Posljednji komad zemlje

Zadnji posjed velikih habsburških financijera Rotschilda prodan reciklažnoj kompaniji

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.1.2019. u 17:10

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.1.2019. u 17:10

Pixabay/ Wikimedia

Ilustracija

Obitelj koja je svojedobno bila najveći financijer Habsburške monarhije, imala tu goleme posjede, a u Beču osnovala Creditanstalt banku, prodala je i zadnji komad svoje zemlje u Austriji.

“To je kraj jedne ere za Rothschilde u Austriji”, objavio je Bloomberg u tekstu koji donosi vijest da je nasljednica Bettina Burr dogovorila prodaju dvije zaklade koje posjeduju 7000 hektara šume u pokrajini Donja Austrija, koju je barun Albert von Rothschild kupio 1875. godine. Da pojme koliko je to velika šuma, Bloomberg je svojim čitateljima ponudio usporedbu s Central parkom u New Yorku: Rothschildova šuma je čak 20 puta veća. Kupac je Prinzhorn Holding, veliak bečka kompanija za reciklažu i pakiranje.

Šuma je dio posjeda kojeg su Rothschildima nacisti oduzeli kad je Njemačka okupirala Austriju, a samo djelomično je obitelji vraćen nakon Drugog svjetskog rata. Dvije grane obitelji su prije nekoliko godina podijelile posjed, a Prinzhorn grupa će ga sada opet spojiti; prvi dio je već kupila i za njega platila 92 milijuna era, a u pitanju je bilo 5400 hektara. Drugi dio je veći i, dakako, skuplji, ali cijena nije otkrivena.   

Kako je nastala veza Rotschilda, bankarske židovske obitelji iz Frankfurta, i Habsburgovaca? Mayer Amschel Rothschild poslao je početkom 19. stoljeća svojih petoro sinova u velike europske gradove da sklapaju poslove s tadašnjim vladama, a jedan od njih, Salomon, otišao je u Beč. Postao je najveći financijer monarhije, investirao u željeznicu I željezare, a s vremenom je obitelj postala jedan od najvećih zemljoposjednika u Austriji. Salomonov je unuk, Albert, 1910. godine smatran najbogatijim čovjekom u Europi.

Silno ih je uzdrmala velika ekonomska kriza prošlog stoljeća, kada je kolabirala njihova banka Creditanstalt koja je smatrana tada najvećom industrijskom investicijskom bankom u Austriji, odnosno monarhiji. Kako piše Bloomberg, bio je to “najveći slom u habsburškoj povijesti i banku je morala preuzeti država”.

Kako je navedeno u Rotschildovoj online arhivi, neposredno uoči propasti 1931. godine, 69 posto austrijskih kompanija poslovalo je preko te banke, a njene su dionice bile izlistane na 12 stranih dioničkih burzi, uključujući i onu u New Yorku, a više od 50 posto dionica bilo je tada u stranim rukama.  

Poznatu bečku zgradu u kojoj je nekad bilo sjedište banke je 2014. godine prodao UniCredit Bank Austria, a sada se preuređuje i bit će pretvorena u prestižni supermarket.  

Prinzhorn grupa je obiteljska kompanija, ima 6600 zaposlenika u 15 zemalja te je jedna od vodećih europskih kompanija u pakiranju, papiru i reciklažnoj industriji. Godišnji prihod joj je oko 1,4 milijarde eura, što je čini trećom po veličini u tom sektoru u Europi.

Grupu čini i Dunapack Packaging u sklopu kojeg posluje i hrvatski dio, tvornica Valoviti papir Dunapack kod Zaboka.