Alarm za gospodarstvo

Za pad industrijske proizvodnje krivci su posrnuli divovi koji traže državnu pomoć

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

1.5.2018. u 9:10

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

1.5.2018. u 9:10

Hanza Media, Reuters

Premda su ekonomisti očekivali da će ožujak donijeti pozitivan rezultat, industrijska proizvodnja ipak je pala 1,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je četvrti minus u posljednjih pet mjeseci. Rast na godišnjoj razini, pokazuju podaci DZS-a, ostvaren je samo u veljači, i to od 3,3 posto.

U ožujku je proizvodnja imala i osjetno slabije mjesečne rezultate, pad od 4,3 posto bio je najveći od rujna 2013. godine.

Prvi problemi

Konačno, u prvom kvartalu ove godine proizvodnja je gotovo stagnirala u odnosu na isto lanjsko razdoblje; rast je iznosio tek 0,3 posto, a tijekom 2017. godine bio je na razini od 1,9 posto. Za Zdeslava Šantića, analitičara Splitske banke, podaci predstavljaju negativno iznenađenje s obzirom na očekivanja da će se uskrsni blagdani i aktiviranje turizma pozitivno odraziti na industrijsku proizvodnju. Takvi poticaji, međutim, nekim sektorima, čini se, nisu od pomoći. Vrlo snažan pad u prvom kvartalu imala je proizvodnja naftnih proizvoda, čak 35 posto, zatim brodogradnja, od 28 posto, kemijska industrija od 14,8 posto, proizvodnja elektroničkih i optičkih proizvoda od 29 posto. Problemi s poduzećima kako što su Uljanik, Petrokemija ili rafinerije nafte očito su vukli industriju prema dolje.

- Dok su se manja i srednja poduzeća u privatnom sektoru uspjela restrukturirati u kriznim godinama, pojedina poduzeća u državnom vlasništvu, bilo da je riječ o Petrokemiji ili brodogradnji, koja su sada ostala bez državnih potpora, u tome nisu uspjela i ona će sigurno u budućnosti predstavljati uteg za razinu industrijske proizvodnje - kaže Šantić. Ono što je također očito, dodaje, jest da su se istopili pozitivni čimbenici koji su prije rezultirali snažnim rastom industrijske proizvodnje, pogotovo vanjski povezani i s izvozom. Riječ je o efektu ulaska u EU i povećanju konkurentnosti nakon pada troškova kroz internu devalvaciju.

Utjecaj na BDP

Imajući u vidu da je industrijska proizvodnja važan indikator kretanja BDP-a, početak godine nije obećavajući. U Splitskoj banci očekuju da će industrijska proizvodnja ove godine rasti po stopi od 1 posto, a BDP 2,4 posto, uglavnom zahvaljujući nastavku rasta osobne potrošnje. Dok se Vlada nada da će BDP ove godine rasti po stopi od 2,8 posto, analitičari banaka već su ocijenili da će biti skromniji.

- Podaci iz prvog tromjesečja podupiru naša očekivanja o blagom usporavanju gospodarske aktivnosti - kaže Zrinka Živković Matijević, analitičarka RBA koja očekuje rast BDP-a od 2,3 posto. Još jedna uspješna turistička sezona, smatra, podržat će raspoloživi dohodak, ali će i dovesti do nastavka rasta uvoza, umanjujući pozitivne učinke izvoza, objašnjava Živković Matijević. Za rast investicija, pak, kaže da bi problem mogao biti “nedostatnost administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz fondova EU”.

Turizam zadnja nada Prema procjenama Europske komisije, čak 80 posto javnih ulaganja trebalo bi biti financirano iz sredstava kohezijske politike.

Ipak, analitičari ostavljaju mogućnost da BDP ove godine naraste brže od očekivanja, “osobito ako Hrvatska zabilježi još jednu rekordno uspješnu turističku sezonu, što bi utjecalo na snažniji rast izvoza usluga te snažniju osobnu potrošnju od prvotnih očekivanja”. Međutim, trajni problem ostaje visoka ovisnost o uvozu te slabost i kolebljivost investicija. Podaci o padu industrije samo još jednom podsjećaju na važnost dubinskih promjena ako Vlada doista želi povećati zaposlenosti i životni standard svih.

