanju Movinga kvaliteta zraka mjeri se prosječnom razinom onečišćenja lebdećih čestica PM10 (mikrogram na metar kubični u gradu). S koncentracijom od 35,81 Zagreb je na 134. mjestu, u društvu Sofije, Atene, Milana i Napulja. Kako ističe Kordej De Villa, poželjno je da ta koncentracija PM čestica bude što manja. Najbolja kvaliteta zraka po tom kriteriju je u Honolulu, a najlošija u Dohi.

Na kraju, Zagreb zaostaje i po životnom standardu građana koji moraju znatan dio budžeta izdvajati za životne troškove: režije, privatne vrtiće, namirnice, pristup internetu, rekreaciju i odjeću. U toj kategoriji Zagreb je od 100 dobio tek 47,11 bodova. Vodeći Helsinki ima 91,7 bodova, susjedna Ljubljana 61,9, Bukurešt 60,4, Tallinn 65,4 boda, a Varšava 65. U ovom globalno povezanom svijetu, kaže Marta Blanco Amez iz Movinga, mnogi ljudi se sele tražeći posao ili priliku za studiranje. Oni koji u tim gradovima žele biti s obitelji, moraju misliti i na mnoge druge elemente. Među njima su dostupnost i kvaliteta zdravstvenih ustanova te ukupan broj slobodnih dana na koje, prema zakonu, mogu računati roditelji. “Cilj ove studije je analizirati i slaviti one gradove koji čine napore da postanu ugodna mjesta za život obitelji, ali i da ponude primjer drugim globalnim gradovima koji se žele poboljšati”, kaže Blanco Amez.

Od Zagreba za odgoj djece sigurniji i Talin i Ljubljana

Ocjene gradova od 0 do 100: što je ocjena veća, rezultat je bolji, izuzev u kvalitete zraka gdje je poželjnija što niža vrijednost

- 63,80 - dostupnost stanovanja (najam stana kao udjel u prosječnoj plaći). Prvi Helsinki osvojio je 76,29 bodova

- 47,11 - mjesečni troškovi života (režije, privatni vrtići, namirnice, pristup internetu, rekreacija, odjeća, odlazak u restoran jednom mjesečno) u odnosu na ukupan budžet kućanstva

- 93,62 - obrazovanje (rezultati učenika na Pisa testovima); susjedna Ljubljana ostvarila je 90,02 boda

- 31,04 - mobilnost (učinkovitost javnog i privatnog prometnog sustava); vodeći Helsinki osvojio je 77,30 bodova, a Talin, primjerice, 54,88

- 35,81 - kvaliteta zraka (koncentracija PM čestica): najlošija kvaliteta zraka s obzirom na PM10 je u Dohi, 167,63, a najbolja u Honolulu, 7,88

- 55,40 zdravlje (pristup, kvaliteta i zadovoljstvo zdravstvenim sustavom); vodeći Helsinki u toj kategoriji osvojio 84,40 bodova, a Ljubljana 66,82

- 63.50 - aktivnost djece (obiteljski usmjerene rekreativne aktivnosti); u toj kategoriji Kopenhagen i Quebec osvojili su oko 78 bodova

- 76,08 - uključivost obitelji (odnos prema istospolnim zajednicama), gotovo svi zapadni gradovi imaju svih 100 bodova, dok u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi najbolje stoji Zagreb

- 64 - sigurnost susjedstva (mišljenje roditelja o sigurnosti grada za odgoj djece; Talin je dobio ocjenu 96, a Ljubljana 88

Ukupni rang koji je osvojio pojedini grad

1. Helsinki, Finska

2. Quebec, Kanada

3. Oslo, Norveška

4. Munchen, Njemačka

5. Kopenhagen, Danska

6. Stockholm, Švedska

7. Reykjavik, Island

8. Calgary, Kanada

9. Montreal, Kanada

10. Gothenburg, Švedska

60. Talin, Estonija

75. Prag, Češka

113. Bratislava, Slovačka

122. Ljubljana, Slovenija

126. Budimpešta, Mađarska

134. Bukurešt, Rumunjska

135. Zagreb, Hrvatska

137. Riga, Latvija

139. Sofija, Bugarska

150. Istanbul, Turska