Krajem prošle godine vrijednost novčanica eura u optjecaju dosegla je 1,17 bilijuna eura, a samo tijekom 2017. godine vrijednost novčanica jedinstvene europske valute koje kolaju novčanim sustavom porasla je četiri posto. Pokazuju to najnoviji podaci Europske središnje banke (ECB), objavljeni u publikaciji "Trendovi i razvoj korištenja eura u posljednjih deset godina".
Ukupna vrijednost novčanica eura u optjecaju u posljednjih se deset godina povećavala po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,1 posto. Brzina rasta vrijednosti novčanica eura u opticaju bila je veća od stope gospodarskog rasta. Više je razloga za to, tvrde u Frankfurtu.
Jedan se može tražiti u širenju zone eura na nove članice. Prva nova članica koja je prigrlila euro bila je susjedna nam Slovenija, još 2007. godine. Uslijedilo je širenje Eurolanda na Cipar i Maltu 2008. godine, pa na Slovačku 2009., Estoniju 2011., Latviju 2014. i Litvu 2015. godine. Eurozona danas ima 19 članica.
No, na povećanje vrijednosti novčanica eura u optjecaju utjecalo je još nekoliko razloga. Prije svega, to je financijska kriza, koja je dovela i do krize javnih financija u brojnim europskim zemljama, posebno u Grčkoj, na što je ECB reagirao znatnim 'labavljenjem' monetarne politike. Potom je uslijedio gospodarski oporavak, tijekom kojeg, međutim, ECB nije mijenjao monetarnu politiku.
Na rast vrijednosti novčanica eura u optjecaju utjecala je i odluka da se iz novčanog krvotoka postupno povuku novčanice denominirane na iznos od 500 eura, što je izazvalo veću potražnju za drugim novčanicama, posebno za onima od 50 i 100 eura.
Krajem prošle godine, otkrivaju u ECB-u, na novčanice od 50 eura otpadalo je čak 42 posto ukupne vrijednosti novčanica eura u optjecaju. S druge strane, novčanice s najmanjom denominacijom, onom od pet, 10 i 20 eura, imale su krajem prošle godine udio od samo 10,5 posto u ukupnoj vrijednosti euro-novčanica.
Osim vrijednosti novčanica eura, u posljednjih je deset godina porasla i vrijednost kovanica eura u optjecaju. Za razliku od novčanica, koje su u nadležnosti ECB-a, kovanice su, podsjetimo, u nadležnosti država članica zone eura. Vrijednost kovanica eura u optjecaju od 2008. do kraja 2017. godine rasla je po godišnjoj stopi od četiri posto, a ukupna vrijednost kovanica krajem prošle godine iznosila je 28 milijardi eura. Najviše se koriste kovanice od dva i jednog eura, dok je ukupna vrijednost euro-centi znatno manje zastupljena.
Studija ECB-a pokazuje i navike plaćanja u zoni eura. Za početak, plaćanje u gotovini i dalje je dominantno, a čini 54 posto vrijednosti transakcija. Prosječna vrijednost transakcije u zoni eura je 18,10 eura, a prosječna vrijednost transakcije u gotovini je manja, samo 12,38 eura. To opet znači da se gotovina uglavnom koristi za manje transakcije, dok se ostale podmiruju karticama.
Velike su i razlike među članicama Eurolanda kada je u pitanju plaćanje gotovinom ili karticama. Tako u Finskoj i Estoniji više od polovine ispitanika ističe kako plaća karticama, neovisno o iznosu transakcije, dok u Austriji, Italiji, Grčkoj, te na Cipru i Malti, karticama, bez obzira na iznos kupnje, plaća manje od 20 posto ispitanika.
Za razliku od eurozone, u kojoj je najomiljenija novčanica od 50 eura, u svijetu je broj jedan novčanica od 100 eura, pokazuje studija ECB-a. Iako je vrlo teško procijeniti kolika je ukupna vrijednost novčanica eura izvan Europske monetarne unije (EMU), u studiji se procjenjuje da je izvan eurozone krajem 2017. godine kolalo oko 30 posto ukupne vrijednosti novčanica eura, odnosno oko 350 milijardi eura. Jedna od regija u kojoj caruje euro, a koja nije u eurozoni, je i Zapadni Balkan.
- Tekuća zbivanja ukazuju na to da se novčanice eura smatraju pouzdanim sredstvom držanja likvidnosti i štednje, kako u zoni eura, tako i izvan nje - zaključuje se u studiji ECB-a.