PROIZVODNJA U PRVOM KVARTALU

- 35,1 posto pala je proizvodnja koksa i naftnih proizvoda

- 29,0 posto pala je računala, elektroničkih i optičkih proizvoda

- 28,1 posto pala je proizvodnja u brodogradnji

- 14,8 posto pala je proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

- 13,1 posto pala je proizvodnja strojeva i uređaja

Prvi dojmovi Europske komisije o Nacionalnom planu reformi

Nacionalni program reforme koji je prošli tjedan usvojila hrvatska Vlada sada je predmet analize stručnjaka Europske komisije koji će dati i nove specifične preporuke za Hrvatsku kako prevladati makro ekonomske neravnoteže kroz provedbu strukturnih reformi. Komisija bi trebala još tijekom svibnja dati takve preporuke za Hrvatsku. Vidljivo je da je hrvatska Vlada tijekom izrade ovog programa uzela u obzir i zadnji izvještaj Europske komisije objavljenog u okviru Europskog semestra u kojemu su potvrdili da Hrvatska, uz Italiju i Cipar, i dalje ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže.

Reforme su najavljene upravo na područjima na koja je upozorila Europska komisija, dakle reforma mirovinskog sustava, jačanje konkurentnosti, usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, veća učinkovitost u upravljanju poduzeća u državnom ili javnom vlasništvu.

Europska komisija je prije nešto više od mjesec dana kritizirala Hrvatsku zbog sporosti u provedbi strukturnih reformi kojima bi riješila prekomjerne makroekonomske neravnoteže, a izvori u Bruxellesu čak i ocijenili kako je Hrvatska najlošija u EU po tome. Stručnjaci Europske komisije su upozoravali da stalno odgađanje ključnih reformi brzo može doći na naplatu jer mogu ugroziti održivost gospodarskog rasta.

Iako iz Europske komisije neće dati ocjenu najnovijeg nacionalnog programa reformi dok ga dobro ne prouče, već sada kažu da je dojam da su uzeli u obzir zabrinutosti koje je izrazio EU. Što je Hrvatskoj ionako već dugo poznato. No kao i ranije ključni tekst će biti provedba tih reformi jer se u provedbi proteklih godina Hrvatska nije proslavila.

U zadnjem izvještaju prije mjesec i pol Komisija je ocijenila da je u implementaciji ranijih preporuka Hrvatska napravila ograničen napredak ili nikakav napredak. Neke preporuke, poput one o uvođenju poreza na nekretnine i reforma mirovinskog sustava, odgađane su jer su to nepopularne mjere. Tu spada i pitanje branitelja, kao posebne kategorije, za koje se ne čini dovoljno kako bi se integrirali u tržište rada. Ali u Komisiji su se čudili zašto Hrvatska toliko zaostaje i u provođenju onih mjera koje bi bile popularne, poput reforme javne uprave, što bi osjetili i građani.

Komisija je prošle godine Hrvatskoj uputila pet preporuka čiju je implementaciju analizirala. One se odnose na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu, upravljanje državnim i javnim poduzećima te uslužni sektor i pravosudni sustav.

Iz EU i dalje stižu poruke Hrvatskoj da iskoristi sadašnji povoljan trenutak za ključne reforme čiji će se učinak odraziti kroz nekoliko godina jer bolja vremena od ovoga neće doći. Pod povoljnim trenutkom se prije svega misli na pozitivno okruženje oko Hrvatske, izrazito pozitivna ekonomska kretanja u EU. To su sve razlozi zbog kojih je Hrvatsko gospodarstvo do sada, prema ocjeni stručnjaka iz EU, raslo iznad svog potencijala.

Za očekivati je da će Komisija u izradi novih preporuka uzeti u obzir i nove izazove s kojima se Hrvatska suočava. To je smanjenje radne snage, što je kombinacija starenja stanovništva i odlazak u rad u druge države EU jer se ta mogućnost sada otvorila za mnoge građane. Kako je upozorio nedavno i potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen, ljudi ne odlaze iz Hrvatske u druge zemlje EU na rad samo zato što žele posao nego i zato što žele kvalitetniji posao.

Iako Europska komisija ne komentira politička kretanja u državama članicama, pa to ne čini ni u slučaju Hrvatske, u neformalnim razgovorima dužnosnici EU ne kriju da je politička klima u Hrvatskoj do sada bila jedan od glavnih razloga zastoja u reformama i to se mora promijeniti, bez obzira na to tko je u datom trenutku na vlasti. (Piše Augustin Palokaj)